Branko Grisogono

Koliko će dramatične klimatske promjene utjecati na naš život, hoće li nestajanje
leda na Arktiku poplaviti naše rive, imamo li jednu ili dvije bure na Jadranu − sve su to pitanja na koja naš sugovornik godinama traži odgovore

intervju1

Znanstvenik je koji se uhvatio u koštac s burom, promjenama klime, ali i atmosferskim valovima i malim, sitnim, turbulentnim gibanjima. Redoviti je profesor u trajnom zvanju na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu na Geofizičkom odsjeku. Diplomirao je i magistrirao na istom fakultetu 1983. i 1987. godine, doktorirao je fiziku 1992. u Institutu za istraživanje pustinje (Desert Research Institute, Reno, NV, SAD). U razdoblju od 1996. do 2003. izvanredni je profesor na Sveučilištu u Uppsali, a potom i na Sveučilištu u Stockholmu. Nakon petnaest godina rada u inozemstvu u Zagreb se vraća 2003. godine.

Ono što nas zanima, to su promjene klime i što se predviđa? Kako će se one manifestrirati u našim krajevima i pogotovo na Jadranu? Recimo, ove uočene, recentne promjene klime, trebaju li nas zabrinjavati ili ne trebaju?

Moje mišljenje je da još nije panično, ali je zabrinjavajuće. Vidi se da postoji trend u zagrijavanju Jadrana, porastu saliniteta i razina Jadrana raste, ne dramatično, ali raste i postoje indikacije da slabi cirkulacija. To smanjenje strujanja, dotoka svježe morske vode iz Sredozemnog mora u Jadran može smanjiti količinu kisika. Osim toga projekcije daju da će broj toplih dana rasti. To je pokazano po onome što su radili kolege s Državnog hidrometeorološkog zavoda na čelu sa Čedomirom Brankovićem, te Lidija Srnec, Mirta Patačić, Ivan Güttler i drugi. Za Jadran se predviđa povećanje negdje između 8 do 12 dana godišnje do 2040. Za ovaj period od 2011. do 2040., znači oni pokazuju u svojim radovima to moguće povećanje, ali i smanjenje broja hladnih dana. Dakle, to je jedno iskrivljeno povećanje, nije simetrično zagrijavanje. Nije koliko više toplih, toliko manje hladnih dana. Kad bi bilo tako, onda bi bilo jednostavnije napraviti projekcije. No one su vrlo nesimetrične i ne idu po onoj normalnoj raspodjeli, nego drugačije, nesimetrično. Mi smo sve osjetljiviji, što je jača civilizacija, to je sve osjetljivija na vremenske promjene, pogotovo u prometu ili dobavi hrane. Toplinski valovi kad udare na Jadran mogu prouzročiti češće požare, mogu izazvati situacije u kojima može biti jako gadno i tada ljudi, zbog nepovoljnih vremenskih prilika i nenavikli na takve uvjete, počnu padati u nesvijest.

Među podacima sam vidio da se dva-tri puta dogodilo na Jadranu da se tijekom dana temperatura zraka nije spuštala ispod 30°C. Za takav dan ni nemamo definiciju kakav je to dan.

Mislim da je to i Višnjica Vučetić rekla u Dubrovniku, da su to vruće noći ili tropske noći, što izravno iscrpljuje svako tijelo jer nema normalnog spavanja i normalnog odmora. To jesu zabrinjavajuće stvari, to izlazi izvan trendova i to nisu prirodne varijacije. Vidimo da to stalno raste zadnjih nekoliko desetljeća. Kad usporedimo sadašnje meteorološke podatke s onima iz razdoblja od 1961. do 1990., usporedbe su prilično dramatične.

intervju2

intervju3