axo1
MORETestovi

Hej, momci, je li ovo vaša igračka, upitala je fotografa  i mene grupa Nijemaca, očito čarteraša s jednog velikog katamarana vezanog uz gat Marine Baotić dok smo se spremali za isplovljavanje. Igračka na koju se odnosilo pitanje bio je Axopar 37 Sun-Top, sve samo ne igračka. Vjerojatno smo ih barem malo razočarali odgovorom da taj brod nije naš i da ćemo za desetak minuta prvi put njime zaploviti, ali to nas je poštedjelo daljnjih pitanja i ostavilo da na miru nastavimo upoznavanje s ovim finskim morskim bestselerom. Brodicom, ako je tako zbog moćnog ponašanja na moru uopće možemo nazvati. Njen osnovni model prvi put je prikazan krajem 2016. godine, da bi potom bile realizirane brojne inačice koje su kulminirale Brabus i Brabus Line izvedbama. Inače, u samo pet godina postojanja brodogradilište je ukupno proizvelo i prodalo više od 2000 plovila. Očito postoji razlog zašto, a mi smo ga, eto, ovaj put došli potražiti kod najvećeg Axopara u gami.

Više pročitajte u novom broju Mora.

axo2

axo3

d3901
MORETestovi

Dufour 390, jedrilica iz najnovije linije Grand Large, što bi u prijevodu bilo širom otvorena, po prvi put je viđena u rujnu 2018. godine. Bili su to mjeseci kad su čarter kompanije jedrilice kupovale na tucet pa je i Pitter, jedan od najvećih kod nas, na sajmu u Cannesu nabavio veći broj Dufoura. Među njima i par 390-ica. Odmah smo se dogovorili da ćemo njima kad stignu i zaploviti jer riječ je o jedrilici koju smo procijenili pogodnom za čarter, ali i za vlasničku uporabu. Veličinom odgovara različitim namjenama, a i cijena je prihvatljiva za nekoga tko strasno ljubi jedrenje. Ipak, prošlo je dosta vremena dok smo s njom zajedrili. Premda su prvi brodovi stigli još u rano proljeće, potrajalo je dok su se opremili, a onda je uslijedilo loše vrijeme pa smo zaplovili tek početkom ljeta. A onda je još malo valjalo pričekati na red za objavljivanje u Moru. Naš nas je Dufour čekao u ACI marini u Trogiru, gdje se nalazi jedna od nekoliko Pitterovih baza. Bio je spreman za isplovljavanje, u potpunosti opremljen za čarter uključujući i bimini top i prilično velik sprayhut. Premda se mogu lako sklopiti, odlučili smo ih ostaviti jer ih veliki dio ekipa koji iznajmljuju ove jedrilice koristi za čitavo vrijeme dok su na brodu pa zašto ne bismo i mi vidjeli kako je s njima jedriti.

Više pročitajte u novom broju Mora.

d3903

d3902

saver1
MORETestovi

Zaputili smo se u Novi Vinodolski testiratu gliser Saver 650 Cabin Sport sa Suzukijem 150. S nama su bili predstavnici tvrtke Motonavis, službeni uvoznici Suzuki motora i zastupnici za Saver u Hrvatskoj. Brod koji smo testirali upravo je završio prvu godinu ljetnih plovidbi, a vlasnici, bračni par iz Zagreba naši su čitatelji koje srećemo po izlasku s plovila. Pitaju nas mogu li se ovim brodom zaputiti do Dubrovnika, a odgovor je naravno afirmativan. Saver 650 Cabin Sport je relativno mali gliser koji je zamišljen kao obiteljski gliser za dnevne izlete, ali i višednevno krstarenje za dvoje odraslih ljudi. Da bi ispunio te kriterije, plovilo mora imati dovoljno prostranu kabinu da bi dvije osobe mogle spavati, WC, te mjesto predviđeno za kuhanje. Ovaj mali Saver ima sve to. Kabina je pomaknuta dosta u provu  i podignuta je, pa je dobila dosta volumena unutra i sasvim je dostatna za dvije osobe. Od skladišnih prostora ima jedan mali ormarić, na dnu su dvije santine, a WC je iznenađujuće prostran za gliser od 6,5 metara, sa školjkom, umivaonikom, a unutra se može i tuširati u sjedećem položaju. Više pročitajte u novom broju Mora.

saver2

antifa1
Istraživanje podmorjaMORE

Ispod same površine mora točno u visini vodenoga gaza broda događa se borba života i smrti. Alge i školjke imaju nevjerojatnu sposobnost primanja na gotovo svaku površinu, uključujući i čuveni teflon. Razlog zašto su brodovi do vodene linije najčešće obojeni u crveno ili plavo je protuobraštajna (antifouling) boja koja se zbog najraširenije uporabe spojeva na bazi bakra kolokvijalno zove koper. Otapanjem se oslobađa biocid i sprječava nastanjivanje školjkica, algi i drugih organizama na stijenku broda, pa nanošenjem kopera brod dobiva zaštitni sloj te zadržava plovne karakteristike. Bez zaštite trup obraste, što znatno smanjuje brzinu broda stvaranjem većeg otpora povećava se potrošnja goriva i emisija CO2. Protu­obraštajni premazi koriste se već stoljećima i većinom su se koristili oni na bazi bakra. No, Nizozemac Gerrit Johann Meine van der Kerk je 1956. došao do revolucionarnog otkrića – tributil kositra (TBT), organskog spoja na bazi kositra koji se sve do nedavno svestrano koristio kao biocidno sredstvo u protuobraštajnim bojama u nautici, ribarstvu, ali i drugim industrijama. Naime, on je pronašao “savršeni“ biocid koji je bio djelotvoran prema gotovo svim vrstama obraštajnih zajednica te ga nije bilo potrebno kombinirati s drugim biocidima, a ti su premazi bili djelotvorni i po nekoliko godina. Mogao se kombinirati uz gotovo svaku boju, nanositi na bilo koju površinu, vrlo uspješno rješavajući problem obrastanja trupa ispod vodene linije. Karakteristika tog spoja je ta da djeluje kao snažan biocid čije djelovanje traje dulje od drugih premaza. Najveći propust bio je u tome što se smatralo da će se taj čudesni spoj brzo raspasti u okolišu pod utjecajem sunčeve svjetlosti, što se u praksi pokazalo samo djelomice točno. (…) Dodatni problem je u tome što resuspenzijom sedimenta, do čega dolazi jaružanjem dna ili djelovanjem morskih valova, on može ponovo dospjeti u vodu.

Više pročitajte u novom broju Mora.

antifa2

antifa3

smilje1
Jadranska floraMORE

Kad je prije dvije godine nedaleko mjesta Milne na otoku Hvaru počelo uređenje zemljišta okrenutoga prema jugu pod blagim nagibom prema suncu i morskoj pučini, prvo što je palo na pamet prolazniku je − opet novi vinograd! Tko to podiže vinograd? Ali nije tako bilo! Uskoro su se na pripremljenoj površini zazelenili mali grmići koji ni približno nisu upućivali na vinovu lozu. Bili su to grmići smilja (Helichrysum italicum (Roth) G. Don fil.) i lavande vere ili prave lavande (Lavandula officinalis, sinonimi: L. vera DC., L. angustifolia). Prva je godina prošla gotovo neopaženo, ali u drugoj cijeli se krajolik ispunio karakterističnim mirisima, zlatnom žutom bojom smilja i plavozelenom lavande ispresijecane kamenim bijelim prugama, sve opasano borovim zelenilom i dakako ograničeno dubokom morskom modrinom i visokim nebeskim plavetnilom. Doživljaj za pamćenje. Vlasnika ovog “umjetničkog djela“ nije bilo teško pronaći.

Na samome kraju Milne, koja se rastegla duž istočne obale prostrane uvale, u dnu koje je lijepo veliko žalo od bijelih oblutaka koje nemilosrdno i neumorno valovi juga obrađuju, mala je crkva sv. Antuna Padovanskog, a tik do nje kuća obitelji Tudor. Istina, za Milnu vam prezime Tudor ne znači ništa, a opet u drugu ruku znači sve! Naime, u Milni je malo tko, a da se ne preziva Tudor, a mi smo u obitelji Monike i Ante Tudora. Oni se u okviru svoga OPG-a uz pomoć sinova (Ivo i njegova supruga Tomislava po struci oboje magistri elektrotehnike te brat David) bave ekološkom poljoprivrednom proizvodnjom. Ekološkoj poljoprivrednoj pro­izvodnji na našem krškom području, a tu se posebno moraju izdvojiti otoci, premalo se pridaje pozornosti. To je prostor koji je lako “izbaciti“ iz prirodne ravnoteže pa svaki zahvat mora biti pomno promišljen. (…) Od supružnika Tudor doznali smo da su na približno 1 ha posadili oko 30.000 sadnica smilja i još na ostatak zemljišta oko 3000 sadnica lavande. Kad smo sumnjičavo upitali za potrebe tržišta za ovim proizvodima, radosno su odgovorili da je cijela proizvodnja unaprijed prodana! Ove će godine ubrati (požnjeti) oko 10 tona smilja! Od približno jedne tone cvijeta smilja dobije se jedna litra traženoga i cijenjenog ulja.

lavanda

papica2
MORERibarski jelovnik

Od ne baš primamljive namirnice, malo kome privlačne, pravi će gurman izvući miris koji se neopisivo zamamno rasteže kamenim kaletama uzmorskih gradića pozivajući žitelje već oko 10. ure na marendu! Poziv je neodoljiv i nije ga moguće izbjeći. Ovaj zov marende može se usporediti samo s još jednim zovom marendina, onim što ga upućuju kultne tripice. Ali danas za marendu će biti dolče-garbo ili janjeće iznutrice na slatko-kiseli način! Možda ćete sumnjičavo zavrtjeti glavom, začepiti nos i prekriti oči, ali savjet vam je – ne brzajte! Predrasude su jedno, a okusi drugo i ne miješajte ih! Ne dajte da vam jedno, predrasuda, upropasti onaj gurmanski doživljaj. Ako vi sami sebe ne možete nagovoriti da kušate ovo jelo, sjetite se izreka (u dijalektu iskrivljeni talijanski): Dolče far njente (Slatki nerad), April, dolče dormir (Slatko li je u travnju spavati) ili Dolče vita (Slatki život), a za ono garbo, ako ništa drugo, sjetite se “zagonetne švedske sfinge“  i fatalne ljepotice Grete Garbo. Garantiram, s veseljem ćete se prihvatiti jela! (…) Nije nikakvo čudo upotreba tolikih mirisnih začina jer iznutrice su izuzetno pokvarljiva namirnica koju i kad je svježa, odaje karakterističan vonj koji je i danas kod većine potencijalnih konzumenata nepoznat, neprihvatljiv i u neku ruku odbojan. Dakako, to je bilo itekako izraženo u “predhladnjačko“ doba, kad osim slabe higijenske obrade namirnice nije bilo ni mogućnosti njenog dubinskog zamrzavanja. Mnogi se slažu da je ovo tipično jelo venecijanske kuhinje koje smo mi prilagodili svojim okusima, očekivanjima, željama, a i mogućnostima. Istina, kroz povijest može se pratiti čovječja opčinjenost iznutricama u pravilu onim životinjskim i to životinja koje su bile žrtvovane raznim bogovima, ali i ne samo životinjskim.

Više pročitajte u novom broju Mora.

papica1

feljton1
FeljtonMORE

U prvim desetljećima prošlog stoljeća u svrhu poboljšanja plovidbenog pravca Južni Jadran − Trst izgrađeni su svjetionici Porer i Skriževa na Lastovu. Prvotno drven, Porer je davne 1833. izgorio te 1846. poprimio današnji izgled. U Dalmaciji prvo provizorno svjetlo zasjalo je 1839. na Lastovu

Projekt tršćanske lanterne potpuno je iscrpio arhitekta Pertscha koji je tijekom karijere izradio brojne projekte za građevine u Trstu. Uz gradski svjetionik, najpoznatiji su dovršenje Teatro Nuovo i fasada crkve S. Nicolo, te naravno svjetionička zgrada uz Nobileovu lanternu kod Savudrije. Lanterna je kasnije pružala i sekundarne usluge. Tako je dugi niz godina s lanterne davan signal podneva sa zvukom topa i paljenjem svjetla na 5 minuta. Signal aktivacijskog mehanizma je dolazio iz obližnje C. K. Accademia di Comercio e Nautica na lanternu strujnim putem. Još jedna služba je bila signalizacija barometra na živinoj skali na jarbolu postavljenom duž kule lanterne, odnosno na njenoj NE strani prema gradu. Čuvali su i barut s brodova u tranzitu. Lanterna je bila simbol grada Trsta dugi niz godina.

Prvotni plan za izgradnju triju svjetionika na istarskom poluotoku bližio se 1831. godine finalizaciji. Nakon savudrijske i tršćanske lanterne (gdje su radovi bili pri kraju) trebalo je pokrenuti radove i na jugu istarskog poluotoka. Nobile je još 1816. godine odredio Fenolegu za lokaciju novog svjetionika, no mnogi nisu bili uvjereni da je to najbolji izbor.

Više pročitajte u novom broju Mora.

feljton3

Pegasus-50---019-19
MOREZanimljivosti

Na sončni strani Alp rađa se novi brend. Naši susjedi kad je gradnja jahti ne posustaju i možemo im samo zavidjeti na tome. Nakon što je Greenline pod komandom Vladimira Žinčenka iz pepela razgranao svoju flotu, a Seefaring sagradio svoj drugi model na redu su jedrilice. Marko Paš, naš prijatelj i projektant, čovjek koji je radio ili vodio razvoj više od 160 različitih nautičkih projekata među njima i Shipmana, nakon što se vratio sa šestogodišnjeg rada u holandskim i turskim brodogradilištima udružio je snage s Mihom Breskvarom, informatičarem i poduzetnikom, direktorom i partnerom u FrodiX-u, jednoj od vodećih slovenskih kompanija koja se bavi tehničkom podrškom velikim tvrtkama i naravno strastvenim jedriličarem, pa su zajedno utemeljili tvrtku Pegasus Yacht i grade prva dva primjerka Pegasusa 50, petnaestmetarske oceanske krstašice, koji će u more sljedeće godine. Riječ je o uistinu vrhunskom projektu koji bi poželio svaki 50+ jedriličar, a vjerojatno i poneko mlađi s dovoljno vremena za duge plovidbe.

Više pročitajte u novom broju Mora.

165-wallypower-anchor-6349-default-large
MOREPredstavljamo

Plod suradnje kuća Ferretti i Wally moderna je superjahta otvorenog tipa kakva je nedostajala na tržištu, jer klijenti su dugo tražili pravo rješenje za kruzer srednjeg dometa, koji će ih brzo i udobno prevoziti između glamuroznih mediteranskih destinacija. Ferretti Group i Wally na nautičkom sajmu u Monacu predstavili su svoj posljednji koncept, 165 Wallypower, plod jedinstvene suradnje dva kreativna genija zvjezdane reputacije. Prvi puta Espen Øino i Luca Bassani udružili su snage kako bi dizajnirali brzu superjahtu, za koju se vjeruje da će zauvijek promijeniti paradigmu poimanja mediteranskih jahti za krstarenja. Već na prvi pogled jasno je da je 165 Wallypower tipična Wally jahta, brza i efikasna, bezvremenski šarmantna i nedvojbeno moderna, s hrabro izvedenim šiljastim pramcem. Model od 165 stopa inspiriran je radikalnim izgledom 118 Wallypowera, prvoga izleta te renomirane kuće u svijet motornih jahti. Više pročitajte u novom broju Mora.

AC75 Luna Rossa Launch
Novosti

Tijekom jučerašnjeg popodneva porinuta je još jedna jedrilica klase AC75. Prva od dva primjerka talijanskog tima Luna Rossa Prada Pirelli, izazivača u najpoznatijoj jedriličarskoj utrci na svijetu. Nakon mjeseci simulacija i probnih plovidbi u smanjenom modelu, sada je konačno spreman i model AC75. Svečano krštenje i porinuće jedrilice odvilo se u Luna Rossa bazi u Cagliari, na Sardiniji. Dok su dvije jedrilice timova Emirates iz Novog Zelanda i američkog American Magic tima vrlo sličnog dizajna, ova je na prvi pogled drukčija. Kako su za hidrokrila vrlo striktno predviđena pravila, uz minimalne mogućnosti dorade dizajna, za trup su pravila nešto slobodnija. Ipak, ne odskače ni jedrilica tima Luna Rossa mnogo od prva primjerka iz klase, no prova se bitno razlikuje, zatim hidraulični zglob za krila nije uklopljen u trup kao kod američkog i novozenadskog tima. Nadalje, trup je s prove prema sredini udubljen na sredini prema krilima, dok je od sredine prema krmi vrlo ravan s presjekom kao izdužena vinska čaša.

Na sjeverozapadu Europe, britanski tim INEOS također se sprema za izazov, no oni za sad vježbaju u manjoj, 8,5 metara dugoj verziji 20-metarske AC75 koja će uskoro biti porinuta. Video objavljen prije nekoliko dana, s vježbe u manjem modelu tima INEOS možete pogledati ovdje.

European Match Race Tour
Novosti

Večeras u šibenskoj Gradskoj vijećnici započinje svečano otvorenje finalne regate European Match Race Toura u organizaciji Wave Sailing centra, JK Val i D-Marin. Posade su već stigle u Šibenik, gdje će se pred šibenskom rivom regatavati do 6. listopada. Start prve utrke je sutra, 4. listopada. Tri dana od završetka ove regate počinje i EUROSAF Match Race Open European Championship 2019. koje traje do 13. listopada. Te dvije regate objedinjene su u jedriličarski događaj nazvan D-MARIN Supreme Match Race Sailing Week Šibenik. Većina posada već je pristigla u Šibenik. Prvi službeni trening jutros je odgođen zbog lošeg vremena, a početak popodnevnog zakazan je za 15 sati. European Match Race Tour, koji je započeo u veljači ove godine upravo u Šibeniku, a nastavio se u Crnog Gori, Austriji, Rumunjskoj, Švedskoj, Poljskoj i Italiji, ovoga puta na isto mjesto dovodi finaliste, odnosno osam posada iz šest država koje će se boriti za titulu pobjednika toura. Poljski kormilar Piotr Harasimowitz brani lanjski naslov, a šibenska posada koju čine Marko Smolić, Juraj Radačić, Martin Petković i Luka Piasevoli pokušat će nadmašiti treće mjesto koje su osvojili prošle godine. Ističemo da je domaća posada već osigurala najmanje drugo mjesto u juniorskoj konkurenciji do 23 godine. Na regati će sa svojim posadama nastupiti kormilari: Eric Monnin (Švicarska), Maxime Mesnil (Francuska), Patryk Zbroja (Poljska), Dejan Presen (Slovenija), Piotr Harasimowitz (Poljska), Emil Kjaer (Danska), Marko Smolić (Hrvatska) i Bojan Rakar (Slovenija). Na drugom natjecanju, D-Marin EUROSAF Match Race Open European Championship 2019. nastupit će 12 posada, od kojih je deset pozvano na temelju plasmana na svjetskoj match race ljestvici, a dvije su posade dobile wild card pozivnicu.

 

LRDefender_5
MOREZanimljivosti

 

Konačno. Nepunih četiri desetljeća nakon lansiranja izvornog modela, Land Rover je predstavio potpuno novo izdanje kultnog Defendera, automobila jednako poznatog britanskim farmerima i avanturistima diljem svijeta. Moderna interpretacija Defendera nastala je na potpuno novoj D7x platformi te koristeći najmodernije tehnologije dostupne koncernu JLR, a kao i prije, nudit će se u kratkoj (Defender 90) i dugoj (Defender 110) verziji. Dizajn novog Defendera donekle prati sve “špijunske” fotografije i crteže koji su posljednjih godina objavljivani na internetu, no konačan, serijski model izgleda neusporedivo impozantnije i bolje nego što smo mogli zamisliti. Drugim riječima, očekivano uglast, izrazito robustan i prepoznatljiv dizajnerski izričaj odlično je uklopljen u Defenderu za 21. stoljeće.
Više pročitajte u novom broju Mora.

04
Novosti

Proteklog vikenda Klub za športski ribolov na moru Arbun iz Supetra na Braču bio je domaćin 5. Državnog prvenstva u lovu na veliku ribu. Iako je vrijeme poslužilo natjecatelje tijekom sva tri dana, ulov je bio loš i ulovljene su samo četiri ribe, odnosno tri tune i jedan iglun. Lov se odvijao prema planu na lokaciji zapadno od Brača i Hvara, južno od Šolte i Drvenika te sjeverno od otoka Visa. U natjecanju je sudjelovalo ukupno devet ekipa, od kojih je prvoplasirani tim bio Arbun 2 (Miro Vušković, Marijo Motušić i Ante Gospodnetić te kapetan Siniša Mažar) s ulovljene tri tune, zatim ekipa Corto koju je predvodio kapetan Gordan Svalina, uz članove ekipe Bepo Svalina Borislav Taraš i Vinko Marušić s ulovljenim jednim iglunom, dok su preostali timovi Life is good, Game on, Dora, Arbun 1, Capo, Fly Fish i Sol dijelili treće mjesto bez ulovljene ribe. Glavni sudac natjecanja bio je Tonči Luketa, a opunomoćenik HSŠRM-a Goran Baranović. Ovo je bio drugi nastup neke ekipe supetarskog Arbuna na državnim prvenstvima (lani 6. mjesto u Jezerima) i njihov prvi naslov prvaka Hrvatske u lovu na veliku ribu.

monaco
Novosti

U subotu je uspješno završio još jedan Monaco Yacht Show i zabilježio dobre brojke koje obećavaju dobru budućnost u industriji superjahti, unatoč političkim i ekonomskim izazovima. Na ovom se sajmu okupilo najviše izlagača do sad, njih 600, a bilo je i 125 superjahti od kojih su čak 42 bile nove. Događaj je okupio dobar izbor izlagača među kojima je bilo brodograditelja, brokera, dizajnera, predstavnika vlasti, proizvođača opreme i usluga. Iako službene brojke o broju posjetitelja nisu objavljene, za očekivati je da će biti slično stanje kao i lani kada je sajam posjetilo nešto više od 34.000 posjetitelja. Uz toliki broj superjahti, na sajmu je bilo izloženo i 55 luksuznih tendera. Novost je bila i promjena vremena održavanja sajma za jedan sat kasnije od 11 do 19:30 sati, oko čega su podijeljena mišljenja. Kao i obično, bio je velik broj usidrenih jahti ispred luke i tendera koji su prevozili zainteresirane posjetitelje do njih. Na MYS-u dosta se govorilo o održivosti glede superjahti, utjecaju na ekologiju, te novim regulativama do kojih će neizbježno doći, a na što će se ova plovila morati prilagoditi. Iako je u svijetu financija i globalne politike trenutno vrlo napeto, na Marin Money Superyacht Finance forumu prezentirane su obećavajuće brojke koje pokazuju da njihovo tržište raste, te da si oko 100 tisuća ljudi u svijetu može priuštiti veliku superjahtu, iako ih samo 2500 koristi tu mogućnosti.

monaco 1 monaco 2

Dodjela nagrade Zlatno sidro Nauticke patrole 230919
Novosti

Foto: Tomislav Kristo / CROPIX
Marina Punat ponovo je dobitnik nagrade Zlatno sidro Jutarnjeg lista za najbolju marinu prema izboru nautičara, a nagradu je na svečanoj dodjeli u Rovinju primila direktorica marine, Renata B. Marević. Izbor je proizašao iz projekta Nautička patrola Jutarnjeg lista, u suradnji s Ministarstvom turizma i pod pokroviteljstvom Hrvatske turističke zajednice.  Nautička patrola, sačinjena od 6 novinara i 2 anketara posjetila je 34 marine od Umaga do Dubrovnika, snimila i ocijenila nautičku ponudu, te provela više od tisuću anketa među prisutnim nautičarima. Prvo Zlatno sidro puntarska marina dobila je 2017. godine, a prošle godine nagrada je išla u ruke marine Olive Island na Ugljanu. Drugo i treće mjesto pripalo je ACI marinama Cres i Skradin. Prema ocjenama dobivenim iz anketa Nautičke patrole nagradu Moja najdraža marina primila je ACI-jeva marina Dubrovnik. Iz Marine Punat poručuju da su vrlo ponosni na sada već drugu nagradu Zlatno sidro. Ministar turizma Gari Capelli poručio je kako će podaci prikupljeni tijekom ovog projekta svakako doprinijeti kreiranju buduće turističke strategije za sljedećih sedam godina. Najveća marina na sjevernom Jadranu ima više od 1300 plovila na godišnjem vezu, a u kvalitetu ponude i poslovanja, te neprestano ulaganje uvjerili smo se na nedavno održanoj konferenciji i u obilasku puntarske marine koja se zaista ima čime pohvaliti. Iz marine poručuju da veliki broj stalnih gostiju mogu zahvaliti blizini emitivnim tržištima, te izrazitoj brizi za sigurnost plovila, na što im vlasnici brodica uzvraćaju povjerenjem. Nedavno održana konferencija poslala je i poruku koja nije samo njihov slogan, a to je nastojanje Marina Punat Grupe da postane boat resort, koji osim same marine, servisa i gastroponude, nudi ozbiljan broj usluga vezanih uz odmor, kao i sve vezano uz plovila i plovidbu.

Rovinj, 230919. Grand Park Hotel. Dodjela nagrade Zlatno sidro Nauticke patrole 2019. Na fotografiji: nagradjene direktorice i direktori ACI marina. Foto: Tomislav Kristo / CROPIX
Rovinj, 230919.
Grand Park Hotel.
Dodjela nagrade Zlatno sidro Nauticke patrole 2019.
Na fotografiji: nagradjene direktorice i direktori ACI marina.
Foto: Tomislav Kristo / CROPIX
DSC_4850
Novosti

Završio je nautički sajam u Genovi koji je ove godine, prema zadnjim podacima, privukao 186 tisuća ljudi, a može se pohvaliti i novom rekordnom subotom sajma. Izlagalo je preko tisuću izlagača, s 10 posto inozemnih tvrtki, od kojih je šest stiglo iz Hrvatske. Iako su važne svjetske premijere uglavnom održane u Cannesu tjedan dana prije početka sajma u Genovi, ovaj sajam privukao je puno više posjetitelja jer se temelji na uglavnom manjoj i srednjoj brodogradnji, pa je time i privlačniji prosječnom nautičaru. Uz sajam na kopnu i u moru, održane su brojne konferencije te predstavljeni ekonomski rezultati i predviđanja koje je pripremila talijansko nautičko udruženje UCINA u suradnji s vodećim tvrtkama, sveučilištima i institutima. Stanje u brodogradnji ocijenjeno je kao dobrostojeće, s četvrtom uzastopnom godinom u rastu, a Italija pritom bilježi impresivne rezultate na svjetskoj razini. Na sajmu su izlagali svi važni europski i svjetski proizvođači plovila, brodica, motora, nautičke opreme i usluga, a najavljene su obećavajuće novosti za iduću godinu, kada sajam puni okrugli 60. rođendan, pa su očekivanja u tom pogledu još veća nego dosad. Više o sajmu pročitajte u novom broju Mora.

Yamaha Genova

General Show_-144
Novosti

Na sajmu u Southamptonu koji je još u tijeku, britansko nautičko udruženje British Marine predstavilo je rezultate istraživanja za prošlu godinu. Prema njihovim podacima britanska nautička industrija je u 2018. godini zabilježila porast od 21,3 posto, odnosno ukupno je britanska nautička industrija obrnula 777 milijuna funti. Kako smo već i pisali, Princess i Sunseeker bilježe ozbiljne pozitivne brojke, a ovom velikom rastu svakako doprinosi i pad vrijednosti britanske funte koja je u 3 godine, otkako je izglasan Brexit, pala za oko 20 posto. Ipak British marine bilježi da je najveći doprinos rastu u izvozu plovila s unutarnjim motorom, što je u korelaciji s pozitivnim rezultatima spomenutih brodogradilišta jahti, zatim porast izvoza motornih jahti od 11,4 posto i radnih plovila za 5,5 posto odnosno 1060 komada. Zanimljiv je podatak da je preko 65 posto proizvedenih plovila u Velikoj Britaniji 2018. godine, završio u inozemstvu. Kombiniran britanski izvoz novih i polovnih plovila prošle godine iznosi ukupno 627 milijuna funti, ali nedavno istraživanje među članovima organizacije British Marine pokazalo je da industrija kao cjelina u padu s poslovnom sigurnošću. Na domaćem tržištu uglavnom je stabilno, dok je samo 7 posto kompanija prijavilo rast prihoda posljednjih šest mjeseci. Uz spomenuti uspjeh Sunseeker Internationala i Princess Yachts, još dvije tvrtke, Pearl Yachts i Fairline Yachts objavile su dvoznamenkasti rast prihoda. Brojke su otkrivene na najvećem britanskom nautičkom sajmu u Southamptonu koji se održava od kraja ovog tjedna kada se očekuje rezultat od preko 100 tisuća posjetitelja iz Velike Britanije i inozemstva.

General Show_-90

SaloneNautico_Fregata1
Novosti

Sutra u Genovi počinje 59. Salone nautico, najveći europski nautički sajam, kojeg je prošle godine posjetilo preko 174 tisuće ljudi, bilo je izloženo oko 1200 brodova, a ove godine očekuje se rast. Više od 600 izlagača od kojih njih 6 iz Hrvatske predstavit će se na ovom vrlo važnom sajmu na kojem uglavnom su uz velike i srednje velike jahte izložena i brojna manja plovila. Za razliku od sajma u Cannesu, sajam u Genovi okuplja širu publiku, koja je zanimljiva međunarodnom, pa tako i hrvatskom tržištu, no prvenstveno je to sajam koji posjećuju talijanski nautičari i najviše izlagača, logično, dolazi iz Italije. Sajam organizira talijansko nautičko udruženje UCINA, vrlo utjecajno tijelo koje će i ove godine izložiti svoje podatke, nakon čega će biti jasno kretanje tržišta i u kojem smjeru će se odvijati nautička aktivnost u ovom dijelu Mediterana u narednoj godini. Šestodnevni događaj pratit će novinari iz preko 20 zemalja, održat će se razne prezentacije, konferencije i okrugli stolovi, a što je najvažnije, odvijat će se prodaja plovila, motora, opreme i ostalog popratnog sadržaja, što je ujedno i generator nautičke industrije koja se prije nekoliko godina tek oporavila od svjetske ekonomske krize. Od zanimljivih novosti u programu izdvajamo prezentaciju stvaranja novog kupa za jedrilice s hidrokrilima „69F Cup“ koji bi trebao početi u travnju 2020., predstavljanje osvajača ovogodišnje nagrade DAME Metstrade, pomični vinč Harken za najbolji novi komad nautičke opreme i sl. Prodajni direktor sajma, Alessandro Campagna na nedavnoj prezentaciji je ukazao da je najveća promjena u odnosu na lani veliki porast potražnje izlagača za većim prostorom, pa je tako 28 posto više zahtjeva stiglo za jahte i superjahte, 48 posto više za jedrilice, ne čak 73 posto više vanbrodskih motora i 35 posto više dodatne opreme.