Beneteau Prestige
Novosti

Jedno od najvećih brodogradilišta jahti, francuski Beneteau očekuju duboke promijene. Barem je tako predstavio novi predsjednik Uprave Grupe Beneteau, Jérôme de Metz koji je u lipnju nakon 4 godine na čelu tvrtke zamijenio Hervéa Gastinela. U nedavnom intervjuu za francuski ekonomski list Les Echos, De Metz je pohvalio dosadašnje uspjehe tvrtke, ali i izrazio neslaganje s vodstvom prethodnika, te najavio promijene koje se tiču strukturne organizacije, velike promijene u odnosu s dobavljačima, te možda ono najvažnije – promjenu plasiranja svojih proizvoda novih modela na tržište, za koje smatra da ih je do sad bilo previše u kratkom vremenskom razdoblju. Pohvalio je Gastinela da je učinio izvanredan razvojni posao, s gotovo 40 novih modela u 2018. godini, te da je pokrenuo mnoge inicijative na području digitalnog razvoja i iznajmljivanja, ali smatra da je njegova strategija bila skupa, a da su njezini rezultati bili razočaravajući te konstatirao da sada moraju ući u fazu racionalizacije. Kritizirao je i poteze prethodnika u vođenju poslovanja, a u analizi koju je iznio nekoliko tjedana nakon preuzimanja vodstva, objasnio je zašto je oštro komentirao prethodno vodstvo i zbog čega smatra da je lošim vođenjem nanesena šteta u reputaciji tvrtke. Iako je isprva, po preuzimanju zahvalio Gastinelu na uspješnom vođenju jahtaškog giganta, u intervjuu se osvrnuo na brojna područja u kojima je tvrtka propustila priliku izvući najbolje iz svojih resursa, te manjak strategije, a ponajviše u pogledu prevelikog broja modela plovila s kojima se natječe na tržištu. Istaknuo je lošu iskorištenost kapaciteta i neka previđanja u 17 tvornica kojima tvrtka upravlja, te je izrazio  želju da proizvodnju učini produktivnijom. U odgovoru na Metzove prozivke, Gastinel se branio da je njegovim vodstvom povećan prihod tvrtke s 970 milijuna eura na 1,287 milijuna, kao i povećanje likvidnosti s 51 milijuna na 162 milijuna po svom odlasku. Također je kazao da je povrat kapitalnih investicija povećan s 34 na 87 milijuna eura, te da je razvoj proizvodnje izvanredno napredovao tijekom njegova boravka na čelu tvrtke. Ipak, Gastinel je za Les Echos izjavio da je zahvalan Beneteauu i dodao da svom nasljedniku želi sve najbolje u budućnosti. Prema pisanju International Boat Industryja, uskoro se očekuje objavljivanje nove strategije razvoja tvrtke, koja bi trebala u implementaciju početkom iduće godine.

Beneteau-Prestige

Maine
Novosti

Sveučilište Maine, odnosno Centar naprednih struktura i materijala primio je tri Guinnessova rekorda za najveći svjetski prototip od polimera isprintan 3D printerom, za najveći solidni 3D printani objekt i za najveće 3D isprintano plovilo. Postrojenje je napravljeno za ispisivanje objekata dugih 30,5, širokih 6,7 i visokih 3 metra, a koristit će se za razvoj, inovacije za obranu i infrastrukture primjene. Sistem proizvodnje napravila je tvrtka Ingersoll Machine Tools, koja se bavi razvojem i proizvodnjom zrakoplova i svemirskih brodova, pomoću kojeg je napravljen 3Dirigo – 7,6 metara dugo plovilo teško 2270 kilograma, građeno tehnikom 3D printanja u jednom komadu. Plovilo je testirano i porinuto na sveučilištu i predstavlja novu generaciju velikih objekata napravljenih tehnikom „dodavanja“ od materijala na bio bazi i kombinaciji plastike. Za kompletnu proizvodnju jednog ovakvog plovila potrebno je samo 72 sata, jer sistem u sat vremena može oblikovati 226,8 kg građevnog materijala, pa u budućnosti možemo očekivati češću primjenu ove tehnologije u brodogradnji.

72981061_2897284670300081_1827593319857782784_o
Novosti

Pobjednik 51. Barcolane je Slovenac Gašper Vinčec s jedrilicom Way of Life s vremenom 1 h 54 min i 10 sek. Regata je prošla uz jako mirno vrijeme, bez vjetra, a pobjednik se istaknuo odličnim startom zahvaljujući odličnom izboru laganih jedara za bonacu kako bi iskoristili i najmanji tračak povjetarca. Drugo mjesto pripalo je Milošu Radonjiću u ultralaganoj Shining, a na trećem mjestu bio je Iztok Krumpak na RC44 Scorpio. Na podiju su se našle sve vrlo lagane jedrilice, koje su iskoristile nedostatak vjetra u odnosu na teža plovila. Na četvrtom mjestu bio je Dušan Puh s Adriatic Europa, zatim Alex Peresson s Fanatic. Slijedili su braća Benussi na 30-metarskoj Arca SGR, pa ekipa Barraonda, zatim potpuno ženska ekipa s Francescom Clapcich na Golfo di Trieste, a na devetom mjestu Portopiccolo Tempus Fugit s Mitjom Kosminom za kormilom. Pobjednička Way of Life je u Tršćanskom zaljevu poznata pod imenom Maxi Jena koja je osvojila regatu prije točno 10 godina, a više puta završila je na drugom mjestu. Nedjeljnju regatu bez vjetra posada na Way of Life je završila uspješno, stabilnim jedrenjem maksimalnom brzinom od 3 čvora. Gašper Vinčec, iskusni jedriličar koji je dva puta sudjelovao na Olimpijadi u klasi Finn 2004. u Ateni i 2008. u Pekingu, okupio je posadu s vrhunskim jedriličarima, Zanom Lukom Zelkom, perspektivnim slovenskim jedriličarem koji se u klasi Laser već kvalificirao na Olimpijske igre u Tokio iduće godine, slovenski „super trener“ Neno Viali, kao i slovenski biciklistički šampijon Primož Roglič, pobjednik Vuelta race. Organizatori su zbog manjka vjetra smanjili regatno polje na drugu bovu, pa su završnu liniju u 17 sati prošle one ekipe koje su uspjele pobijediti bonacu, a osim tko je bio najuspješniji, sudionici su htjeli vidjeti i tko će posljednji ući u cilj.

Global Green Destination Days 5
Novosti

Lošinj je važna nautička i turistička destinacija. To potvrđuju i nedavne nagrade i priznanja koje je dobio na Danima hrvatskog turizma, kao i sve bolji rezultati. Kao predvodnik održivog turizma, na koji je u posljednje vrijeme stavljen naglasak, u Lošinju trenutno traje međunarodna konferencija Svjetskih dana zelenih destinacija – Global Green Destinations Days. Konferencija posvećena održivom upravljanju destinacijama koja se ove godine održava u Zagrebu i Lošinju, a uz 30 prezentacija i panel-rasprava s više od 60 vodećih stručnjaka svijeta na temu Zelena rješenja za turističke destinacije, predstavilo se najboljih 100 održivih destinacija svijeta 2019. godine. Na konferenciji sudjeluje više od 120 sudionika iz 30 zemalja svijeta, u sklopu koje je organiziran niz radionica, izleta, sjednica te panel-rasprava. U lošinjskom hotelu Bellevue održana je serija predavanja na sljedeće teme: Širenje turizma u vremenu i prostoru: upravljanje najpopularnijim destinacijama i razvoj novih zelenih destinacija, Turizam koji podupire lokalne zajednice, kulture i tradicije, Turizam koji podupire prirodu i bioraznolikost, Marketing za održivu turističku destinaciju, Suočavanje s izazovom emisija ugljika i klimatskih promjena u turizmu, uključujući održivu mobilnost, Gospodarenje vodom i otpadom i smanjenje upotrebe plastike, itd. Uz to, najznačajniji dio ovogodišnjeg izdanja Svjetskih dana zelenih destinacija je dodjela priznanja Top 100 & GD Award,  koja je održana u Muzeju Apoksiomen i na kojoj je dodijeljeno priznanje 100 najboljim destinacijama svijeta. Mali Lošinj dobio je srebrnu nagradu za nastojanja u održivom razvoju, a nagradu je uručio Albert Salman, predsjednik međunarodne zaklade Global Green Destinations. Na svečanosti je također TZ grada Malog Lošinja uručio donaciju od deset tisuća kuna Institutu Plavi svijet, novac prikupljen od kotizacija za ovaj skup. Sudionici konferencije ovom prilikom istražit će otok Lošinj te uživati u slobodnom vremenu isprobavajući brojne aktivnosti koje otok vitalnosti nudi. Zaključak je da je konferencija pružila značajan napredak u razvoju strategije i alata za održivi razvoj turizma, a predsjednik zaklade Albert Salman kazao je da se njihovih 100 destinacija obvezalo na pionirsku ulogu u tome.

Global Green Destination Days 1 Global Green Destination Days 3 Global Green Destination Days 4

phpThumb_generated_thumbnail
Novosti

Idućeg tjedna Marina Kornati u Biogradu ugošćuje najveći hrvatski nautički sajam, Biograd Boat Show, a 21. izdanje već bilježi dobre rezultate. Tjedan dana prije otvorenja sajma, izložbeni prostor je rasprodan. Prošle godine sajam je doživio okruglo izdanje, te postigao svoj maksimum prostora, no tada su organizatori najavili da će se dalje razvijati u kvaliteti. Tih 400-tinjak izlagača ove godine nastupaju s više plovila, opreme i usluga nego do sada, a velika novost je i B2B segment u novom prostoru, četvrtoj izložbenoj dvorani, u sklopu kojeg se održati Croatia Charter Expo. Radi se o dvodnevnom događaju za čarterašku industriju, trenutno jedinom takvom događaju u Hrvatskoj koja je važan dio svjetskog čarteraškog tržišta, a nastao je na inicijativu 30 uspješnih tvrtki u tom poslu. Uz zabavni, gastro i nautički segment, u  sklopu sajma održat će se razna predstavljanja, premijere plovila, okrugli stolovi i slično, dok će Hrvatska gospodarska komora održati 3. godišnje Hrvatske nautičke dane s bogatim kongresnim programom. Značajnost BBS-a je i u tome što označava kraj nautičke sezone, pa se na tom mjestu na raznim konferencijama sumiraju rezultati, a događanju prisustvuju svi važni dionici hrvatske nautičke, turističke i srodne industrije.

sidrenje2
Novosti

U Hrvatskoj je već preko stotinu koncesioniranih sidrišta i taj se broj neprestano povećava. Nalaze se uglavnom u najzaštićenijim uvalama u kojima su nautičari, ali i ribari, ronioci i drugi što plove oduvijek sidrili i tražili zaklon. Imajući u vidu da je oblik noćenja sidrenjem, odnosno vezanjem za bovu ugodniji i za onog koji plovi i za županiju i za koncesionara, negdje moraju postojati granice, pravila i zdrav razum. U novom broju Mora donosimo komentar triju problematičnih pitanja nedovoljno kontroliranog širenja i načina upravljanja tog oblika boravka na moru. Kako su prirodne uvale oduvijek služile za sklanjanje u lošim vremenima, jedan od problema je što mnoga sidrišta ne dozvoljavaju boravak upravo za takvog vremena, pa se postavlja pitanje koja im je svrha i jesu li uopće sigurna? Također, kako se prema dvama različitim tumačenjima zakona plovilo ne smije usidriti 150, odnosno 300 metara od koncesioniranog sidrišta, u praksi to znači da se ne smijete usidriti u gotovo ni jednoj uvali gdje postoji koncesija. Drugi je problem pretjerano širenje tog oblika sidrenja, koje prema zakonu svaka županija određuje sama. Budući da se radi o vrlo jednostavnim i malim ulaganjima, sa zajamčenim visokim prihodima, županije pretjeruju u koncesioniranju divljih uvala, što će definitivno imati posljedice za nautički sektor. K tome, problem je i nerijetko previsoka cijena za uslugu. Treći problem je primjer potencijalno opasne prakse koje donose koncesionirana sidrišta, tzv.  parkirališta za brodove, odnosno sve češća pojava u Hrvatskoj da se u sidrištima plovila vezuju za bove u nizu poput automobila, što je naravno van svakog pravila o sidrenju i potencijalno vrlo opasno u slučaju nevremena. Zajednički nazivnik navedenim problemima je unosan posao za koncesionare i županiju, na uštrb nautičara, turista, domaćih i stranih zaljubljenika u prirodu, jedrenje, ronjenje i plovidbu našim morem.

sidrenje3-886x590

sidrenje1

Marina_161115_016_preview
Novosti

Španjolsko nacionalno udruženje nautičkih kompanija  ANEN objavilo je da se broj registriranih rekreativnih plovila u prvih 9 mjeseci u Španjolskoj povećao za 9,1 posto u odnosu na isti period prošle godine, odnosno na  5,478 plovila. U pozitivnom trendu s rastom od čak 35,5 posto je i broj registriranih jedrilica, stoji u izjavi madridske organizacije. Od siječnja do rujna 2019., registracije plovila do šest metara duljine porastao je za 9,2 posto i sada broje 3,829 komada, dok je za plovila od 6 do 8 metara duljine registracija ostala ista, njih 990 kao i prošle godine u ovo doba. Najveće povećanje zabilježeno je u segmentu plovila od 8 do 12 metara, sa zabilježenim rastom od čak 46,3 posto, te sada broje 436 plovila. Broj registriranih brodova duljine 12 do 16 metara  povećao se za 2,4 posto u prva tri kvartala 2019. godine. Dio plovila iznad 16 metara duljine je jedini u opadanju s 14,8 posto u odnosu na prošlu godinu, pokazali su podaci španjolske organizacije. Rast je bio očekivan, jer prema podacima ANEN-a, prošle godine izdano je 7,5 posto više plovidbenih dozvola u odnosu na 2017. godinu, odnosno 10,411 novih dozvola, a ove godine u prvih 6 mjeseci je broj izdanih dozvola veći za 1,921 komad.

Ferretti Group fleet (1)
Novosti

Jedno od najvećih svjetskih brodogradilišta za luksuzne jahte, talijanska tvrtka Ferretti Group objavila je vrlo dobar rezultat narudžbi plovila za sljedeće razdoblje. Nakon završene sezone europskih nautičkih sajmova i ljetnih događanja, Ferretti Grupa objavila je da je prikupila narudžbi u vrijednosti više od 465 milijuna eura u prvih 9 mjeseci 2019., odnosno 18 posto više nego u istom razdoblju prošle godine. Tomu je pridonijelo i lansiranje prvog Wally modela – 48 Wallytender, kao i javni natječaj za Ferretti Security Division (FSD), s patrolnim i sigurnosnim plovilima, u vrijednosti od oko 20 milijuna eura. Pozitivne brojke rezultat su lansiranja pet novih modela brendova – Riva, Pershing, Ferretti Yachts i Custom Line, kao i ponovo plasiranje brenda Wally, kojeg je Grupa preuzela u travnju ove godine. Novi 48 Wallytende, prikazan na nedavno održanom Cannes Yachting Festivalu, već ima sedam narudžbi, a FSD je u nedavnom natječaju dobila narudžbu 16 patrolnih brodova za talijansku policijsku postrojbu Arma dei Carabinieri. Kapital potreban za praćenje ovakvog razvoja Ferretti Grupa sprema se do kraja listopada potražiti i na Milanskoj burzi, gdje se do kraja listopada očekuje njihov IPO. Računaju da će na taj način emisijom novih dionica doći do 100 milijuna eura dodatnog kapitala, a vrijednost čitave Grupe nakon dovršetka operacije mogla bi dosegnuti milijardu eura.

Supreme_Match_Race_Sailing_week_Sibenik_03-13 10 2019_gwidon libera_9E0A2022
Novosti

Proteklog vikenda se u Šibenik vratilo finale atraktivne regate European Match Race Tour koja je u veljači krenula iz Šibenika, a natjecanje se nastavilo u Crnoj Gori, Austriji, Rumunjskoj, Švedskoj, Poljskoj i Italiji. Veliko finale je osvojila posada švicarskog kormilara Erica Monnina, koji su u finalu rezultatom 3:1 pobijedili Francuza Maximea Mesnila i njegovu ekipu. Treće mjesto zauzeli su Danski s Emilom Kjaerom na čelu, koji su u ‘malom finalu’ bili bolji od posade Slovenca Dejana Preserna. Na petom mjestu je Patryk Zbroja iz Poljske, šesti je njegov sunarodnjak Piotr Harasimowitz, dok je hrvatska posada predvođena Markom Smolićem bila je sedma, a osmi je Slovenac Bojan Rakar. U ukupnom poretku nakon sedam regata i šibenskog finala prva je danska posada s kormilarom Emil Kjaerom, drugi je Poljak Patryk Zbroja, a treći Švicarac Eric Monnin. Hrvatska posada Marka Smolića, inače svi članovi šibenskog JK Vala, zauzela je sedmo mjesto od ukupno 56 posada koje su nastupale na EMRT 2019 godine. Što se juniorske U23 konkurencije tiče, i tu je u ukupnom poretku prvo mjesto zauzeo Danac Emil Kjaer, naš Marko Smolić je drugi, a Šveđanin Måns Holmberg treći. Ovime je završen prvi dio jedriličarske manifestacije, jer u četvrtak pred Šibenikom počinje Europsko match race prvenstvo, odnosno D-MARIN EUROSAF Match Race Open European Championship 2019. gdje će nastupiti 12 posada, od kojih je deset pozvano na temelju plasmana na svjetskoj match race ljestvici, a dvije su posade (domaćeg kormilara Marka Smolića i bivšeg europskog prvaka, Francuza Peirre-Antoinea Morvana) dobile wild card pozivnicu. Svečano otvorenje Europskog prvenstva bit će na tvrđavi Barone 9. listopada, start prve utrke je 10. listopada.

Supreme_Match_Race_Sailing_week_Sibenik_03-13 10 2019_gwidon libera_9E0A2315 Supreme_Match_Race_Sailing_week_Sibenik_03-13 10 2019_gwidon libera_9E0A2083

olive island
Novosti

Proteklog tjedna, prvi put u kontinentalnoj Hrvatskoj održali su se Dani hrvatskog turizma u organizaciji Hrvatske turističke zajednice i Hrvatske gospodarske komore. Brojne nagrade dodijeljene su tvrtkama, mjestima i organizacijama s kontinenta, a o dobitnicima nagrada iz priobalnih sredina, možete pročitati ovdje. Drugog dana dodjele nagrada, proglašeni su ukupni pobjednici. Tako je ugljanska marina Olive Island uz nagradu najbolje male marine, dobila još jedno priznanje, proglašena je i marinom godine. Za tu nagradu konkurirale su joj marine D-Marin Mandalina u Šibeniku i D-Marin Dalmacija iz Sukošana, dok su u konkurenciji za najbolju malu marinu bile istarska marina Vrsar, marina Martinis Marchi sa Šolte. Posljednjeg dana dijelile su se nagrade za destinaciju godine, nagrada za održivi turizam, plaža godine, turistički događaj godine, DMK Putnička agencija godine, restoran godine, marina godine, kamp godine, hotel godine, nagrada „Anton Štifanić“ u kategoriji tvrtka / ustanova / udruga te pojedinac, nagrada za životno djelo kao i posebno priznanje za izniman doprinos turizmu Republike Hrvatske. Nagrade su dobitnicima uručili predstavnici državnog vrha skupa s 12 ministara Vlade, te predsjednicima HTZ-a i HGK.

70614695_2410789685666137_8153427294656921600_o
Novosti

Sinoć je na Danima hrvatskog turizma u Vinkovcima održana svečana dodjela nagrada Hrvatske turističke zajednice i Hrvatske gospodarske  komore. Prvi put Dani hrvatskog turizma održani su u kontinentalnoj Hrvatskoj u pet kontinentalnih županija, gdje je otišao i priličan broj nagrada, a iz Ministarstva turizma poručili su kako namjeravaju ulagati više u kontinentalni turizam i njegove potencijale. Što se tiče nagrada koje su dodijeljene destinacijama i tvrtkama priobalnih mjesta, nagradu za destinaciju godine u kategoriji Odmorišni turizam dobio je Rovinj, za destinaciju godine u kategoriji Zdravlja godine dobio je Mali Lošinj, dok je najboljim Malim mistom na moru proglašen Cavtat. Nagradu za inovaciju godine primio je Interpretacijski centar pomorske baštine otoka Lošinja Loger Nerezinac. Nagrada Turistički cvijet – kvaliteta za Hrvatsku dodijeljena je charter tvrtki Adriatic Sailing iz Zagreba. Najboljom malom marinom proglašena je ugljanska marina Olive Island, najboljom srednjom marinom proglašena je D-Marin Manadalina Šibenik, dok je nagradu za najbolju veliku marinu dobila D-Marine Dalmacija iz Sukošana. Posebno priznanje za luksuz dobila je nova ACI-jeva marina Rovinj. HTZ-ovu nagradu za najuspješniju destinaciju u kulturnom i gastroturizmu dobila je Opatijska rivijera, a u nautičkom turizmu grad Zadar.

DJI_0025
MOREPorti

Evo me opet, nakon tko zna koliko godina u ovaj portić. Pokušavam razaznati gdje je mol na kojemu je pristajao brod iz Zadra, gdje je krčma pokraj crkve u kojoj smo čekali da netko donese ključ od vikendice. Ma gdje je puteljak koji je vodio uz more, gotovo po stijenama, a s druge strane je bio suhozid iza kojega je, ah više se ne sjećam jel bila makija i borova šuma ili je to bio obrađen vinograd. Sve mi se čini da je bilo ono prvo. Hodali smo tako do vikendice koja je bila jedina na toj drugoj strani uvale, ali to danas nije prepoznatljivo. Sve kuća do kuće. Gdje je ona koje se sjećam? Nikakvo čudo da su sjećanja izblijedjela jer davno su već za mnom sretni i bezbrižni srednjoškolski tinejdžerski dani. Polako ipak razabirem taj stari mol na kojemu su sada privezana dva, tri turistička drvenjaka. I krčma, sada konoba “Feral“ je tu, istina u novome ruhu, ali i dalje su pred njom mirisni oleandri i to u punome cvatu. Sa strane je “disko“ kafić “Dišpet“, ali kako je već turistička sezona na kraju, sada je zatvoren. Prvo se susrećemo s “peškarijom“. Na štandu je u ponudi bila samo jedna kašeta sardela! Ništa više. Čini mi se da su najviše od te kašete profitirale okolne mačke. Brzo me Braslav vraća u stvarnost: Sjest ćemo ovdje u “Feral“ i pričekati vezu! Ma ne brod ili katamaran, već vezu u osobi domaćeg čovjeka koji će nas u glavnim crtama upoznati s portićem. Usput, da spomenemo, u ovaj portić ne zalaze više brodovi ni katamarani, u ovaj se portić ulazi, uostalom kako smo i mi učinili, preko, a ne ispod mosta! Sad smo vam malo odškrinuli vrata pa biste mogli razaznati da smo na otoku Pašmanu u Ždrelcu.

Više pročitajte u novom broju Mora.

porti3

DJI_0039

intervju1
IntervjuMORE

Domagoj Milišić i njegova tvrtka Croatia Yachting treća su generacija hrvatske nautike. Prva se tim poslovima bavila još u bivšoj državi, druga se razvila početkom devedesetih godina, činili su je ljudi iz jedrenja, pa oni koji su iskustvo stekli radeći u stranim čarter kompanijama ili u ACI-ju, dok je treća krenula negdje početkom milenija. Osim pomorske struke i šest godina navigavanja na japanskim chemical tankerima, naš sugovornik nije imao nekog nautičkog, jedriličarskog ili turističkog backgrounda. Nije jedrio u malim klasama, petnaest godina iskustva na regatama steći će kasnije. Ali na brodu je naučio kako funkcionira sustav, poštovati hijerarhiju i važnost procedura koje će kasnije razvijati u vlastitoj tvrtki. Kad je dobio sina odlučio se ostaviti mora i pokrenuti nešto svoje. Razmišljao je o maloj brodogradnji, ali na kraju je 2003. u vrijeme buma internetskog bookinga osnovao Croatia Yachting i to kao agenciju koja dovodi goste u čarter. Tom se djelatnošću bavi i danas, ali uz vlastitu veliku čarter flotu od preko 100 plovila, raspoređenu u četiri čarter baze, od čega su tri u Hrvatskoj i jedna  u Turskoj, zastupstva Hanse Yachtsa, Dehlera, Sealinea, Fjorda i Bali catamarans-a, čarter menadžment, servis i postprodajnu podršku. Vlasnici su najveće Hanse flote na svijetu, a kao kruna njihovog rada ove godine je i nagrada ovog branda za zastupnika godine na globalnoj razini. Za svoj rad u čarteru su 2017. godine dobili nagradu Turistički cvijet za najbolju čarter tvrtku u Hrvatskoj, nakon što su 2016. godine ušli u uži izbor, a prošle godine su za svoj trud nagrađeni i posebnim priznanjem za razvoj sustava upravljanja kvalitetom.

Više pročitajte u novom broju Mora.

intervju2

intervju3

 

sidrenje3
MORENaša posla

Iz godine u godinu raste broj koncesioniranih sidrišta, danas ih je već više od stotinu i ona se šire u pravilu po najzaštićenijim uvalama u kojima su nautičari, ali i ribari, ronioci i drugi što plove oduvijek sidrili. A kako naši propisi ne dozvoljavaju sidrenje bliže od 150 metara od koncesioniranog sidrišta, što u mnogim slučajevima zahvaća čitavu uvalu, svi oni koji se ne žele vezati za bovu su praktično iz tih vala prognani. (…) Naravno, protiv novog doba se ne može, županije koje daju koncesije na sidrišta kronično su gladne novca i sigurno će nastaviti s koncesioniranjem dokle god ima koja vala iz koje se može izvući novac, nautičari će u njih dolaziti, plaćati i odlaziti nekad zadovoljni, ali često i s osjećajem da su prevareni… Zašto, pobogu, kad se svi mi, pa i ja često vežem na bovu  jer mi jamči siguran vez i miran san i usput štiti morsko dno. Odgovor je jednostavan – zato što smo po običaju pretjerali i jer kad krenemo po nečemu kopati ne znamo stati, a usput izmišljamo i posve nakaradne stvari.  (…)

PARKIRALIŠTE ZA BRODOVE

Treći je problem način organizacije sidrišta koji uvale doživljava kao lučice ili još bolje parkirališta za brodove. Svima koji plove, sidre i vežu za bove i po Jadranu, Mediteranu i svijetu znano je da su sidrišta s vlastitim sidrenim sustavom organizirana tako da je na dno postavljen korpomorto  ili je na neki drugi način učvršćen lanac na čijem se gornjem kraju nalazi bova i alka na koju je vezan privezni konop ili se kroz nju provlači vlastiti. Razdaljina između postavljenih bova mora biti dovoljna da se brod pod utjecajem vjetra i struje, ali i po bonaci može okretati oko svoje osi tako da niti u jednom času ne smeta brodu na susjednim bovama. Time je zadovoljeno osnovno načelo sigurnosti u uvjetima jakog vjetra ili nevere da je brod okrenut pramcem u vjetar, što je i njegovom konstrukcijom i hidrodinamičkim svojstvima najpoželjnije i najsigurnije, a istodobno osigurana kakva takva privatnost posada i ugoda njihovog boravka na koncesioniranom sidrištu radi kojih uostalom tamo i dolaze.

No na mala vrata, a ovoga ljeta i na velika, počela su se pojavljivati sidrišta na kojima se brodice i jahte vezuju na dvije bove, pramčanoj i krmenoj pa se slažu jedna do druge kao automobili na parkiralištu.

Više pročitajte u novom broju Mora.

sidrenje1

sidrenje2

cannes1
MORESajmovi

Graditelji jahti godine broje poput đaka. Za njih ona počinje u rujnu, a završava u srpnju kad se obično isporuče posljednji brodovi naručeni za tu sezonu. Onda krenu na zasluženi kolovoški odmor. Oni koji ostanu na kakvom dežurstvu ili se ranije vrate imaju zadatak do visokog sjaja dovesti najnovija plovila iz game namijenjene izlaganju na jesenskim sajmovima koji označavaju start novog ciklusa gradnje i potrage za kupcima. A zvono koje označava početak te brodograditeljske školske godine zvoni na Yachting Festivalu Cannes, već dulje od desetljeća, otkad je preoteo primat đenoveškom sajmu, najvažnijoj priredbi te vrste. Na nju se dovodi najveći broj novih brodova, a kad nakon šest dana završi već se dade prilično dobro prognozirati što će se u prodajnom smislu događati do sljedećeg ljeta. Jer Cannes je bogat brojem potencijalnih kupaca i iz njihovog ponašanja se dade dosta toga naslutiti. Ove je godine to bilo tim važnije jer glasovi pa i nagovještaji neke nove krize već su mjesecima u javnom i medijskom prostoru. Pa je Cannes bio idealno mjesto za provjeru. Jer znate onu, kad je kriza na vratima štedim na novom Rolexu, Porscheu i jahti…

Više pročitajte u novom broju Mora.

cannes2

canes3

genova1
MORESajmovi

Godinama je slovio kao gubitnik, a sada četvrtu godinu za redom 59. Salone Nautico di Genova izranja nakon potonuća izazvanog ekonomskom i gospodarskom krizom o kojoj se još uvijek potiho govori, ali sa zadrškom jer more ljudi na ovogodišnjem sajmu i rekordna posjećenost za prvu subotu sajma govori da je s tom pričom o krizi završeno. Događaj je ove godine raprodao predviđene kapacitete i okupio 986 izlagača iz 28 zemalja i 5 kontinenata, prostire se na preko 200 tisuća kvadratnih metara na moru i na suhom gdje je izloženo preko 1000 brodova. S ukupno 186.000 posjetitelja, Genova je definitivno izgradila nove temelje na kojima čvrsto stoji i razvija se u smjeru gdje drugi veliki europski sajmovi uglavnom ne zalaze u toj mjeri, a to su mala i srednja brodogradnja po mjeri najvećeg broja nautičara. Iako je na sajmu izloženo i puno većih primjeraka jahti, najveći broj plovila odnosi se na male i srednje gumenjake, glisere, brodice, jedrilice i katamarane od 6 do 15 metara. Uspoređujući fotografije sajma u najboljim danima i sada, jasno je da još nije povratio stari sjaj, no vidljivo je i to da se sajam mijenja i da je pronašao novu nišu na tržištu. Dodamo li tome uzastopni rast male brodogradnje u Italiji i stabilnu prodaju i broj potpisanih leasing ugovora, nema sumnje da će iduća godina biti u plusu. Takvo tržište itekako je zanimljivo hrvatskim izlagačima.

Više pročitajte u novom broju Mora.

genova3

genova2

elena1
MORERazgovor

Na Svjetskom prvenstvu Laser Radiala u zaljevu Sakamiato u Japanu, Elena Vorobeva izborila je olimpijsku normu za Hrvatsku u toj klasi, a bude li bolja od drugih naših jedriličarki na još jednoj kvalifikacijskoj regati, nastupiti će na Olimpijskim igrama i tamo braniti boje Hrvatske i jedriličarskog kluba Split za koji odnedavno jedri. Profesionalni put te nekada ruske, a sada hrvatske jedriličarke bio je neobičan i trnovit. Za Rusiju je nastupila na Olimpijskim igrama u Londonu u klasi Elliott 6M i bila četvrta, a onda je, vrativši se u matični Radial, procijenila da nešto mora značajno mijenjati želi li nastaviti jedriti na vrhunskom nivou. Odlučila je promijeniti državljanstvo te je nakon puno peripetija uspjela dobiti hrvatske ‘papire’, doslovno u zadnji tren da može konkurirati za Tokio, no tada se suočila s novim problemima, jer u Labudu za koji je jedrila promijenila se Uprava, a nova garnitura nije ju imala u svojim planovima. U tom ključnom trenutku Elenin potencijal prepoznali su u JK Split te su joj dali priliku da ode na tri važne regate u Japanu, aVorobeva im nije ostala dužna postigavši na tim natjecanjima najbolje hrvatske rezultate u Radialu još otkako je u toj klasi jedrila Tina Mihelić. Kako je tekla njena karijera, što ju je motiviralo da Moskvu zamijeni Splitom te što od nje možemo očekivati na olimpijskim igrama, s 31-godišnjom jedriličarkom popričali smo neposredno po povratku iz Japana.

Više pročitajte u novom broju Mora.

elena2

elena3

 

plovidba2
MOREReportaže

Duće, sjedim na zidiću ispred kuće, gledam pred sebe i evo ne mogu se sam sebi načuditi što je sve ovo meni trebalo u životu, gdje mi ničega Bogu hvala ne nedostaje. Odavno nemam nekih velikih prohtjeva i želja (bit će da još sebe nisam ni spoznao kako valja i da me ovi oko mene bolje poznaju jer mi se smiju kad ovo izgovorim), mislio sam nikada više, ali očito nije tako. Srce je ponovno popustilo pored zdravog razuma, ponovno, još jednom, činilo se nemoguće uvijek raditi jednu te istu, da ne kažem, grešku. Da, ponovno, nakon desetak godina mira i blagostanja, ljepote bezbrižnosti  u buri i lebićadi. Kao nevini dječačić snio sam dok vani nemilosrdni fijuci bure trgaju kolone i bite, kidaju jedra i konope, svaki put bi sam sebi rekao: O Bože, hvala ti što nemam brod. Bojim se da su ti dani završeni, do daljnjega. Osim gore navedenoga čeka me i pokora održavanja drvenog guletića, vrhunski očuvanog i održavanog talijanskog  Moltedo Pexina.  Radi se o izuzetnom plovilu koje je sagrađeno u đenovskom brodogradilištu Agostino Moltedo. Ovaj naš model je Pexino 3, duljine 12,16 m, širine 3,57 m, gaza 1,42 m, a ukupna težina mu je nešto malo preko 14 tona.

Više pročitajte u novom broju Mora.

plovidba1

plovidba3