inter2
IntervjuMORE

Tihomir Predović unatoč tomu što broji tek šezdeset i sedmu godinu spada u staru romantičnu gardu nautičara i čarteraša, onu koja je krstarila i vodila vlastitu čarter kompaniju u doba bivše države, dok je Jadran bio onakav kakvog ga najviše volimo pamtiti. Prije dvadeset i šest godina na regati America 500 jedrenoj u čast pet stotina godina od Kolumbovog otkrića Amerike pobijedio je u klasi i ukupno po korigiranom vremenu. Sve do prije nekoliko godina vodio je malu čarter tvrtku u Puntu i bio skiper na CNB-u 60. Onda je odlučio s time prestati, jedri za svoj gušt i usput opet plovi preko Atlantika. Tema za razgovor s njime ne nedostaje.

Odakle nagnuće plovidbi i jedrenju?

„Roditelji su kupili 1955. staru kuću u Puntu. Bili smo prvi vikendaši. Nekoliko godina kasnije otac je kupio batanu i počeli smo jedriti latinskim jedrom.“ (…) „1979. kupio šestmetarsku jedrilicu Star 6 francuskog proizvođača Maillarda.“ (…) „Počeo sam kupovati jedrilice pa bih svake dvije, tri godine kupio drugo plovilo dok nisam došao do brojke od pet vlastitih plovila. Bila je to jedna od prvih privatnih čarter flota na Jadranu. Radio sam preko Marine Punat jer d.o.o. nije postojao. Bilo je smiješno kad sam došao na Krk sređivati papire. Čovjek me na Krku pitao: Pa nećete vi valjda plovilo dati nekom drugom da plovi s njim? Nisu znali za riječ čarter.“ (Više pročitajte u Moru.)

inter1

inter3

boka1
MOREPlovidbe

Polovica je srpnja, vrijeme odavno planirano za otplovljavanje do Crne Gore i plovidbu Bokokotorskim zaljevom. Često smo tamo, barem dva, tri puta godišnje, znamo i zajedriti, kako smo to učinili prošlog kolovoza testirajući J 70 ili krajem svibnja ove godine ploveći Sunreefom 60, ali plovidba – to je ipak nešto drugo. Duboko u kopno, najviše na Jadranu, zavučeni zaljev, okružen u svome sjevernom dijelu visokim gorama, s obalnom crtom dužom od 100 km svakomu tko plovi od davnina je mitsko mjesto. Sudbinu su mu tkali pomorska tradicija i strateški značaj. Saloni kapetanskih i pomoračkih kuća građenih u doba jedrenjaka kad su ovdašnji pomorci navigavali svim morima svijeta puni ex voto slika i zavjetne relikvije u crkvama najbolje nam to kazuju. Za razumjeti ovdašnju povijest ne treba ništa drugo nego pristati na otočić Gospe od Škrpjela i zaći u crkvicu opločenu zavjetnim pločicama. (…)

Kasno je poslijepodne, isplovljavamo, odlazimo na pumpu tik uz marinu, pa na carinski gat jer valja napraviti izlaz ne samo iz Hrvatske već i iz EU. Razmišljam kako se vremena mijenjaju pa dolazim do zaključka da zapravo sve ostaje isto. Ako je išta bila konstanta na ovim prostorima, onda je to izmjena granica, država s njihovih strana, režima u kojima ljudi žive. (Više pročitajte u Moru)

boka2

boka3

holzer1
MOREMorska fauna

Sezona plovidbe u punom je jeku. Nautičare u svim oblicima i vrstama susrećemo po svuda. Jahte, jedrilice, skuteri, gliseri, katamarani… Gotovo ne postoji djelić mora koji nam nije dostupan. Posebice ljeti. U tom našem ljetnom “desantu“ na more, u našoj želji da bez razmišljanja iskoristimo sve što nam more pruža uglavnom zaboravljamo da je more stanište tisuća organizama koje svojim aktivnostima uznemirujemo, a ponekad i teško ozljeđujemo. Na pojedinim mjestima, posebice u kanalima između naših otoka, živi svijet izložen je gotovo trajnim susretima s ljudima, što u pitanje dovodi dobrobit i dugotrajni opstanak vrsta u pojedinim područjima. Organizmi koji imaju najveće probleme s nama su veliki morski kralješnjaci − morske kornjače, morske ptice, ribe i posebice dupini. Sve njih uznemiravaju naši slučajni prolasci pored njih ili namjerno proganjanje ne bi li ih bolje pogledali. Plovila povremeno nalijeću na morske kornjače koje se odmaraju i griju na površini mora uzrokujući teške ozljede ili čak njihovu smrt.

Što podrazumijevamo pod pojmom “uznemiravanje“? Mogli bismo reći da su to sve ljudske aktivnosti koje uzrokuju promjene u ponašanju životinja te imaju kratkoročne ili dugotrajne posljedice na dobrobit i opstanak životinja. (Više pročitajte u Moru.)

holzer2

holzer3

porti
MOREPorti

Konačno! Sjeli smo s olakšanjem. Sad smo bez ikakvih obveza. Prepustili smo se toploj ljetnoj noći obasjanoj mjesečinom. More se samo lijeno prelijevalo moguće više zbog toga što su nam umorno klimale glave, a ne zato jer se more micalo. Dvadesetak žutonarančastih svjetlosnih izduženih trakova lijeno je šaralo po površini mora samo valićima razumljive šare. Pred nama je tridesetak jedrilica privezanih za bove nepomično “sjedilo“ u moru. Iz zapadnog kraka prostranog zaljeva dopirali su jedva čujni mukli zvukovi razuzdanog veselja “nautičara“ koje nemilice puštamo da nam po Jadranu sami po svom nahođenju određuju mjerila veselja i zabave. S druge strane, istočne, do nas je dopirala tišina usnuloga primorskoga mjesta. Tek poneki ljetom zaluđeni cvrčak na tren bi “zastrugao“, a onda valjda i sam sebe bukom prepao pa se brzo primirio i prepustio kratkom noćnom odmoru, jer brzo će zora! A i mi smo dan započeli čak prije zore i evo umorni, ali zadovoljni dočekali njegov smiraj. S noge na nogu vukli smo se prema krevetu, pred butigom još je poneko u kutku sjedio i potiho, ispod glasa razgovarao o samo njima znanim temama pazeći da ne uznemire noćni spokoj, nešto je šušnulo u grmlju uz put, zacviljela su ulazna vrata, zagasili smo svjetla.

(…) Odlučili smo da će nam to biti prvi “bazni logor“ odakle ćemo pokušati uspostaviti vezu s gospođom kod koje imamo dogovoren smještaj. Čuo sam, jer sjedio je do mene, Braslavova pitanja, kako ćemo je naći i gdje je, ali i razgovijetno sam čuo odgovore! Gospođa je bila tek desetak koraka iza nas, pred svojom kućom! Vrteći glavom upitao sam se: “Kako smo se nekada uspijevali naći bez mobitela?“ Ostavili smo sada nama nepotrebne stvari i krenuli po mjestu. (Više pročitajte u Moru.)

porti2

porti3

bali1
MORETestovi

Kako ste, šjor Braslav, pozdravio me Hrvoje Miličević, skiper Balija 5.4 kojim već dva mjeseca planiramo zajedriti pred Splitom i opisati kako to izgleda čitateljima Mora. Hrvoje se već debelih dvadeset godina bavi skiperažom pa me i to podsjetilo kako vrijeme leti. Njegova mama i ja išli smo zajedno u srednju školu u Makarskoj, kretali se u istom društvu, odlazili na školske izlete, plesove i u disko klubove, ali eto sad sam šjor… i makar se tako ne osjećam, valjda ću to još dugo biti. Hrvoje je puna dva mjeseca na ovoj jahti splitskog Croatia Yachtinga, odradio je već par krstarenja i polako se srodio s brodom. Uostalom, Allure I, takvo joj je ime, može se iznajmiti samo sa skiperom pa će mi zajedno s Igorom Karmelićem, koji se u ovoj tvrtki bavi marketingom i prodajom, biti od dobre pomoći prilikom upoznavanja broda.

Naravno, Bali 5.4 imao sam priliku vidjeti i razgledati još prošle jeseni u Cannesu kad je upriličena njegova svjetska premijera i potom ponovo u Splitu za vrijeme trajanja Croatia Boat Showa, ali ovo je sad nešto posve drugo jer samo u plovidbi može se steći pravi dojam o nekom brodu. Još bolje bi bilo na njemu provesti par dana, ali to je sad u punoj sezoni nemoguće. No tko zna, možda se i za to ukaže prilika.

Bali je relativno novo ime u svijetu katamarana, brend je ustanovljen 2014. godine, ali iza njega je u tom času stajalo tridesetogodišnje iskustvo jednog od najpoznatijih graditelja dvotrupaca u svijetu, Oliviera Poncina i njegove Catana Grupe koja stvara Catana katamarane, dobrih jedriličarskih značajki i semi custom prilagodbi kupcima.

(…) Kako se u međuvremenu, kao najbrže rastući segment brodogradnje plovila za zabavu razvio onaj katamarana krstaša kod kojih se manje daje na jedriličarske karakteristike, a više na udobnost, Poncin je odlučio razviti i takvu vrstu plovila i uči u bitku s Lagunom, Fountaine Pajotom i sličnim brendovima. (Više pročitajte u Moru.)

bali2

bali3

elan1
MORETestovi

U ovih skoro dvadeset pet godina od kada postoji More isprobali smo sve Elanove krstaše, čak i one poput Elana 31, 34 i 43, sagrađene prije ožujka 1995. godine kad je tiskan prvi broj našeg magazina. Bili smo i prvi medij u svijetu čiji su urednici jedrili s Elanom 333, 45, 40, 285, Impressionom 434 i GT-om 5. Ipak, jednu smo jedrilicu iz Begunja preskočili testirati. Impression 45 nam je nekako promakao. Kako se to dogodilo ne znam ni sam. Ali, rekli bi oni što za razliku od mene vjeruju – ima Boga. U Elanu su odlučili baš taj brod ozbiljno redizajnirati. Njegovu evoluciju nazvali su Impression 45.1, a nama pružili priliku zajedriti s prvim sagrađenim primjerkom pred Portorožom i tako njime zaokružiti listu svih Elana s kojima smo jedrili.

Dovršetak ovog projekta obilježio je na svoj način i otvaranje novog razdoblja u Elanu. Prije nešto više od dva mjeseca okončana je vlasnička promjena u Elanu. Preuzeo ga je finski KJK Fond III koji raspolaže s 250 milijuna eura privatnog kapitala i ozbiljno ulaže u tvrtke koje proizvode za sport u baltičkim i balkanskim zemljama pa se očekuju snažnija ulaganja i u Elanovu nautičku diviziju koja bi trebala rezultirati i redizajnom postojećih i gradnjom nekih novih modela. (…)

Impressione općenito krase dobre karakteristike kod jedrenja, izdržljivost, udobnost i kvalitetna izrada, a Elan trenutno gradi tri modela Impression linije dužine 40, 45 i 50 stopa. Pretpostavljam da su za redizajn najprije odabrali četrdesetpeticu jer je ta veličina broda prilično zastupljena u čarter tvrtkama, a i dosta je kupuju i privatni vlasnici. (Više pročitajte u Moru.)

elan2

elan3

bavaria1
MORETestovi

Dok sam se tog svibanjskog jutra, jednog od onih rijetkih kad kiša nije lijevala, vozio prema Puntu gdje su nas spremne za isplovljavanje čekale dvije motorne Bavarije, misli su mi se stalno vraćale karmi velikih brodogradilišta koja gotovo sva iz ovog ili onog razloga prolaze kalvarije iz kojih u pravilu izlaze jače nego li su u njih ušle. Jed­nu takvu, prouzročenu nezajažljivim menadžmentom koji nije znao gdje su granice rasta, prošla je i Bavaria, najpoznatiji njemački graditelj jedrilica i motornih jahti za sport i zabavu. Skoro šest mjeseci, u proljeće i ljeto prošle godine prolazili su kroz neku vrstu predstečajnog postupka, a onda su se, njemački precizno i odlučno, pojavili novi vlasnici, učas pospremili kuću u kojoj proizvodnja ni na trenutak nije stala, protresli proizvodni program, unijeli potreban keš i krenuli u povratak na tržište u velikom stilu. Već na Bootu u Düsseldorfu najavili su da će ova godina biti posvećena konsolidaciji tvrtke oslonjenoj na postojeće modele, a da će potom krenuti s predstavljanjem novih, bez kojih je teško koračati naprijed. (…) Ovu jahticu osmislio je, dizajnirao i isprojektirao Marco Casali uz učešće kućnog Bavarijinog projektnog tima. To se osjeti po nizu rješenja koja su svakako plod iskustva nagomilanog u više od četrdeset godina gradnje jedrilica i motornih jahti, a koja su usmjerena prije svega funkcionalnosti i mogućnosti njene prilagodbe različitim vrstama namjene. (Više pročitajte u Moru.)

bavaria2

bavaria3

 

sunreef1
DogađanjaMORE

Kad je bal nek bude Gatsbyjev, vjerojatno je zaključio vlasnik i pokretač brzorastućeg poljskog graditelja luksuznih katamarana Francuz Francis Lapp, pa pozvao društvo od nas desetak predstavnika nautičkih medija i mnogo više svojih prijatelja i poslovnih partnera u Tivat kako bi im se pohvalio Sunreefom 60, svojim najnovijim brodom. Da šezdesetica krštena Gyrfalcon ne bi bila osamljena, društvo su joj pravili Sunreef 80 7X Split i Sunreef Supreme 68 Dreamliner 2. Veliki luksuzni katamaran pod jedrima, najveći što se trenutno bazira na istočnoj obali Jadrana i nešto manja motorna jahta.

Morski randevu, kako u Sunreefu nazivaju ova događanja, prvi put je prešao poljske granice. Svi dosadašnji randevui, a traju već četiri godine, organizirani su u Gdansku, na pragu brodogradilišta odakle otplovljavaju po čitavom svijetu. A kako ih je najviše u Mediteranu i na Jadranu, velike dileme oko male promjene scene nije bilo. Kao što maestral skreće za suncem, tako i Sunreef i kad slavi, ide sve bliže svojim klijentima. Naravno, nije samo fešta u pitanju, kao što vlasnici i gosti katamarana plove ne bi li otkrivali nove prostore, gradove i kulture, tako je i ova prilika iskorištena za prezentaciju ugode krstarenja luksuznim višekatnim katamaranima i otkrivanje prirodne i kulturne baštine Crne Gore. (Više pročitajte u Moru.)

sunreef2

sunreef3

glumacka1
MOREReportaže

Ajde, napokon smo preuzeli brodove u Zadru i uputili se u Marinu Preko. Već prvi pogled na more transformira izraze lica – izmučeni Autobahn putnici preobražavaju se u vesele mornare, koji skakuću po molu oko brodova. Opušteni početak ovogodišnje predstave − prve reprize Glumačke regate.

U Marini Preko sve je već bilo spremno, za to su se pobrinuli djelatnici marine, Turističke zajednice i Općine Preko. Pozdravi, prozivke, podjela posada po brodovima i dodjela poklon-vrećica s proizvodima donatora, objava terminskog plana za drugi dan − sve je rutinski odrađeno zahvaljujući iskustvu stečenom prošle godine.

U međuvremenu zavladala je glad. Srećom se Ljubica, iz restorana Pacifik, i te kako dobro pripremila na udar devedesetak gladnih duša. Na stolu je buknulo vrlo ukusno šarenilo morske hrane u najrazličitijim izdanjima… Stvarno se potrudila. Dok uzvanici kruže oko bogate trpeze i traže delicije koje još nisu kušali, binski meštri pripremaju pozornicu, bend What the funk postavlja instrumente, a dječja glumačka družina Maretići iz Preka nestrpljivo se zagrijava iščekujući svoj prvi nastup pred pravim glumcima koje su do sada vidjeli samo na televiziji i filmskome platnu. (Više pročitajte u Moru.)

glumacka2

glumacka3

spiza2
MORERibarski jelovnik

Ljeto je doba od tikvica. Istina žežin od tikvc je u mjesecu srpnju, ali to je nekada tako bilo, a sada tikvice se mogu nabaviti tijekom cijele godine. Ribari i težaci koristili su tikvice za laganu večeru i toliko su uporno iz večere u večeru u tome “uživali“ da su sedmi mjesec u godini pogrdno nazvali tikvor! Uz put, ribari su mjesecu nadijeli taj naziv i jer su u njemu imali mršav ulov, kao što im je bila i mršava večera. Uglavnom su to bile lešo kuhane tikvice s pokojim krumpirom, a ako se našlo još ponešto uz to da bi se mogao popiti žmul bevande bila je to puna šaka brade. Lešo tikvice ostavimo za neku drugu prigodu, a sad ih ipak malo pojačajmo, ali sve u svemu ostat će to svježe, lagano jelo kao stvoreno za vruće ljetne dane. Ovako pripremljene tikvice mogu biti glavno jelo, ali i prilog koji se dobro sljubljuje sa svim mesnim jelima, a bome ni kombinacija s ribom s gradela nije za baciti. Ljetne tikvice (Cucurbita pepo), dakako, ljeti donose plod jer im godi toplina i zahtijevaju obilje vode, ali nikako natopljeno tlo. Tlo mora biti propusno i rahlo. Kako u poljima dalmatinskih otoka ima obilje sunca, a vode uvijek nedostaje, to su tikvice iz ovoga podneblja i iz ove zemlje (crvenice) i te kako ukusne. Nije baš u potpunosti sve razjašnjeno, ali općenito se uzima da su tikvice suptropske biljke i da su kultivirane prije 5000 godina na području Meksika. U Europu su donesene u 16. st. i te prve tikvice su se izgubile iz današnjega uzgoja. (Više pročitajte u Moru.)

spiza1

spiza3

feljton1
FeljtonMORE

Kako bi namaknula financijska sredstva za izgradnju, Deputacija Tršćanske burze je 11. ožujka 1816. godine izdala 350 dionica. Do zaključenja prodaje, 17. lipnja, prodano je 277 od potrebnih 350 dionica, nominale od stotinu florina. Prvih osamdesetak dioničara kupilo je uglavnom po dionicu ili dvije. Najvećim dioničarima postale su tršćanske tvrtke Camera Asssicurazioni, La Nuova Societa Greca d’Assicurazioni i Il Banco Asicurazione Marittima s 24, 21 i 18 kupljenih dionica. Preostale dionice zadužila je Deputacija.

Zemljište za gradnju svjetionika u Savudriji kupljeno je od privatnog vlasnika u dva navrata, za ukupno 300 florina. Kupoprodajni ugovori s Carlom Appoloniom sklopljeni su 1817. godine za zemljište prvog objekta, a krajem 1819. za buduću zgradu svjetioničara i vrtove. Trošak izgradnje svjetionika Savudrija narastao je s predviđenih 17.000 na konačnih 38.372 florina.

Premda je za gradnju temelja i zgrade korišten kamen izvađen na samoj lokaciji, budžet za izgradnju dviju lanterni (savudrijske i tršćanske) premašen je već nakon dovršetka prvog svjetionika. Deputacija se morala kreditno zadužiti za premašeni iznos pa će morati prolongirati planove za gradnju premanturske i tršćanske lanterne. Od dana paljenja svjetla Deputacija Tršćanske burze smije naplaćivati plovilima taksu za svjetionik, koju su nazvali lanternaggio. Pomalo nespretan hrvatski izraz je svjetlarina. U početku se naplaćivala ovisno o nosivosti broda, odnosno količini tereta i broju svjetionika koje je brod koristio na svojoj ruti. (Više pročitajte u Moru.)

feljton2 feljton3

senko
Kamara opskuraMORE

Svaka vala na svakom otoku ima dvije punte. Ako je u toj vali nastalo neko misto, ili gradić, onda su na tim puntama najčešće smještene utvrde za obranu ili vile za odmor. U našem mistu je obje punte držala vojska i branila nas od mogućih napadača, a mi smo bili stisnuti u mistu i zatvoreni u najvećoj mogućoj sigurnosti. Ništa nam nitko nije mogao. Ali ni mi nismo, zbog žice koja je osiguravala te punte, imali pristupa svojim braniteljima. Tek sad, u našoj slobodi, možemo vidjeti ta dva najljepša mjesta na svijetu i dičiti se time što imamo i što nam je ostalo od naših Austrijanaca i Talijana, Čeha i Mađara i svih onih naših što su naseljavali ove naše prostore, koristili ih, gradili i uljepšavali. Posebnu pažnju poklanjali su ljetnikovcima i utvrdama i sad napokon i mi možemo uživati u njima.

Mogli smo neko vrijeme, dovoljno da se uvjerimo kakvim bogatstvom i ljepotom smo okruženi. Ali kako nismo znali što bi s tim započeli, pogotovo zato što smo zaboravili kako uživati u njima, prodali smo ih Englezima koji su se zakleli i na papiru pokazali kako bi te dvije punte donijele korist lokalnoj zajednici, a i njima koju su sada njen nerazdvojni dio. One više neće braniti misto od neprijatelja, jer neprijatelja više nema, nego će doprinositi njegovom bogatstvu i prosperitetu. Pa su opet postavili žicu da se slučajno unutra ne uvuče neki unutrašnji neprijatelj, kojih je, to je općepoznato, u našem narodu sve više. S tim genijalnim projektom napokon su zatvorili svoj spasilački pohod i sjedinili ga s palačama koje smo im već prije prodali, tako da su sada ravnopravni žitelji otoka. I još više od toga, miješaju se s nama i komuniciraju, najviše preko spremačica i nabavljača, vrtlara i pomoćnika u održavanju tih vila, koji bi bez njih bili gladni kruha i možda trajno napustili otok.

Kad je naš nono, koji sada s dva štapa izlazi na rivu, čuo za tu vijest, odmah se odštapao do općine da obavi s lokalnim vlastima jedan ozbiljan razgovor i spriječi ih da u nečemu ne pogriješe, jer to ne bi bilo zgodno kad su već do sada tako uspješno obavili sve te prodaje i povrate imovine našim narodima koji žive diljem ujedinjene Europe. Kako je svjestan da mu nije ostalo puno od života, a u mistu je veliki problem s grobarima, boji se malo da ga neće imati tko pokopat. Ovaj sada je već najavio da ide u Irsku, jer da je tamo taj posao puno bolje plaćen nego ovdje. Želio ih je uvjeriti da bi najpametniji potez koji bi mogli učiniti sada kad su se napokon riješili svega živog što su imali, bio da prodaju tim istim našim strancima i naše groblje, jer da zašto oni ne bi bili vlasnici i svega mrtvog. Ionako su najveći spomenici na tom groblju podignuti baš njima. Oni bi sigurno pronašli nekog našeg koji bi održavao za njih to groblje jer, kaže im naš nono, morate znati da i stranci umiru. Pa kad se već tako dobro brinu za žive, onda je logično da bi istu tu brigu pokazali i prema mrtvima. A tako bi se i on smirio i možda koju godinu duže poživio, kad bi bio siguran da je u sigurnim rukama.

Grand-Soleil-42-
MOREZanimljivosti

Novu uzdanicu brodogradilišta Cantiere del Pardo dizajnirao je Marco Lostuzzi, dok je za uređenje unutrašnjosti bila zadužena kuća Nauta Design. 12,95 metara dug i 4,18 metra širok, brod će, kao i njegov stariji brat Grand Soleil 52 LC, biti dostupan u dvije verzije. U prvoj, standardnoj verziji, bit će opremljen rollbarom kako bi se paluba oslobodila za manevriranje s glavnim jedrom. Imat će također dva sjedišta / klupice smještene na krmi. Druga verzija je sportska, bez rollbara, s većom predviđenom površinom jedrilja te bez sjedišta na krmi. U dvije varijante dolazi i unutrašnjost, s dvije ili tri kabine. U oba slučaja pod palubom su još dva toaleta s tušem te vrlo širok salon, s L kuhinjom na lijevoj strani. Verzija s dvije kabine omogućava širu kuhinju, dodatan spremišni prostor te dodatni hladnjak. Pod palubom je sve pomno osmišljeno i dizajnirano kako bi se osigurala razina udobnosti koju jahta za duga krstarenja podrazumijeva. Zahvaljujući širokim pravokutnim krovnim oknima, unutrašnjost je prozračna i s obiljem prirodnog svjetla.  (Više pročitajte u Moru.)

Wallytender
MOREZanimljivosti

Čuveni brend Wally odnedavno je, nakon razdoblja strateškog partnerstva, potpuno u vlasništvu Ferretti grupe te bilježi dobre poslovne rezultate: i prije svjetske premijere najesen u Cannesu prodana su tri komada njihovog novoga 48 Wallytendera. Ti brodovi trenutno se grade u tvornici Ferrettija u Forlìju, a dva će, u moru i na kopnu biti izložena od 10. do 15. rujna na Azurnoj obali. Pored toga što su služili kao tenderi za velike jahte ili privatne vile, već prvi modeli Wallytendera bili su zahvalni brodovi za dnevna pa i vikend obiteljska krstarenja. Novi modeli zadržali su prepoznatljiva stilska rješenja koja definiraju filozofiju brenda – kombiniranje forme i funkcije, no sada imaju i neke nove značajke.

48 Wallytender nudi puno prostora pod palubom, a pravi izazov bio je povećati visinu broda kako bi se osigurala dovoljna visina unutar kabine, bez da se kompromitira prepoznatljiv Wally izgled, relativno niske siluete i čistih linija trupa. ( Više pročitajte u Moru.)

mercury-450
MOREZanimljivosti

Mercury je izbacio novog snagatora lake kategorije, vrlo efikasni izvanbrodski motor Racing 450R, dizajniran za postizanje visokih brzina. Pod poklopcem se krije četverotaktna glava mašine zapremine 4,6 litara u V8 formi pod 64 stupnja koju pokreće Mercury Racing Supercharger i razvija 450 konjskih snaga s 40 posto većim okretnim momentom od modela 400R. U ogledu s drugim snažnim i laganim kompaktnim motorima, novi Mercury teži značajno manje od sljedećeg najlakšeg u konkurenciji. Svoj puni potencijal ostvaruje pri ubrzanju, te kod maksimalne brzine i pouzdanosti zahvaljujući najsuvremenijoj tehnologiji i kvalitetnim materijalima. Na raspolaganju su različite mogućnosti prijenosa, kontrolnih sustava, upravljačkih spojeva i izgleda koje omogućavaju izbor usklađeniji s potrebama kupaca. Motor može raditi pod cjelodnevnim pritiskom, a kao pogonsko gorivo dovoljan mu je i standardni 95-oktanski benzin dostupan na svim benzinskim postajama. (Više pročitajte u Moru.)

BMW-X7
MOREZanimljivosti

Davne 1999., kada je BMW lansirao prvu generaciju X5 i ujedno svoj prvi SUV uopće, malo tko je mogao uopće zamisliti da će nepuna dva desetljeća kasnije ta vozila “za slobodno vrijeme” preuzeti glavnu ulogu u ponudama većine proizvođača automobila. BMW je, primjerice, u međuvremenu ponudio čak šest različitih SUV-ova linije X, a nedavno je predstavio i sedmi. X7 je najveći, najotmjeniji i najprestižniji X model, a proteže se na prilično impozantnih 5151 milimetar, raspolaže sa sedam sjedala te se, među ostalim, ističe najvećom “bubrežnom” maskom ikad ugrađenom na jedan BMW.

Ta je maska ujedno ključna značajka dizajna koji je inače prilično tipičan za SUV-ove bavarske marke, bez “riskantnih” ili odveć maštovitih rješenja. Slično je i u unutrašnjosti koja u tri reda sjedala nudi mnoštvo prostora za sedam osoba te je uređena izrazito luksuzno, gotovo na razini još jednog BMW-ova top modela, ali među limuzinama – Serije 7. (Više pročitajte u Moru.)

Larnaca
Novosti

Zajednički ciparsko-izraelski kapital predviđa širenje i modernizaciju luke Larnaka na Cipru. Kition Ocean Holdings planira uložiti više od milijarde eura u razvoj postojeće marine i luke grada Larnake, što bi predstavljalo najveće ulaganje na Cipru do sad. Plan tvrtke je da se širenjem i modernizacijom omogući bolja iskorištenost luke i marine s pristaništem te da postane magnet za komercijalne brodove, kruzere i energetski transport. Za dio ulaganja koji se odnosi na marinu, Kition predlaže ulaganja za 650 vezova od 5 do 150 metara, kao i tradicionalne lokale poput restorana, trgovina, zelene zone za rekreaciju, igrališta, hotele, luksuzne vile, te jedinstveni edukacijsko-medicinski centar gdje bi studenti mogli praktično učiti vođenje hotela, medicinu, kao i studij povezan uz nautičku ekonomiju i usluge, piše Cyprus Mail. Zajedničko ulaganje predviđa otvaranje 2500 novih radnih mjesta, od čega bi grad Larnaka i okolna regija osjetila značajnu ekonomsku dobit, što bi bilo značajno i za cijelu otočnu državu. Ni jedan od partnera u Kition Ocean Holdingsu nema marinu ili luku na Cipru, ali tvrde da imaju godina iskustva u sličnim razvojnim projektima diljem svijeta. Prijedlog su dostavili na sve potrebne zakonodavne i financijske adrese koje bi bile uključene u proces, pa iz tvrtke poručuju da bi s implementacijom projekta mogli početi odmah.

67403267_881939758840512_6075110538726080512_n
Novosti

Švedska tinejdžerska aktivistica Greta Thunberg sljedeću godinu pauzira s nastavom koju je štrajkala svakog petka od rujna 2018., a umjesto škole, sudjeluje na brojnim prosvjedima i skupovima za klimatske prosvjede. Na sljedeći skup UN-a koji se održava 23. rujna u New Yorku, Greta će preploviti Atlantik u 18 metara dugoj regatnoj jedrilici Malizia II. Nakon toga slijedi skup u Santiagu od 2. do 13. listopada, a za skupove koji slijede 16-godišnja Greta kazala je da će nam odrediti budućnost. Budući da aktivistica za klimatske promjene ne leti avionom zbog utjecaja štetnih emisija plinova zrakoplovne industrije, nije znala kako će tamo stići jer „Vlakovi do tamo ne voze, a ja ne letim.“ Poziv da preplovi Atlantik dobila je od Gerharda Senfta, njemačkog vlasnika jedrilice bazirane na sjeverozapadu Francuske, pod sponzorstvom Yacht Club de Monaco-a. Klub je putem svoje Facebook stranice objavio da je počašćen što može jedriti s Gretom Thunberg preko Atlantika bez emitiranja štetnih plinova. Jedrilica Malizia II je monotrup jurilica, napravljena za utrku Vendee Globe Race 2016. godine, odnosno za samostalno jedrenje oko svijeta bez stajanja. Na prekooceanskoj plovidbi uz Gretu će biti skipper Boris Hermann, njen otac Svante, Pierre Casiraghi – unuk pokojnog princa od Monaka, Rainera III. i glumice Grace Kelly. Jedrilica je opremljena solarnim panelima i podvodnim turbinama koje generiraju struju s nultom stopom ugljika. Mlada aktivistica, kćer glumca i operne pjevačice, svojim je akcijama pokrenula globalne studentske prosvjede, a do sad je govorila na brojnim svjetskim skupovima poput UN-ove klimatske konferencije u Poljskoj, kada je prvi puta skrenula svjetsku pažnju, te lani na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu, kao i u Francuskom i Britanskom Parlamentu, a ugostio ju je i papa Franjo.

67698788_881939735507181_3026612072797437952_n