DJI_0011
Novosti

Poslije dvogodišnjih radova, u petak 26. travnja, službeno je, uz prisustvo premijera Andreja Plenkovića i mnogih uzvanika otvorena nova ACI-jeva marina u Rovinju. Osim dograđenog lukobrana u njoj je sve ostalo napravljeno iznova u akvatoriju stare marine sagrađene sredinom osamdesetih godina prošlog stoljeća.

Izvrsno uklopljena u vizuru novog Grand hotela Park, modernog dizajna i kvalitetne izvedbe namjenjena je zahtjevnim nautičarima koji žele vrhunsku uslugu. Marina ima 1400 m2 zatvorenog prostora u kojem su ugostiteljski objekti, restorani i caffe – lounge bar, wellness, trgovina mješovitom robom i brand stores svjetski poznatih marki, predstavništva zastupnika luksuznih jahti, čarter agencije, servisni centar za plovila, itd. Ima Wi-Fi sustav najnovije generacije, sustav video nadzora i kontrole pristupa, ACI sustav digitalnih uplovljavanja te automatizirani sustav za osiguranje maksimalne energetske učinkovitosti. Dva prostrana bazena marine imaju 196 veza koji mogu primiti plovila prosječne duljine 17 metara, ali i znatno veća, sve do 100 metara dužine. Kategorizirana je s najviših pet sidara.

ACI-jev mamagement je otvaranjem marine završio veliki dio infrastrukturnih pretpostavki za iskorak u kvaliteti svoje ponude. A sad slijedi onaj još važniji – uspostaviti najviše standarde usluge i širinu ponude i pridobiti neutičare koji ju traže za stalni i tranzitni vez. Službeno otvaranje marine jedan je od prvih koraka na tom putu.

Kristijan-Pavić_predsjednik-Uprave-ACI

IMG_4398

IMG_4407  Rovinj_Marina_15

Cabrera_Bay
Novosti

Svi pokazatelji rezervacija i prvih najmova domaće čarter flote pokazuju da ćemo biti zadovoljni ako ponovimo prošlogodišnje rezultate uz lošiji financijski efekt. Za razliku od nas Grčka i Turska bilježe bum zahvaljujući nižim cijenama, sidrištima koja se ne naplaćuju i najčešće besplatnom vezu na rivama. Polako gubimo i prednosti novih brodova u ponudi jer ih sve više stiže i u čarter flote tih zemalja. Njima se očito pridružuje i Španjolska, uvijek atraktivna radi Balearskih i Kanarskih otoka. Prema podacima Španjolske nacionalne udruge nautičkih tvrtki (ANEN) snažno raste broj novoregistriranih plovila. U prva tri mjeseca ove godine bilo ih je 14,3% više nego lani. Među njima bilo ih je 185 namijenjeno iznajmljivanju pa će domaćim čarterašima Španjolci još ozbiljnije konkurirati. Većina novih plovila bit će smještena na atraktivnim Balearima.

Nekontrolirani rast naše čarter flote i stalan rast svih ulaznih cijena slabi profitabilnost te djelatnosti, dovodi do dampinga i orijentacije na traženje korisnika izvan nautičara, što ostavlja niz negativnih posljedica i slabi imidž destinacije.

MY44_1399

Mallorca_crewed_sailing_yacht_itinerary_6019_12031_0cf8b5

Jerat-2
Novosti

Samo je neko teško, tremendo jugo kakvo puše ovih dana moglo odnijeti Željka. Murter, Vrulje, Jeratov stan, Latinsko idro neće više biti isti bez njega, energije kojom je zračio i glasa koji se čuo prije nego bi ga se ugledalo. Ozbiljan i uspješan nautički poduzetnik nikad nije prestao biti zaljubljeni i zaigrani dječak kojemu su prostor Murtera i Kornata u kojima je odrastao bili mjera svega u životu. Tom svom svijetu, predvodeći nekoliko istomišljenika, sagradio je spomenik čvršći nego oni što izliveni u bronci krase trgove metropola. Bio je otac udruge i manifestacije Latinsko idro koja je prerasla u pokret poštivanja i čuvanja onoga što smo baštinili, uprkos modernoj rasprodaji svega što imamo za šaku eura. U svakom očuvanom ili novoskrojenom latinskom idru, u svakoj obnovljenoj ili novosagrađenoj gajeti, u svakoj mladoj posadi tradicionalne barke dio je i njegova truda i njegove osobnosti. Ponosan na ono što su mu preci ostavili, radosno je pokazivao i dijelio. Od Morbihana u Francuskoj do njegovih Vrulja, svugdje gdje je bilo starih barki bio je i Željko. A kad bi se našao za timunom svoga Jaruha u regati, jedara punih juga, blaženi spokoj ispunio bi mu dušu. Sad je otišao, za juga, daleko.

Jerat-1

Jerat-3

Frapa1
Novosti

Izgleda da mukama Franje Pašalića, investitora u novu dubrovačku marinu, konačno dolazi kraj. Kako trenutno stoje stvari, slijedećih dana marina Frapa Dubrovnik trebala bi dobiti posljednju suglasnost – o urednoj protupožarnoj zaštiti – a potom u kratkom vremenu i uporabnu dozvolu pa će u nju početi uplovljavati prve jahte. Za početak samo u njen glavni bazen u kojem se nalazi glavnina od dvjestotinjak vezova, dok će onaj manji koji se nalazi sjeverozapadno od jedriličarskog kluba Orsan vjerojatno još malo pričekati. No, unatoč tomu, nautičari će sada u Dubrovniku mnogo lakše nego ranije pronaći vez čak i tijekom najvećih gužvi. Marina je vrlo kvalitetno sagrađena, a njen smještaj odgovarat će svima onima koji žele biti čim bliže dubrovačkom starom gradu pa će sigurno privući veći broj plovila u tranzitu. Nad samim gatovima nalazi se njena glavna zgrada s recepcijom, kupaonicama i cafe barom s kojeg seže pogled na čitavu gradsku luku. U marini se mogu vezati jahte do 40 m dužine.

Premda praktično završena prije dobrih godinu dana u skladu s projektima i na temelju svih uredno dobivenih dozvola, kako je to već u nas uobičajeno, predugo je čekala na gradnju nove trafostanice i spajanje na vodovod, a investitor se suočio i s ne uvijek ”srdačnim” dočekom. Šteta, jer u takvim okolnostima gube svi, najviše nautičari.

DSC_9478

hmb
Moja brodica

Na hrvatskom nautičkom tržištu zadnjih godina pušu nešto povoljniji vjetrovi, a od rasta nautičkog turizma profitiraju i domaći mali brodograditelji koji su, nakon tsunamija uzrokovanog prvo krizom, a potom i idiotskim potezom uvođenja trošarina na male brodove, bili bačeni na koljena, što je otprilike tek četvrtina njih uspjela preživjeti. Na nedavno održanom sajmu Nautika u Zagrebu organizatori su se pohvalili podatkom o rastu šestu godinu zaredom, a evidentna je bila i živost domaćih malih brodograditelja pa je tako jedan od najuspješnijih, Puležanin Marsel Brkić najavio skoro porinuće najvećeg broda u svojoj floti, desetmetarske Leidi 990. Krajem prošle godine u Biogradu premijeru je pak imala dugo iščekivana Terra Nauta 28, a predstavljeni su i novi Fortis 505, Kalea 19 Cabin i jedrilica Kufner 50. To su samo neki od naših malih brodograditelja koji su se uspjeli othrvati svim izazovima proteklih desetak godina te i dalje uspješno posluju.
Mnogi su, međutim, nepovratno potonuli zbog problema uzrokovanih krizom i trošarinama. Primjera je napretek, no spomenimo samo brodogradilišta Monachus i AAG Nautiku, dva hrvatska mala brodogradilišta koja su u prvoj dekadi ovoga stoljeća imala vrhunske svjetske proizvode u segmentu motornih jahtica i jedrilica, a kojih danas više nema na tržištu. U nekadašnjim hi-tech pogonima AAG Nautike Marka Murtića u Križu nakon propasti te tvrtke danas se proizvode motorni brodovi Pearl Sea. U razdoblju nakon fatalne 2009. godine gotovo je potpuno uništena hrvatska mala brodogradnja, koja je dotad bila jedna od propulzivnijih grana hrvatske industrije. Naime, od 2005. do 2009. godine mala brodogradnja najviše je rasla od svih industrijskih grana te je u tom razdoblju broj malih škverova porastao za 500 posto, a u brodogradnji je uoči izbijanja gospodarske krize bilo zaposleno više od dvije tisuće radnika. Zloglasne trošarine ukinute su 2012. godine, ali šteta je tada već bila napravljena. Računa se da je prije toga u Hrvatskoj uspješno poslovalo nešto manje od 150 malih brodograditelja, dok ih je 2012. bilo ostalo tek 35. Cijene hrvatskih brodova porasle su zbog trošarina od 30 do 50 posto, a prodaja je gotovo potpuno stala. Tko je u to vrijeme bio značajnije kreditno opterećen, ili je taman uložio novac u novi investicijski ciklus, primjerice u nove proizvodne pogone, bio je osuđen na propast. Oni brodograditelji koji su imali sreće ili mudrosti da nisu u velikim kreditima, također su bili u problemima. Uglavnom su morali otpuštati radnike, zatvarati pogone i prijeći u svojevrsno stanje hibernacije dok se gospodarske i porez­ne okolnosti ne promijene. Male brodograditelje unazadio je u to vrijeme i zakon prema kojemu je tvrtkama maksimalno ograničena kupnja plovila, osim za gospodarske svrhe. Preživjeli su rijetki. Odlučili smo stoga popričati s našim vodećim malim brodograditeljima, provjeriti kako su preživjeli krizna vremena te kakvi su im planovi danas, u vrijeme evidentnog nautičkog uzleta, ali i s nagovještajem moguće nove gospodarske krize, koja se već počela valjati u Italiji i Turskoj te prijeti zahvatiti cijelo europsko tržište. Sasvim opravdano, naši mali brodograditelji vrlo su oprezni, jer još uvijek su svježe uspomene na 2009. godinu. Danas ih more i neki novi problemi, prvenstveno nedostatak stručnih radnika, koji su iz nesigurne Hrvatske pobjegli na druga tržišta, gdje se njihova znanja više cijene, a egzistencija im je kudikamo sigurnija.

mb2019
Moja brodica

Prilog Moja Brodica koji vam i ove godine prilažemo uz travanjski broj Mora priređujemo, evo, već šesnaesti put. Započeli smo je pripremati želeći napraviti pregled onog tipa brodica koje se vežu u našim komunalnim lukama i lučicama sportskih društava, osobito onih koje se grade u domaćim brodogradilištima ili radionicama očekujući tada, kad je domaća mala brodogradnja bila u silnom usponu, da ćemo jednog dana moći najveći dio njenog sadržaja ispuniti prikazom domaćih brodica ili barem onih koje se grade uz čitavu istočnu obalu Jadrana, dakle i u Sloveniji i Crnoj Gori.

Ali nadanja su jedno, a stvarnost drugo. Kao što su nekad nestali kalafati kod kojih su naši očevi i djedovi naručivali pet ili šestmetarske pasare ili gajete u korist većih ili manjih škverova koji su ih gradili od plastike, tako je i njih sada sve manje i tržištem dominira uvoz. Premda bismo barem jedan njegov dio, od kada živimo u Europskoj uniji, mogli držati običnim kolanjem roba unutar jedne velike države. Čak su i tradicionalni dani hrvatske male brodogradnje koji se ovih dana održavaju postali Hrvatski dani male brodogradnje i svoja vrata otvorili uvoznim brodicama. Nije naš svijet zaboravio graditi, ali se ne isplati. Mnogo je bolje baviti se održavanjem one svakim danom sve veće flote i domaćih i stranih brodica što im je kod nas dom i stalni vez. Pa zaraditi za dobar život i novu barku, prosurfati internetom, poći na neki sajam, potpisati sa zastupnikom ugovor i sačekati da mu stigne u porat.

Zbog svega toga nećete u Mojoj brodici naći mnogo hrvatskih noviteta. Naši preživjeli mali brodograditelji oprezni su kad su investicije u pitanju. Uostalom o tome nam i sami ponešto govore u tekstu koji slijedi iza ovoga. Ništa više noviteta nema ni u susjednoj Sloveniji makar se veliki Greenline sa svojim najmanjim brodovima spustio ispod granice od deset metara. Ali zato ima mnogo onih koje grade najveća brodogradilišta u Francuskoj, Poljskoj i drugim europskim zemljama.

Na stranicama koje slijede naći ćete više od 300 brodica, od onih najmanjih do onih koje mjere deset metara u dužinu. Najviše je onih pokretanih motorom, sve je više gumenjaka koji su definitivno u trendu, a pri kraju knjižice nalaze se i najzanimljivije jedrilice i to podijeljene na krstaše i regatne jedrilice. Sadržaj Moje brodice dopunjen je cjelovitim popisom i cjenicima svih izvanbrodskih i unutarbrodskih motora na domaćem tržištu. U njemu nema običnih dvotaktnih motora čiju su prodaju zaustavili strogi propisi Europske unije, ali tu su zato njihove moderne (i skuplje) inačice s direktnim ubrizgavanjem koje nudi nekoliko proizvođača. Rubriku Slani izlog naći ćete na samom kraju ove naše knjižice gdje smo pripremili izbor motora i brodske opreme te ostalih potrepština za plovila.

Ugodna vam plovidba!

Uredništvo More magazina

auto1
Zanimljivosti

l Zlatna sredina Renaultove ponude SUV-a, koja je tijekom nepune četiri godine na tržištu pronašla gotovo pola milijuna kupaca, nedavno je obnovljena s ciljem uvjerljivijeg nadmetanja u sve kompetitivnijem segmentu. Pozicioniran između Captura i Koleosa, Kadjar gotovo sve, osim vanjskog i unutarnjeg dizajna, dijeli s Nissanom Qashqai, svojevrsnim začetnikom modernih crossovera.

Dorađeni Kadjar izvana je tek diskretno izmijenjen, prepoznatljiv ponajprije po novim prednjim svjetlima s upadljivijim LED potpisom, ali i dotjeranim odbojnicima i stražnjim svjetlima te zbog toga djeluje svježije i suvremenije. Promjene su nešto izraženije u unutrašnjosti, gdje je na poboljšanoj središnjoj konzoli novi sedaminčni dodirni zaslon R-Link 2 infotainment sustav, kao i nove komande klima-uređaja. Primjetni su i brojni drugi detalji i rješenja koja podižu cjelokupan kvalitativni dojam o Kadjarovu interijeru.

U karoseriji dužine 4449 mm, francuski SUV nudi iznenađujuće puno prostora za putnike straga, omogućujući bezbrižna i udobna putovanja, kao i primanje velike količine prtljage. Osnovnim volumenom od 472 litre, primjerice, Kadjar spomenuti Qashqai nadmašuje za 42 l.

Renault je kupcima obnovljenog SUV-a ponudio nove opcije u pogledu motorizacije. Jedina benzinska opcija jest u suradnji s Daimlerom novorazvijeni 1,3-litreni četverocilindarski turbomotor dostupan u izvedbama sa 140 KS (240 Nm) i 160 KS (260 Nm), odnosno u kombinaciji sa šesterobrzinskim ručnim mjenjačem za slabiju i sedambrzinskim EDC7 automatskim mjenjačem s dvostrukom spojkom za snažniju verziju. Novi TCe motor ističe se izrazito uglađenim radom, uvjerljivim performansama i benzinskim filtrom čestica koji pridonosi niskim emisijama štetnih plinova.

Kupci koji preferiraju dizelaše mogu birati između 1,5-litrenog Blue dCi motora sa 115 KS (260 Nm) te izborom ručnog (šest stupnjeva prijenosa) ili EDC (sedam) automatskog mjenjača ili novog 1,7-litrenog Blue dCi četverocilindraša sa 150 KS i 340 Nm okretnog momenta koji se zasad nudi u kombinaciji s ručnim mjenjačem i pogonom na sve kotače. Sve ostale verzije raspoložive su samo s prednjim pogonom, ali i Extended Grip sustavom koji pametnim djelovanjem elektroničke kontrole proklizavanja u svim situacijama omogućuje maksimalnu moguću trakciju i prianjanje.

Svi spomenuti motori mogu se kombinirati s Limited, Bose i Black Edition razinama opreme, kao i nizom paketa opcijske opreme kojima je moguće dodatno obogatiti obnovljeni Kadjar. Vrijedi napomenuti kako već i “osnovna” oprema Limited sadrži puno toga: 17-inčne aluminijske naplatke, automatsku dvozonsku klimu, tempomat, R-Link 2 infotainment sustav sa sedaminčnim zaslonom, Bluetoothom i kompatibilnošću s Android Auto i Apple CarPlay sučeljima.

Cijene Renaultova SUV-a kreću se od 168.900 do 201.100 kuna za benzinske, odnosno od 178.300 do 272.700 kuna za dizelske verzije.

 

riva3
Zanimljivosti

Riva 50 najveća je jahta proizvedena u brodogradilištu Riva Superyachts, članu grupe Ferretti, a predstavljena je nedavno na privatnoj ceremoniji u brodogradilištu tog proizvođača u Anconi. Sagrađena je u suradnji s Maurom Micheliem i Sergiom Berettaom, suosnivačima tvrtke Officina Italiana Design. 50 metara duga i devet široka, ova luksuzna jahta predviđena je za 12 gostiju koji se udobno mogu smjestiti u šest kabina, a o njoj brine devet članova posade. Izrađena je od laganog aluminija, a kupcima će biti ponuđena tako da će sami moći odabrati uređenje interijera, što je novost kada je brodogradilište Riva u pitanju.

Linije Rive 50 su čiste i klasične te pomalo podsjećaju na retro stil motornih jahti kakve je Carlo Riva gradio 60-ih i 70-ih godina. Minimalistički i čist dizajn eksterijera vizualno definiraju tri ravne linije koje odjeljuju palube jahte i daju joj osobnost, a u oko upadaju i velike staklene površine zahvaljujući kojima je u unutrašnjosti obilje prirodnog svjetla. Brodogradilište Riva Superyachts ima tradiciju dugu 177 godina, a već na prvi pogled vidi se da je nova Riva 50, s lijepo pogođenom kombinacijom klasičnog i modernog, tipičan predstavnik uglađene talijanske škole dizajna. Ta superjahta opremljena je s dva Caterpillar dizelska motora od po 1450 konja, s kojima postiže maksimalnu brzinu od 15 čvorova, dok joj je brzina krstarenja 11 čvorova. Pri brzini krstarenja ima autonomiju od 3500 milja. Nakon interne premijere u Anconi, Riva 50 širokoj publici prvi puta bit će predstavljena u lipnju na nautičkom sajmu u Veneciji, a potom će biti izložena i na sajmu u Monacu. Nova jahta škvera Riva Superyachts nazvana je Race, a po svoj prilici neće dugo biti najveći brod toga graditelja iz Ancone. Najavljeno je naime da će se, opet u suradnji sa studiom Officina Italian Design, u istoj liniji graditi i nove superjahte, sve do 90 metara duljine. Podsjetimo, Riva je 2014. godine porinula svoju prvu superhjahtu, 37 metara dugi model 122 Mythos.

i45
Zanimljivosti

Prošlo je petnaest godina od kada je Elan predstavio liniju Impression 434, rodonačelnika linije udobnih jedrilica koju je projektirao Rob Humphreys. Brzo su postale poznate među nautičarima koji vole mnogo krstariti i čarter tvrtkama, a krasile su ih prilično dobre karakteristike kod jedrenja, izdržljivost, udobnost i kvalitetna izrada. Godine 2007.

Elan je za nešto manji Impression 344 osvojio nagradu European Boat of the Year. Danas se u Elanovoj floti nalaze tri modela linije Impression dužine 40, 45 i 50 stopa. Dok se očekuje njihova nova jedrilica, po svoj prilici Elan GT6, najavili su znatne promjene na srednjoj jedrilici linije Impression koja će dobiti oznaku 45.1.

Inspirirani rješenjima predstavljenim na Elanu GT5, Elan Impression 45.1 ubuduće će imati duži i širi kokpit, i nadalje s dvostrukim kormilarskim uređajima, podijeljenim kokpit stolom i sklopivim ležaljkama. Zahvaljujući modernom okomitom krmenom zrcalu, dodana su dva velika gavona u kokpitu, koji se mogu opremiti roštiljem, umivaonikom ili hladnjakom. Kupci se, ako žele, mogu odlučiti i za sportskiji izgled s otvorenom krmom. U oba slučaja donji dio krmenog zrcala otvara se u veliku platformu koja će dobro doći kod silaska u more i kupanje odnosno kod ulaska u brod. Jedna od promjena koje su odmah vidljive je dodavanje novog gornjeg bočnog prozora koji omogućava dodatno osvjetljavanje stražnjih kabina i nova linija bočnih stjenki kokpita.

U unutrašnjosti, kuhinja je pomaknuta prema naprijed kako bi se dobilo više prostora za druženje i navigacijski stol. Iroko furnir uokviren iroko masivom odabran je kao glavni materijal namještaja. Elan Impression 45.1 bit će dostupan u dva layouta, jedan u skladu s potrebama vlasničke uporabe, a drugi za zahtjevne čarter grupe.

Dehler-30
Zanimljivosti

Brodogradilište Dehler odavno je poznato po sjajnim performace cruiserima, ali i po rasnim regatnim brodovima na kojima je sve podređeno brzini, a njihov novi one design model od 30 stopa spaja najbolje iz ta dva svijeta. Dehler 30 OD lako je upravljiv i vrlo brz brod idealan za dvočlane posade, a pod palubom ima sve osnovno potrebno za udoban boravak na moru. Novi one design model nastavlja se na tradiciju modela Sprinta Sport i db1, dakle spada u segment monotipova kojima je fokus na brzini i performansama, no uz to je pogodan i za udobno krstarenje. Napraviti brod koji će pobjeđivati na regatama, a potom na putu do matične luke omogućiti ugodno krstarenje nije lak zadatak. Judel/Vrolijk & Co. morali su se stoga domisliti raznim inovacijama pri dizajniranju broda, koristeći pritom najmodernije materijale za gradnju. Rezultat toga je lijepo ugođena jedrilica sportskog i pomalo futurističkog izgleda, koju je ispravnije nazvati racer -cruiser nego cruiser – racer. Dugačak nešto više od devet metara i s baštunom od 130 centimetara, novi Dehler 30 One Design pravi je regatni brod, no s unutrašnjošću koja nije u potpunosti žrtvovana za brzinu. Vidljivo je to i po dizajnu jedrilice: pramac je tek blago zakrivljen prema vani, pregrade su pomaknute prema središtu, a krma s dvostrukim kormilom vrlo je široka. Paluba i trup izrađeni su tehnikom infuzije u sendviču od stakloplastike, s jezgrom od PVC-a. Jarbol na Dehleru 30 OD je karbonski, a baštun aluminijski. Gaz broda je 2,20 metara, a na svakoj strani su mu balastni sistemi s po dva spremnika od 100 litara.

Raspored pod palubom je klasičan: dvije kabine s po dva kreveta su u krmi, a prednja kabina u obliku slova V u pramcu. Salon je smješten centralno, s jedne strane mu je mala otvorena kuhinja, a s druge odvojeni toaletni prostor. Interijer je vrlo funkcionalan, svaki pedalj prostora je optimalno iskorišten pa na brodu relativno udobno može boraviti i spavati šest osoba. Kako smo već spomenuli, jedan od aduta novoga monotipa što ga proizvodi škver u sklopu grupe Hanse je povoljna cijena. U promotivnom razdoblju do kraja lipnja ona iznosi 99.900 eura bez poreza.

Optimizirani dizajn trupa, palubna oprema i plan jedrilja koji omogućava širok spektar kombinacija novom Dehlerovom one designu od 30 stopa omogućavaju postizanje vrhunskih performansi po svim uvjetima, bilo da jedri po vjetru od četiri ili 40 čvorova. Kako je riječ o rasnom trkaču i brodu napravljenom za offshore regate, posebna pažnja posvećena je sigurnosti. Dodatna stabilnost postignuta je sistemom vodenih balasta, a zahvaljujući posljednjoj verziji Dehlerovog karbonskog kaveza brod je čvrst i krut bez obzira na malu težinu. Dehler 30 OD standardno je opremljen električnim motorom, što pomalo postaje standard na svim novijim regatnim jedrilicama.