Michael_Müller_CEO_Bavaria Yachts
Novosti

Nakon tromjesečnog mandata izvršnog direktora za prodaju i marketing, Michael Müller je postavljen za novog glavnog izvršnog direktora (CEO) i odgovoran je za aktivnosti cijele grupe, uključujući Bavariju Yachtbau GmbH u Njemačkoj i Nautitech Catamarans SAS u Francuskoj. Ta je pozicija prethodno bila slobodna. Dr. Ralph Kudla iz CMP Capital Management Partnera, koji zastupaju i savjetuju investicijski dionički fond koji je kupio posrnulog bavarskog brodograditelja, delegiran je u Upravni odbor gdje je odgovoran za financije i kontrolu Bavaria Yachts-a kao glavni službenik za restrukturiranje (CRO).

Diplomirani inženjer Michael Müller je star 62 godine i radio je za različite proizvođačke brandove. Iskusni menadžer već je uspješno surađivao s timom CMP-a na drugim projektima. Müller i čitav tim trenutno su usredotočeni na čim učinkovitije isporuke naručenih plovila za sezonu isporuke 2019. godine. Važno im je održati kvalitetu i obećane rokove isporuke, kako bi brodovi po narudžbi ušli u more već na proljeće. Osim toga, rade na tehnološkim poboljšanjima proizvodnih linija u Giebelstadtu. U tu je svrhu upravljački tim ojačan dodatkom dva iskusna voditelja proizvoda – Pascal Kuhn za jedrilice i Siep Keizer za motorne jahte. Müller posebno radi na jačanju suradnje s dealerima koji zastupaju brand nastojeći osnažiti mrežu mrežu i čim više ju integrirati u budući razvoj Bavarije.

Bavaria Yachts Group trenutno zapošljava 800 ljudi. U stalnom radnom odnosu u Giebelstadtu zaposleno je 550 radnika, kao i oko 50 privremenih zaposlenika. Nautitech Catamarans SAS zapošljava 250 ljudi u Rochefortu u Francuskoj.

IMG_3650 copy

bfoil
Novosti

Nakon što su razvili Figaro Beneteau 3, prvu serijsku jedrilicu s krilima, Grupa Beneteau je je predstavila i koncept foiling motornu brodicu. Njihovim timovima brodskih arhitekata i dizajnera koji su usko surađivali s partnerima u Francuskoj, trebalo je devet mjeseci da osmisle, razviju i izgrade ovu leteću brodicu nove generacije. Sarrazin Design je iscrtao linije, Noval isprojektirao i proizveo elektroničke sustave za podizanje i zaključavanje foilova i hidrauličnih nosača motora dok je SEAir, koji projektira i proizvodi letne sustave, donio niz dizajnerskih, tehničkih i mehaničkih vještina važnih za njenu izgradnju.

Prototip je sagrađen u Vendéeu, brod je testiran i dotjeran u luci Saint-Gilles-Croix-de-Vie početkom veljače, kada je napravio prve milje. Svrha mu je testiranje i provjera istraživanja u stvarnim uvjetima dok je konačan cilj serijska uporaba foilova kod motornih jahti.

Brodica je duga 9,70 m, sagrađena je metodom infuzije, dakle tehnologijom s niskom emisijom štetnih plinova i uštedom na težini. Ima zakretna krila koja omogućuju plovidbu s ili bez krila, bez gubitka snage na moru. Spoj krila na brodicu je pojednostavljen i brod zauzima isti prostor u luci kao i brod bez njih. Za početak je pogone dva izvanbrodska motora Suzuki dok su u tijeku istraživanja alternativnih pogona za budući razvoj.

41244098_1891209154295123_1310435444457996288_o
Novosti

Šibenik je, kao i u protekle dvije godine, domaćin prve regate ovog natjecanja, a odabran i za domaćinstvo finala koje je na rasporedu u listopadu. Stiglo je sedam europskih posada, a jedrit će se tri dana. Nakon prve ovogodišnje regate u veljači u Šibeniku, natjecanja iz serije European Match Race Toura bit će održane i u Tivtu (Crna Gora), Lake Neusiedlu (Austrija), Limanu (Rumunjska), Gothenburgu (Švedska), Swinoujscieu (Poljska) te u Lago di Ledru (Italija).

Zahvaljujući izvrsnom akvatoriju i dobrim uvjetima za jedrenje pred samim gradom te odličnoj infrastrukturi D-Marin Marine Mandalina Šibenik postaje sve zanimljivija lokacija za održavanje značajnijih regata. Jedan od bitnih preduvjeta za to je i angažman Jedriličarskog kluba Val te njegovih članova organiziranih u Wave Sailing tim koji odrađuju logistiku regate a ništa manje važni nisu niti pomoć lokalne Turističke zajednice i generalnog pokrovitelja D-Marin Mandaline.

Trećeg dana regatavanja po laganom maestralu prva regata u seriji European match race tour dobila je svog pobjednika. U finalnom dvoboju protiv danske posade, ekipa murterskog kormilara Tonka Rameše došla je do prvog mjesta pobjedom 2:0 dok je treće mjesto zauzela je posada Marka Smolića iz JK Val, koji su u borbi za treće mjesto pobijedili slovenskog kormilara Bojana Rajara, također rezultatom 2:0.

Konačan je to poredak nakon tri uzbudljiva dana natjecanja, koje je počelo u petak po jakoj buri od trideset čvorova, a onda se u subotu i nedjelju nastavilo po dosta blažem vjetru. Dvoboji jedriličara, što se samog vrha tiče, bili su do kraja neizvjesni, Tonko Rameša imao je prvog dana stopostotni učinak, drugog dana su prvo mjesto zauzeli Danci, ali u finalu Ramešina je posada pokazala kvalitetu više.

posada-tonka-ramese

RRVelar_4
Zanimljivosti

Kada se prvotno pojavio, Velar je ponajprije oduševio dizajnom. Odvažnije, maštovitije i upadljivije oblikovan od bilo kojeg drugog aktualnog Range Rovera, ovaj je luksuzni SUV nadmašio “wow” efekt svojedobno postignut s Evoqueom. Iako ima sve vizualne karakteristike Range Rovera aktualnog dizajnerskog identiteta, Velar jednostavno djeluje kao da je godinama ispred ionako vrlo privlačnih ostalih modela branda. Bolje izgleda i od Jaguara F-Pace s kojime dijeli aluminijsku platformu.

Dizajnerski korak unaprijed jednako je očit i u unutrašnjosti koja je istodobno moderna, sofisticirana i izrazito luksuzno, pogotovo u najvišem HSE izdanju. Ljubitelji tehnologije bit će oduševljeni potpuno digitalnom središnjom konzolom, lišenim svih osim najpotrebnijih tipki, koja preko dva dodirna zaslona omogućuje upravljanje infotainmentom i klima uređajem, među ostalim. Digitalni su i instrumenti ispred vozača, a dojam sofisticiranosti ostavljaju i dodirne tipke na upravljaču.

Ponuda prostora je dobra za putnike na svim sjedalima, ali čak i da nije, oni će ionako biti zauzeti divljenjem visokoj razini kvalitete i pažnji prema detaljima, kao i finom kožom presvučenim površinama. Kao i kod drugih modela marke, uostalom, mogućnosti personalizacije su nebrojene.

Velar je za 2019. neznatno dotjeran, a povećana i ponuda motora. Osnovu čine dvolitreni četverocilidraši, dizelski sa 180 KS (430 Nm) i 240 KS (500 Nm) te benzinski sa 250 KS (365 Nm) i 300 KS (400 Nm). Ljubitelji “višecilindarskih” motora mogu odabrati i trolitrenu V6 dizelsku opciju dostupnu sa 275 KS (625 Nm) ili 300 KS (700 Nm). Sve izvedbe Velara pritom serijski dolaze s pogonom na sve kotače i osamstupanjskim automatskim mjenjačem. Nude se i dvije verzije (standardna i R-Dynamic), četiri osnovne razine opreme (Base, S, SE i HSE), kao i naizgled beskrajan popis dodatne opreme. Početne cijene Range Rovera Velar startaju od 521.135 kuna za početnu dvolitrenu dizelsku verziju sa 180 KS i osnovnom opremom, a završavaju na 828.995 kuna za R-Dynamic HSE izvedbu trolitrenog V6 dizelaša sa 300 KS.

IMG_3824[1]
Zanimljivosti

Plovidba u čarteru je postala globalni posao koji raste iz godine u godinu. Samo u Hrvatskoj ima više od 4300 jahti i brodica namijenjenih iznajmljivanju na kojima godišnje plovi pola milijuna nautičara. Više od dvije trećine ih plovi u tzv. bareboat charteru, što će reći da unajmljuju brodove bez skipera. Trendovi na Mediteranu pokazuju da će čarter flota i dalje rasti, kao i potražnja za tim tipom plovidbe. Uz nju se razvija ponuda onima koji plove i niz usluga i proizvoda koji omogućavaju bolje upravljanje takvim flotama. Jedan takav proizvod imali smo priliku vidjeti ove godine na Bootu u Düsseldorfu. Sailsence Analytics, start-up koji su utemeljila dva pasionirana jedriličara Nicolas De Laet i Yannick Vereerstraeten omogućava pouzdan nadzor nad plovilima. Radili su na njemu dulje od dvije godine, prikupili nekoliko milijuna eura, sada se razvijaju cijelom Europom. Njihov sustav već radi na flotama koje plove sjevernom Europom, Karibima, na Djevičanskim otocima i Francuskim Antilima.
Prije Boota sustav je predstavljen primjerice na sajmu Nautic u Parizu, posjetili su i zagrebački ICE i izazvali prilično zanimanje čarter menadžera. Naravno, nadzor plovila izdaleka pomoću trackinga pa i nadzor nekih funkcija plovila već smo imali priliku vidjeti pa nas je zanimalo po čemu se sustav Sailsence Analyticsa razlikuje od drugih i koje su mu prednosti i koje su novosti koje donosi.
Kažimo najprije, iako su za njega zainteresirane čarter kompanije, on nije namijenjen samo njima. Poslužit će itekako osiguravajućim društvima, brodograditeljima, ali i privatnim vlasnicima. Sustav je zamišljen tako da onima koji upravljaju flotama olakša održavanje i omogući preventivno djelovanje. Drugim riječima, prateći u realnom vremenu sedam dana u tjednu i dvadeset četiri sata u danu najrazličitije parametre broda, navigacijske instrumente i ostale elektroničke i električne sustave, motor, pomoćne uređaje poput generatora, desalinizatora i drugih uređaja, ima stalan uvid u način njihovog korištenja i ispravnost funkcioniranja.
U slučaju da dođe do kvara sustav alarmira čarter kompaniju i ona poduzima preventivne radnje umjesto da čeka da joj se javi uznemireni klijent, što je ponekad i prekasno, ili pak usred noći.
Sustav funkcionira na snažnim algoritmima umjetne inteligencije. Svi pri­kup­ljeni podaci se kontinuirano uspoređuju i procesuiraju, potom pretvaraju u relevantne informacije o tehničkom stanju plovila i načinu na koji ljudi koriste ili su dosad koristili plovilo.
Ako je njihovo ponašanje tijekom plovidbe rizično, voditelj baze odmah dobiva tu informaciju i poduzima potreb­ne radnje.
Ako je došlo do štete, što se detaljno i automatski bilježi, detalji o događaju postaju očiti kao i radnje koje treba poduzeti mnogo prije nego što se brod vrati u luku. Skiper dobiva sigurne upute i pomoć iz baze, odnosi su transparentni i okončava se eventualna svađa ili neslaganje. Iskustvo koje klijent doživi je jednako važno koliko i logistika.
Što se doživljaja klijenta tiče, Sailsense je na Bootu lansirao i svoju aplikaciju “Sailsense Sailor“ koja sada povezuje brod i mornara na brodu obavještavajući ga “uživo“ prije, tijekom i nakon plovidbe.
Početnici ili već iskusni skiperi jednako imaju koristi od checklista kao bi skratili vrijeme check-ina i check-outa, priručnika i tutoriala koji ih pripremaju na svaku plovidbu s potpunom sigurnošću. Sailsense Sailor također pruža podršku tijekom plovidbe šaljući obavijesti u realnom vremenu (npr. vremenski alarm, proaktivne prijedloge kao primjerice provesti “noćnu“ checklistu u suton, spustiti jedra, podsjetnik da se napuni baterija, status motora i sl.) i sugerira preventivne mjere skiperu kako bi i navigacija i stanje broda bili idealni.
Osim toga, aplikacija omogućava razmjenu iskustava na moru putem automatskog snimanja logbooka i digitalnog putnog dnevnika, kao i jedno­stav­no dijeljenje putem društvenih mreža.
Kako sam sustav funkcionira pokazala nam je Odile  Carbon, šefica prodaje i poslovnog razvoja u Sailsence Analyticsu.
Glavni dio za prikupljanje podataka se zove Hub. Prikuplja podatke iz glavnih sustava i kontinuirano ih šalje na obalu putem vlastite SIM kartice. Kako je rješenje skalabilno, može se proširiti po želji koristeći Pods instaliran na dodat­ni sustav također za praćenje. Hub koji je veći, mjeri 150x130x43 mm. Pod šalje svoje podatke Hubu bežičnim putem, koristeći svoju vlastitu WIFI mrežu. Ako se brod nalazi izvan dosega mobilne telefonije, podaci će se arhivirati na Hubu i potom kad se veza uspostavi prenijeti u cloud.
Početna cijena Huba je 660 eura bez poreza. Pretplata varira sukladno količini praćenih podataka. Uključuje podršku i ažuriranja.
Svakako novi koncept, oblikovan da optimizira rad, podjelu osoblja te navigaciju i uslugu za korisnika.

DockSense-Banner-Products
Zanimljivosti

Pristajanje i isplovljavanje uvijek je slovilo za jedno od važnih mornarskih umijeća. Doduše, s vremenom je postajalo sve lakše. Najprije su došli motori koji su vozili naprijed, natrag i stoj, pa su se počela ugrađivati dva motora na jedno plovilo, a kad to nije bilo dosta, stigao je najprije pramčani, a potom i krmeni potisni propeler. I još uvijek se našlo onih kojima ni četiri komande i četiri propelera nisu bili dovoljni da pošteno pristanu. Zato su smišljeni sustavi s džojsticima kod kojih je potreb­no samo usmjeriti ručicu tamo gdje želimo. Ali nekima očito niti to nije dosta. Jer i s džojstikom valja paziti da u nešto ne udariš, a onda može naići jača struja ili nagli vjetar i što onda?

E onda stiže Raymarine DockSense, još jedno rješenje kako bi se što više olak­šala plovidba i na novi način pomoglo vlasnicima plovila u manjim manevrima pristajanja. Kada vjetar i plime čine zadatak težim, pristajanje može biti stresno (i skupo). Raymarine

DockSense kao i drugi alati koji vuku prema umjetnoj inteligenciji koristi FLIR-ovu tehnologiju strojnog vida i videoanalize kako bi integrirao informacije dobivene iz snimke s pogonskim i upravljačkim sustavom broda. Konkret­no, sustav se temelji na virtualnom odbojniku, doslovno “virtualnom braniku”, tehnologiji koja kontrolira što se događa oko plovila.

Mreža videokamera i termalnih kamera detektira prepreke i komunicira s pogonskim sustavom. Ako objekt poput pilona ili drugog broda naiđe na virtualni odbojnik, DockSense automatski uvodi naredbe za korektivno upravljanje za kut zakretanja i za snagu motora kako bi izbjegao objekt i pomogao skiperu u vođenju broda do pristaništa.

DockSense koristi tehnologiju GPS i AHRS (referentni sustav smjera kretanja) kako bi ukalkulirao učinke vjetra i struja, osiguravajući da brod ulazi na vez bez drame ili skupih sudara. Sustav obuhvaća više Flir kamera za strojni pogled, središnji procesorski modul i DockSense aplikaciju koja se izvodi na Raymarine Axiom navigacijskom zaslonu. Sustav se integrira s pogonskim sustavima s džojstikom, pružajući naredbe za pomoć pri upravljanju i gasu kako bi kapetanima omogućio nesmetan dolazak.

DockSence je najprije primijenjen na Prestigeu 460 prikazanom na Bootu te na Boston Whaleru na kojem je isti sustav prikazan u Miamiju. Boston Whaler i Raymarine surađuju kako bi demonstrirali sustav za pomoćne pristanke za izvanbrodske motore.

Onome tko ga posjeduje, bit će lako odglumiti barbu. Ostat će prikraćen tek za zadovoljstvo dobro izvedene manovre. Ali to se na Instagramu ne vidi.

 

Privilege_Signature_510_Cockpit_view_180626
Zanimljivosti

Brod, koji je još jednom osmislio Marc Lombard, jedan od najpoznatijih francuskih dizajnera, predstavlja sve tipične karakteristike proizvoda Privilege, robusnost i velike unutarnje volumene. Oni posebno dolaze do izražaja u glavnoj kabini zbog velikog istaka koji se nalazi na mostu u sredini dva trupa i koji nemamo priliku vidjeti u primjeni kod serijski građenih katamarana. Ta nadogradnja omogućava lakši prolaz s jedne na drugu stranu pramčanog dijela, a s druge strane, omogućava da vlasnička kabina ima dimenzije dostojne tog imena.

Ima leteći most s povišenom kormilarnicom gdje kormilar stoji na platformi i izlazi s trupom preko krova kako bi mogao gledati naprijed. Kormilar je zaštićen od vjetra staklenim i čeličnim vjetrobranskim staklom.

Dominantna nota ovog novog katamarana na moru je svjetlost interijera. I krov palube i stranice trupa imaju mnogo prozora i palubnih otvora koji čine unutrašnjost posebno svijetlom.

feljton2
Feljton

Dok je Dan Poljšak gradio svoju divnu Cassiopeiu (zapis o njoj u broju 243, rujan 2018.), drvo i još posebno precizna obrada drveta toliko su mu se uvukli pod kožu da sada studira za inženjera te struke. Uskoro namjerava upisati dopisni studij na američkoj Westlawn Academy of Naval Architecture. Usto, prije sam ga jedva nagovorio da kad već gradi brod, neka gradi dovoljno velikog da može na njemu i živjeti i s njime odlaziti na duža krstarenja, a sad mu je sedam i pol metara duga Cassiopeia postala malena i on mašta o tome da izgradi devet metara dug pravi engleski kuter, uzak, dubok i težak pa da ima spavaću kabinu odvojenu od dnevnog prostora.

Ima on prijatelja na Bledu, nedaleko od njegove domaće Škofje Loke, kod kojeg je izradio jarbole i još štošta za Cassiopeiu. Taj prijatelj već izrađuje čamce za jezero, a izgradio je i brod za plovidbu po Ljubljanici, a baš sad gradi novu radionicu. Kad je gradio Cassiopeiu, često mu je pomogao jedan školski drug, a ponekad i dva, pa i sad ima nekih studentskih prijatelja koji bi ozbiljno pomogli u novoj gradnji.

Ali za novi brod neće moći tako lako naći sponzore, a bit će i prilično veći financijski zalogaj. Posve je logično da je odlučio za novi brod zaraditi gradnjom barem jednoga za prodaju. Od te odluke nije bilo daleko do odluke što će on raditi u životu. Graditi divne drvene brodove, naravno.

Ali kuter od devet metara možda nije ono što bi se lako moglo prodati, odnosno za nj lako naći naručitelja, možda je za to suviše specifičan tip broda. Bilo bi divno da dobije narudžbu baš za takav brod pa da gradi dva istodobno, čime bi smanjio troškove. Pa i ako ne, ima ljudi koji vole tradicionalne drvene brodove makar ne bili toliko “retro“.

A što bi to moglo biti interesantno takvim ljudima i moglo bi se odlično prilagoditi osobnom ukusu svakog naručitelja posebno? Eto jedne takve mogućnosti. I taj projekt je dug devet metara, ali ima više volumena pa stoga može u potpalublju nuditi mnogo više prostora. Što je još važnije, takav oblik trupa nudi praktički bezbroj mogućnosti izgradnje broda prema specifičnim željama i ukusu naručitelja.

feljton3

klopa1
Ribarski jelovnik

Sjećam se, nekada dok su se za ljetnog lova male plave ribe (sardela) lovile i velike količine skuši, baš te skuše pripremale su domaćice za večeru svojima ribarima koji su odlazili u noćni ribolov. Zašto baš skuše? Pa zato jer je to bio stađun od skuši! Skuša je najbolja u toplom dijelu godine, usred ljeta! Usput spomenimo da za lokardu vrijedi baš obrnuto, najbolja je usred zime. Ove ribarske navade, ali i gastronomsko neprikosnoveno pravilo danas se uvelike zaboravlja. I tako, kasno poslijepodne dok smo mi djeca još bili na plivanju mama bi započela pripremanje skuša. Raspolutila bi ih preko leđa tako da polutke ostanu spojene trbušnim dijelom, očistila, odrezala glavu, isprala, osušila kuhinjskom krpom, posolila, uvaljala u brašno pa u razmućeno jaje i pohala (na pariški način)! Inače pohati dolazi od njemačkog backen – peći. Nije se riba filetirala (riblji odresci) u današnjem smislu te riječi. Srednja kost (kralježnica) bi se odstranila, ali ne nužno, a i obje bi riblje polovice ostale spojene. Na sitnije kosti nije se previše obraćala pažnja. Uostalom kako možete zamisliti ribara koji na škafu od levuta ili gajete večerava pomno očišćene filete ribe. Što bi rekla družina? Kakav je to ribar koji ne zna jesti ribu koju je sam ulovio i to najobičniju skušu koja i nema baš nešto kostiju.

klopa2