yp3
PROMO

pyi-2-2U dva prošla nastavka rekli smo da znanja i vještine u odabiru lokacije i vrste veza, te postupka vezivanja broda spadaju u praktična nautička znanja, odnosno u – dobru pomorsku praksu. Rekli smo da taj odabir počinje već kod kuće, u pripremi putovanja, odnosno izradi detaljnog plana puta – itinerara. Istaknuli smo da je taj itinerar potrebno provjeravati na brodu prije svakog nastavka puta, a da je prvi korak u tome informiranje o vremenskoj prognozi za taj i iduće dane putovanja. Dakako, dobra pomorska praksa nikad ne isključuje skipersko osmatranje momentalne situacije, pa ni kada je vremenska prognoza u pitanju. Nije zgorega osluhnuti ni ribarske čakule kada jutrom krenemo na kopno u nabavu sviježeg kruha i peciva, jer ćeš od njih ćuti primjerice: dok na Učki nema kape (posebne vrste oblaka), dotle se ne treba bojati lebičade i tako na bilo kojem dijelu obale.

Kako će skiper procijeniti sigurnost veza na konkretnoj lokacijiNakon što smo željene destinacije za taj dan „provukli“ kroz vremensku prognozu za to područje plovidbe, završili smo tek s prvim korakom u slijedu skiperske provjere rute.
Gdje se na putu zaustavljati i koliko, ne ovisi samo o željama članova posade, nego i o mogućnostima priveza na toj lokaciji, što rekli smo – spada u izravnu odgovornost skipera.
Nakon što smo odredili u kojem smjeru ćemo ploviti i kakvi nas vremenski uvjeti očekuju, gdje se sve i koliko dugo namjeravamo zaustavljati, zbog kupanja ili izlaska na kopno, na red dolazi provjera načina i vrste priveza na toj lokaciji.
Najprije ćemo se opet prisjetiti vremenske prognoze za to područje: u kojem smjeru je uvala otvorena u odnosu na prognozu vrste i smjera očekivanog vjetra.., da li je riječ o postavljenim vezovima ili o slobodnom sidrištu? Te, kao i druge detaljnije informacije, npr: da li se na toj lokaciji vez plaća i koliko, da li je potrebno kupiti ulaznicu za nacionalni park, itd., lako su dostupne na internetu. Međutim, primjerice, ukoliko je o slobodnom sidrištu riječ, nije zgorega na licu mjesta provjeriti da li je dno pjeskovito, muljevito ili stjenovito, provjeriti sidro i sidreni lanac, a to znači: ukupnu duljinu, oznake duljine na lancu, te ispravnost karika lanca i rada vinča.

Opće karakteristike sigurnog veza iz kuta sudskog pomorskog vještaka
Iako nastojim govoriti što je moguće jednostavnijim jezikom, u dijelu o općim karakteristikama u procijeni sigurnog veza smatram uputnim koristiti stručnu terminologiju. Tako kod veza prema vrstama privezišta razlikujemo: privez na fiksni vez u luci ili marini, privez na bovu i privez na vlastito sidro (sidrenje).

Što siguran vez mora osigurati?
Nadalje, pitamo se: što siguran vez zapravo mora osigurati? Prema stajalištu struke, to je ono privezište, koje će u danim vremenskim uvjetima osigurati brod i stvari (imovinu) od štete i okoliš od zagađenja, a posadu od životne i zdravstvene ugroze. Siguran vez možemo potražiti u obliku postojećeg privezišta u marini, luci ili zaštićenoj uvali, a može biti privezište za koje ćemo poziciju sami odabrati i usidriti se ili pak vezati brod za drugi brod. Ono o čemu pri odabiru također moramo voditi računa, su tehničke karakteristike našeg plovila: vrsta pogona (jedrilica, motorni brod, kombinacija), oblik trupa (jednotrupac, višetrupac), gabariti broda (duljina, širina, i naročito – gaz) i oprema broda.
Do sada sam uglavnom govorio o tome što je siguran vez, te koji su sve elementi o kojima treba voditi računa prilikom njegova odabira. Nakon što razumijemo terminologiju i pouzdano znamo o čemu je riječ, u narednim nastavcima i nadalje jednostavnim jezikom govoriti ću o tome kako se privezati i što sve treba uraditi da bi se pravilno osigurao brod u mirovanju. Stručnim rječnikom o: postupcima, radnjama i pravilima kojih se valja držati prilikom privezivanja broda na svako od navedenih vrsta veza. (nastavlja se)
ing. Đek Šurija

ing. Đek Šurija, ekspert u osiguranju brodica i jahti, sudski vještak za plovila, stručni savjetnik za nautiku, skipper, EOQ auditor i menadžer kvalitete

pyi-2-1
PROMO

pyi-2-2U prošlom broju rekli smo da znanja i vještine u odabiru lokacije i vrste veza, te postupka vezivanja broda spadaju u praktična nautička znanja, odnosno u – dobru pomorsku praksu.

Postupanje prema principima dobre pomorske prakse
Postupanje prema dobroj pomorskoj praksi se uzima u obzir i prilikom suđenja o krivnji za nesretni događaj na moru i to kako u izvidima i ocjenama sudskog vještaka, tako i prilikom utvrđivanja krivnje u sudskom postupku.
Opći principi postupanja prema dobroj pomorskoj praksi su: pozornost, sljedivost (redoslijed radnji), savjesnost i odgovornost. No, prije svega je najvažnije u svakoj situaciji postupati prema zdravom razumu, jer more je nemoguće ukalupiti. Okolnosti će možda zahtijevati promjenu redoslijeda nekih radnji, ili izostavljanje neke od njih. Stoga prije svake odluke o radnjama nekog postupka kojeg namjeravate izvršiti, ocjena zdravog razuma biti će neizostavna.

Važnost očitanja vremenske prognoze za odabir lokacije veza ili sidrišta
U ovim napisima ne namjeravam ulaziti u atraktivnost mogućih itinerara našeg prekrasnog Jadrana, već samo prikazati konkretna, primjenjiva znanja i osnovne principe postupanja u postizanju sigurnosti posade i broda na vezu na bilo kojoj lokaciji. Držeći se principa dobre pomorske prakse odabir lokacije veza ili sidrišta počinje već kod kuće(!), prilikom planiranja itinerara, ali se ponovno provjerava uz svaku jutarnju kavu na brodu. Prvi i neizostavni korak u toj provjeri jest očitanje vremenske prognoze za taj dan. Naravno, s očitanjem usmjerenim prema planiranoj ruti plovidbe i zaustavljanja.
Kako ispravno očitati vremensku prognozu? Ona je danas, na našu sreću, veoma lako dohvatljiva. Postoje brojne aplikacije za mobitele, tablete ili laptope uz pomoć kojih je prognozu na brodu lako možemo dohvatiti. Upravo taj spektar raznih prognoza čini nas lažno sigurnim, jer su one najčešće veoma manjkave. Najčešće nisu prilagođene pomorcima, za razliku od službene vremenske prognoze, poput one Pomorskog meteorološkog centra Split Državnog hidrometeorološkog zavoda.
Moramo donijeti ispravnu odluku o sigurnom vezu temeljem analize podataka prognoze DHMZ-a koja daje cjelovitu vremensku sliku na širokom području i pojedinih mobitel aplikacija, koje daju prognozu za veoma malo područje.
Prognoze DHMZ-a su najbolje, ALI potrebno ih je znati očitati odnosno pravilno interpretirati.
O čemu se radi? Mjerne jedinice u službenim prognozama DHMZ-a su čvorovi i njima se označava brzina vjetra, dok se stanje mora označava prema Dauglasovoj skali od 0 do 9. Kad je navedeno da se očekuje brzina vjetra od 35 čvorova znači da je brzina vjetra 35 milja na sat, odnosno 64,8 km/h ili 18 m/s. Taj podatak velika većina skipera razumije. Problem nastaje kod opisa stanja mora kad piše “more na sjevernom Jadranu ponegdje 5…” To je prema Dauglasovoj skali prosječna visina vala od 2,5 do 4 metra. Također nailazimo u prognozama DHMZ-a da se vjetar opisuje kao npr. umjereno jaki, žestoki, jaki olujni i sl. Tu se moramo referirati na Beaufortovu skalu koja kaže da je to vjetar snage 5, 7, 9 Bf ili 19 – 24 čv, 32 – 38 čv, 47 – 54 čv. More se ponekad opisuje kao “umjereno valovito” što odgovara stanju mora 3 po Douglasovoj skali i prosječnoj visini vala od 0,5 – 1,2 metra.
Laiku se možda čini da je to velika zbrka mjernih jedinica: čvorovi, Beaufortova skala, Dauglasova skala, ali to su pomorski običaji na djelu. U mobitel aplikacijama prognoza brzine vjetra se najčešće izražava u čvorovima, a visina valova u metrima.
Prilikom razmatranja i usporedbe prognoza potrebno je razlučiti činjenicu, da mobitel aplikacije poput Windfindera, Yr, Windy i sl. daju prognozu za pojedino mjesto na kopnu, dok prognoza DHMZ-a daje prognozu za određeno područje. Ono može biti samo sjeverni, srednji i južni Jadran ili čak prognoza za uže područje poput: područje Pule – zapadna obala Istre, područje Rijeke – otoci riječkog akvatorija, područje Zadra i sl. (nastavlja se)
ing. Đek Šurija

ing. Đek Šurija, ekspert u osiguranju brodica i jahti, sudski vještak za plovila, stručni savjetnik za nautiku, skipper, EOQ auditor i menadžer kvalitete

DCIM100GOPROGOPR2762.JPG
PROMO

pyi-1-2Odgovarajući na ova pitanja, sažeo sam svoja pomorska znanja i vještine: znanja naučena u nautičkom odjelu srednje i više pomorske škole, te vještine stečene na brodovima trgovačke mornarice i tijekom pedesetogodišnje skiperske plovidbe na jahtama. Tome dodajem iskustvo sudskog vještaka za plovila i bogatu praksu u procjenama pomorskih šteta mojih i ostalih osiguranika u posljednjih 25 godina (prosječno 500 šteta godišnje!). Nadam se da me to kvalificira da pišem o sigurnom vezu, kako ga odabrati i kako se ispravno vezati…
ing. Đek Šurija, Premium Yacht Insurance

Ukoliko isključimo regate i ostala sportska natjecanja na moru, više od 80 posto šteta i nešto manje ugroza života, zdravlja i okoliša u nautici događa se na plovilima u mirovanju, ili kako se to uobičajeno kaže – na vezu.

Koliko je odabir veza i način vezivanja bitan za sigurnost
Prosudba zapovjednika o traženju sigurnog veza, zaštićene luke ili nastavka plovidbe u danom trenutku ključna je za sigurnost posade, broda, stvari i okoliša. S time u vezi, biti će riječi o tome: kako procijeniti sigurnost veza ili rizik nastavka plovidbe, kako se ispravno vezati i o čemu sve treba voditi računa kada boravite na vezanom brodu ili kada ga napuštate na kraće ili dulje vrijeme, kako bi vaš nautički užitak bio neometan i maksimalno siguran.

Što je siguran vez i kako se ispravno vezati?
Ovim napisima želim sustavno odgovoriti na oba pitanja i pomoći praktičnim znanjima i savjetima, prije svega nautičarima koji nisu profesionalci, nego plove iz „sporta i razonode“ (kako pravni propisi definiraju nautiku). Kao što sam već rekao, biti će riječi oko odabira sigurnog veza i ispravnog vezivanja, ali i oko svega ostalog oko čega se treba pobrinuti kad je brod privezan.
Prije svega, želim podsjetiti da sve radnje oko priveza spadaju pod izravnu odgovornost skipera! Stoga, na ovaj način želim savjetovati hobi kapetane o čemu treba voditi računa prilikom izbora pozicije veza i kako pri tome postupati: koje radnje, na koji način i kojim redoslijedom valja uraditi. Također mislim da će to dobro doći svima u nautici i oko nje, pa i osiguravateljima brodova, da u svojim uvjetima osiguranja točnije i preciznije definiraju pojam sigurnog veza.

Dobra pomorska praksa
(GMP – Good Marine Practice)
Znanje i vještine u odabiru i vezivanju broda najvećim dijelom spadaju u praktična znanja. Iako se svako znanje oslanja na teoriju, praksa je ono s čime se najčešće susrećemo u svakodnevnom životu. Primjena teorijskih znanja u praksi je: najbolji način izvođenja / provođenja teorijskih znanja u nekoj prilici, ili kraće – dobra praksa.
Pomorska praksa se nigdje ne uči kao predmet u školi, već se stiče kao što riječ kazuje – vježbom izvođenja, učeći od starijih i iskusnijih kolega na brodu.
Hobi kapetani odnosno skiperi nemaju ta znanja i nisu svjesni da ih nemaju, pa često stavljaju svoju posadu i brod u pogibelj. Zbog toga je važno ukazati na koji način dobra pomorska praksa nalaže da se postupa u određenim situacijama: na različitim oblicima privremenog veza s ukrcanom posadom ili bez nje, na stalnom vezu i s brodom u raspremi.
(nastavlja se)

75394238_3165618760180204_3094758592306216960_o
Novosti

Jedna od najpopularnijih, ali i vrlo zahtjevnih regata koja se ove godine trebala po osamnaesti put održati od 13. do 15. studenoga je otkazana. Razlog je, naravno, nepovoljna epidemiološka situacija radi koje su zabranjena sva javna događanja i okupljanja na kojima je više od 50 osoba. Kako se na Jabuci ove godine očekivalo između 300 i 350 sudionika, Stožer civilne zaštite Šibensko-kninske županije predložio je odgađanje održavanja regate koje je organizator JK Tijat prihvatio unatoč činjenici da su poduzeli niz mjera koje su trebale na minimum svesti mogućnosti zaraze. Bilo je planirano da se regata održi bez ikakvog grupnog okupljanja, bez ceremonije dodjele nagrada, te uz postavljena sredstva za dezinfekciju i podjelu zaštitnih maski. I regatni ured radio bi uz poštivanje svih epidemioloških mjera, a prijave sudionika bile bi online, što bi dodatno odgovaralo sudionicima koji dolaze iz inozemstva, a kojih je već godinama više od domaćih. Naravno, teško je bilo očekivati da se posve zaustavi međusobno druženje jedriličara na kopnu te na jedna uz drugu vezanim jedrilicama, pa je i to vjerojatno dovelo do ovakve odluke.

d483
Novosti

Prošlog petka, 31. srpnja, zaključena je transakcija prodaje JJL Catamarana između francuske tvrtke Dufour Yachts i hrvatske čarter tvrtke Under Heaven. Pregovori su započeli u studenom 2019. i trajali su do srpnja 2020. Iznos dogovorene transakcije nije objavljen.

JJL Catamarans Srl jedino je talijansko brodogradilište koje serijski proizvodi katamarane. Tvrtku je 2017. osnovao Dufour Yachts, a započeo je serijskom proizvodnjom svog prvog modela – Dufour 48. Katamaran je dizajnirao Felci Yacht Design u skladu s filozofijom Dufoura i našao je klijentelu na mediteranskom tržištu čartera. Kako je u međuvremenu Fountaine Payot, jedan od najvećih graditelja katamarana na svijetu, preuzeo Dufour Yachts, očekivalo se da Dufour neće zadržati gradnju katamarana u svom portfelju pa upravo obavljena transakcija nije iznenađenje. Nakon promjene vlasništva tvrtka će i dalje nastaviti proizvoditi katamarane pod imenom Dufour kao dio sporazuma Dufour Yachts i Under Heaven. Novi vlasnik ima ambiciozne planove za daljnji razvoj brodogradilišta širenjem proizvodnje, razvojem nove ponude i pojačavanjem njegove prisutnosti na tržištu. O ozbiljnosti namjera govori i činjenica da je u JJL Catamarans prešao i Nikola Krasić, dosadašnji šef prodaje Dufoura za korporativne klijenta.

d481

d482

image017
Novosti

Petnaest godina nakon što je otvorena marina Nautica u Novigradu, Istra konačno dobiva novu veliku marinu. Kermas Istra, tvrtka poduzetnika Danka Končara koji je već investirao u marinu u Trogiru i tamošnji servisni centar, prije nekoliko godina dobila je koncesiju za gradnju nautičko-turističkog kompleksa Sveta Katarina Monumenti. Kad se dovrši, imat će 400 vezova u moru i 42 na kopnu te niz ugostiteljsko-turističkih sadržaja i prostora namijenjenih čarter kompanijama. Uz marinu je predviđena i izgradnja hotela s pet zvjezdica te suhe marine s modernim servisnim centrom. Područje pulske luke u kojem je smještena nautički je iznimno potentno jer je riječ o jednom od najvećih i odlično zaštićenih jadranskih zaljeva u neposrednoj blizini Brijuna, razvedenog vrha Istre i na korak od niske sjevernojadranskih otoka. Istodobno Puli gravitira niz velikih europskih gradova s kojima je nakon izgradnje prve faze Istarskog ipsilona i skorog dovršetka druge odlično povezana cestovnom mrežom. Tu je i zrakoplovna luka, iz godine u godinu sve uposlenija.

Projektiranje marine i hotelskog kompleksa od samog početka je bilo vrlo zahtjevno jer je čitava kulturno-povijesna cjelina Sveta Katarina Monumenti upisana u Registar kulturnih dobara RH radi povijesnih mornaričkih i zrakoplovnih gradnji. To čitav projekt čini kompleksnijim za ostvarenje, ali kad radovi jednom budu završeni, marina će po mnogo čemu biti jedinstvena izgledom i ambijentalnošću.

Sam nautički centar nalazi se na otoku Sv. Katarina, uz most koji ga povezuje s poluotokom Monumenti te uz sjevernu obalu istoimene uvale. Tu će se nalaziti dvije marine, od kojih jedna servisna, suhi vezovi i drugi sadržaji za nautičare. Na poluotoku Monumenti bit će hotel. Gradnja i obnova odvijat će se u tri faze, a ukupna investicija je 66 milijuna kuna.

Radovi su otpočeli još prije dvije godine kad je u cijelosti obnovljen 150 metara dugačak most dok se na prvoj fazi intenzivno radi mjesec i pol dana. Obnavljaju se i svrsi privode tri zgrade na otoku Sv. Katarina u kojima će biti recepcija, sanitarni čvorovi za nautičare, kafići, restoran, trgovina, uredi čarter tvrtki i brojni drugi sadržaji. Uređuju se rive na otoku i preslaguju školijere te gradi obalni zid na sjevernoj obali uvale Monumenti uz koji će se usidriti pet pontona za čiju gradnju je angažiran šibenski Marinetek koji će izvesti i čitav sidreni sustav. Planirano je da svi radovi prve faze gradnje marine budu dovršeni do proljeća sljedeće godine. Tada će Pula postati bogatija za 262 veza na pontonima i uz rivu Sv. Katarine. Potom bi trebala krenuti gradnja idućih faza.

Nautički centar će u svim segmentima od ugostiteljstva do brige o brodovima i nautičarima pružati vrhunsku uslugu kako je to već pokazao u Marini Trogir i tamošnjem servisnom centru. Zainteresiranih nautičara ne bi trebalo nedostajati. I ova godina pokazuje da se na ovom području traže vezovi, a kako čarter kompanije stacionirane u Istri ove godine pokazuju najbolje rezultate od svih na Jadranu, za očekivati je i njihov pojačan interes za vez u Puli.

DSC_6465
Novosti

Svima onima koji su strepili da li će ovogodišnje nautičke sezone uopće biti zbivanja proteklog tjedna vratila su dašak optimizma.

Na moru se konačno mogao vidjeti veći broj plovila, otočke rive po prvi put ove godine bile su popunjenije a ozbiljnije je počeo raditi i čarter. Naravno, sve su brojke daleko, daleko od prošlogodišnjih ali kotač se pokrenuo… Potvrđuju to i službeni podaci koji govore da je prošlog tjedna u Hrvtaskoj plovilo oko 6300 nautičara na iznajmljenim brodovima u usporedbi s 22500 koliko ih je plovilo u istom tjednu lani. A buking za ostatak lipnja kazuje da bi se njihov broj mogao još povečati. Rastu i rezervacije za srpanj i kolovoz ali one će i dalje itekako ovisiti o epidemiološkoj situaciji, zbivanjima u zemljama koja su naša glavna emitivna područja te o uspostavi avionskog prometa. Znatno više je i isplovljavanja stranih nautičara na vlastitim plovilima koja su vezana u našim marinama a evidentna su i uplovljavanja velikih jahti. Dio ih već krstari među našim otocima a dio je na vezu čekajući goste.

DSC_6450

20200612_090804