1-1
Novosti

Ove subote u Alblasserdamu u Nizozemskoj porinut je novi Oceancov „Project Bravo“, 109 metara duga megajahta. Interijere i linije broda radio je prijatelj naše redakcije, Dan Lenard iz Nuvolari Lenard. Bravo je najnapredniji od svih dosadašnjih Oceancovih brodova i jedini koji ispunjava LIFE standarde (dužina, inovativnost, iskoristivost goriva, eko). LIFE ideja koja se vrti oko inteligentne arhitekture u brodogradnji koja podiže ljestvicu, koja stvara harmoniju i balans između težine, snage, tehničkog dijela i luksuznog interijera. James Roy, direktor tvrtke Lateral Naval Architects pohvalio se pritom da je u Bravo ugrađena baterija znatnog kapaciteta, u kombinaciji s motorom ekonomično smještenim u jednoj prostoriji, što ostavlja puno prostora za luksuzni smještaj. – „Uspjeli smo stvoriti spektakularnu jahtu čija se izvrsnost reflektira s predanošću i dinamici našeg profesionalnog tima.“ Dan Lenard kazao je da njihov pristup s Bravom bio „…ostaviti gladak profil bez da žrtvujemo interijer. Ovaj novi stil eksterijera je koncept koji stvara novu struju dizajna. Važno nam je da smo tu struju započeli zajedno s tvrtkom Oceanco.“ Dizajner Pascale Reymond nadovezao se :„Radili smo s umjetnicima i inovatorima i stvorili nevjerojatne umjetničke ali i funkcionalne komade namještaja koji stvaraju ugodnu atmosferu za vlasnikovu obitelj i goste.“ Megajahta dužine 109 i širine 16,3 metra, može primiti 14 gostij i 30 članova posade. Sadrži brojne luksuzne dodatke, poput sauna, teretane, hidromasažnog bazena na otvorenom, liftove, pristanište za helikopter, itd., a jahtu pokreću dva Meybachova dizelska motora.

1

bavaria-ca-nautitech-46fly-exterieur-0x2a0309
Novosti

Novi vlasnici Bavaria Yachtbau vraćaju naziv francuskog podbrenda Bavaria Catamarans u Nautitech s ciljem vraćanja identiteta dobro poznatog brenda. Predstavnici CMP- a, novih vlasnika kompanije, sastali su se ovog tjedna s lokalnim predstavnicima u francuskom brodogradilištu Rochefort gdje se grade katamarani kako bi razgovarali o budućnosti podbrenda, čiji je CMP postao vlasnik u rujnu zajedno s Bavaria Yachtbau. Bavarijin novi menadžer Ralph Kudla rekao je: „Vjerujemo da je važno za obje kompanije da u budućnosti jasnije prihvate i poštuju svoje identitete.“ U 2018. francuski je podbrend proizveo 75 višetrupnih jahti, dok ih je još 30 naručeno otkako je CMP preuzeo vodstvo u rujnu. Tržište za brodove s više trupaca raste, pa je novo vodstvo uvjereno da će s prepoznatljivijim imenom u tom segmentu brodogradnje biti još uspješniji. Tvrtka je opstala i dosegla troznamenkastu brojku brodova godišnje i bez investitora, što će se sada promijeniti, najavljuju iz CMP-a. Brodogradilište je do sad proizvelo 718 katamarana, što odgovara vrijednosti od 333 milijuna eura i posluje s povećanjem prihoda od 35 posto naspram prošle godine. Oko 90 posto brodova s više trupaca u svijetu, proizvedeno je na zapadu Francuske između gradova Lorient i Bordeaux. Regija Rochefort voljna je potpomognuti razvoj. Nautitech može proizvoditi stotinjak katamarana godišnje na trenutnih 7 tisuća kvadratnih metara prostora. Kako bi povećali proizvodnju, brodogradilište bi trebalo proširiti svoje industrijske kapacitete gotovo duplo kako bi dostiglo zahtjeve tržišta. Brodogradilište se nalazi u komercijalnoj luci Rochefort s direktnim pristupom moru, pa tvrtka Bavaria u dogovoru s lokalnim vlastima razmatra širenje. Gradonačelnik Rocheforta, Hervé Blanché izjavio je: „Bavaria se dokazala osnovavši s nama novi nautički klaster New Aquitaine zajedno s našim partnerima. Ovaj infrastrukturni projekt pokrenuo bi ekonomski razvoj naše regije.“

csm_bavaria-ca-nautitech-542-exterieur-nautitech_542_179_89ae62e7d0

NFP-180308-081
Novosti

Završilo je rekordno, 31. izdanje najvećeg sajma nautičke opreme i BTB platforme za industriju marina i srodnih poslova u Amsterdamu. S rekordnih 26,052 posjetitelja tijekom svih dana organizatori Amsterdam RAI pohvalili su se još jednim rekordom, 16,716 sudionika trodnevnog događaja, što je 2,5 posto više nego lani. Gotovo 1600 izlagača iz 50 zemalja zakupilo je prostor na sajmu što je povećanje od 3 posto u odnosu na prošlu godinu. 237 izlagača nastupilo je ove godine po prvi put. METZ je u svojim programima ponudio ‘Pozornice znanja’ gdje su glavnu ulogu imali predavači iz struke, počevši s jutarnjim brifingom u ponedjeljak na kojem je uvodnu riječ vodio predsjednik uprave grupe Beneteau, Hervé Gastinel. METS-ov „Show“ program sastoji E-novacijske pozornice, koja donosi najnovije iz svijeta elektronike, I-novation pozornice koja se tiče najvrućijih tema iz svijeta nautike, okrugli stolovi na temu materijala i brodogradnje, takozvan teatar inovacije, gdje se predstavljaju inovacije uz pitanja novinara i kolega iz branše. Posjetitelji su mogli prisustvovati pozornicama za showcase, na kojima su izlagači predstavljali svoje ponude u tri segmenta – elektronika, logistike i materijali.

IMG-20181115-WA0019
Novosti

Festival „Lošinjskim jedrima oko svijeta“ nagradu je dobio u kategoriji „Manifestacije – tematska događanja višednevnog trajanja“, a kriteriji su bili kvaliteta, kreativnost i inovativnost u turističkoj ponudi. Nagrade u pet osnovnih kategorija dodijeljene su od 14. Do 16. Studenog u Varaždinu tijekom 20. poslovno turističke burze PUT. Festival slavi bogatu pomorsku baštinu koja je svoje zlatno doba živjelo od 1853. do 1884. godine. Organizatori ističu da je ovaj segment lošinjske povijesti izabran za turističku promociju zbog svoje specifičnosti i namjere da se lošinjskim gostima, ali i stanovništvu približi bogat i nadasve zanimljiv život hrabrih, požrtvovnih i sposobnih lošinjskih moreplovaca, brodograditelja te brodovlasnika koji su otok, zapravo neprikladan za razvoj brodarstva, učinili centrom pomorstva istočnog Sredozemlja 19. stoljeća. Ovogodišnji festival dio je EU projekta turističke valorizacije pomorske, ribarske i brodograditeljske baštine Sjevernog Jadrana Mala barka II. Više od 27 tisuća posjetitelja imalo je prilike sudjelovati u brojnim sportskim, kulturnim, zabavnim i edukativnim događanjima od 8. do 23. rujna 2018. godine, u organizaciji Turističke zajednice Grada Malog Lošinja. „Ovim festivalom uvodimo u svijet čuvenog zlatnog doba pomorstva kada je u Malom Lošinju izgrađeno čak 247 brodova. Mnogi još uvijek ne znaju da je upravo Lošinj bio treće brodograđevno središte u austro-ugarskom carstvu, odmah iza Rijeke i Trsta. Brojne interaktivne radionice, predavanja, te sportska događanja omogućila su zainteresiranima da dožive ‘duh’ i tradiciju destinacije, izjavio je direktor Turističke zajednice Grada Malog Lošinja Dalibor Cvitković.

Lošinjska-regatna-pasara

tabletPortrait
Novosti

U potragu za naftom i ugljikovodikom u Crnoj Gori stigao je norveški istraživački brod „Polar Empress“. 117 metara dug istraživački brod i popratna flota sinoć su uplovili u crnogorsku luku Bar, a u Južnom Jadranu zadržat će se mjesec dana. Pomoću zvučnih topova provodit će 3D snimanje podmorja za talijansko-ruski konzorcij „Eni-Novatek“ koji je dobio koncesiju za to područje između Bara i Ulcinja. Istraživanje se provodi na oko 1200 četvornih kilometara površine mora,odnosno četiri bloka na krajnjem jugu crnogorskog podmorja uz granicu s Albanijom. Eni-Novatek pravo na koncesiju polaže 30 godina, a nakon završetka istraživanja, slijedi analiza dobivenih podataka koja će odrediti gdje će se bušiti. Uprava za pomorske sigurnosti Crne Gore već emitira upozorenja, izvijestio je voditelj odjela za nadzor i kontrolu pomorskog prometa Žarko Lukšić. Dva broda iz konvoja obavljat će preventivnu kontrolu na moru dok ne počnu radovi glavnog broda, a potom će biti dopuštena plovidba i ostalim plovilima uz potrebnu udaljenost od glavnog broda.

tabletPortrait-1

vodik1
Novosti

vodik2Maritimna industrija nalazi se na raskrižju. Trenutno smo došli do točke u povijesti gdje trebamo odabrati pravi put, težiti ka dekarbonizaciji. Međunarodno udruženje plovidbe, prema Pariškom sporazumu ima zadatak do 2050. godine smanjiti emisiju CO2 za 50 posto, što nije nimalo lak zadatak jer se još uvijek kao gorivo za plovidbu teretnih i drugih velikih brodova koristi zadnji derivat naft, mulj. Pred inženjerima je veliki izazov da redizajniraju brodska postrojenja, a kao jedno od mogućih rješenja spominje se vodik. Joi Scientific, tvrtka sa sjedištem u Svemirskom centru na Floridi vodeća je u istraživanju proizvodnje vodika iz vode, a predsjednik uprave Traver Kennedy dao je intervju World Maritime News u kome je odgovorio na neka pitanja o dosadašnjim mogućnostima vodika kao supstitucije naftnim prerađevinama. – „Dok su baterije kompatibilne za rad malih pogona, a nuklearni izvor za najveće pogone, mi tražimo nešto srednje za ovaj sektor.“, kaže je Kennedy, pa objašnjava zašto baš vodik ima važnu ulogu u smanjenju emisije CO2 – „Prema masi, vodik je energetski vrlo nabijeno gorivo, te u potpunosti čisto, a voda je jedini nusproizvod. Također, vrlo je prilagodljivo gorivo. Može se koristiti kao pomoćno gorivo, za motore s unutarnjim sagorjevanjem, za plamenike, ali i za turbine za pogon.“ Kennedy predlaže da bi se plovila radije trebala prebaciti na vodik nego na neke lakše naftne derivate. Primjena tog goriva već se koristi na različitim modelima u Kaliforniji, Japanu i diljem Europe kao što su automobili, busevi, vlakovi i letjelice, ali njegova prilagodba za plovila ide malo sporije. Do sada se u brodarskoj industriji vodik koristi samo kod brodova za prijevoz putnika, trajkata, jer ti brodovi uvijek plove u istim lukama, gdje lako mogu održavati opskrbu vodikom. U rujnu prošle godine tvrtka Viking Cruises otkrila je planove za pogon svojih kruzera vodikom, a ranije ove godine Ferguson Marine najavio je plan razvijanja prvog u svijetu trajekta HySeas III koji će sam proizvoditi vodik za vlastiti pogon. Ono što koči primjenu je poteškoća u održavanju vodika u ukapljenoj formi, na temperaturi od -253 oC pod pritiskom, za što se troši oko 18 posto energije dobivene iz njega.

 

DSC_9052
Novosti

Francis Joyon pobjednik je prekoatlantske regate Route Du Rhum koja ove godine obilježava 40. godišnjicu. Nakon prijeđene 3542 nautičke milje, Joyon je s trimaranom IDEC Sport postavio novi rekord regate uplovivši u cilj nakon 7 dana 14 sati i 21 minute. Istim je trimaranom, ali pod imenom Banque Populaire VII., Loïck Peyron prije četiri godine postavio prethodni rekord. Iza njega uplovio je Francois Gabart sa 7 minuta i 8 sekundi zakašnjenja, dok se treći jedriličar tek čeka. Nikad tjesnija borba za prvo mjesto od 1978. godine otkad se održava Route Du Rhum. 30 godina Francis Joyon pokušava osvojiti ovu titulu, najbliže je bio 2010. godine kad je završio na drugom mjestu, dok sinoć konačno nije zasjeo na tron i netom poslije ulaska u cilj izjavio – „Rum iz Guadaloupe je simbol Route du Rhum, kakvog li okusa! Nakon toliko pokušaja, okus je još i bolji.“ Tek 24 milje prije cilja Joyon je shvatio da je preuzeo vodstvo nad Francoisom Gabartom na Code Zero, kada je drugoplasirani zapao u zavjetrinu. Pobjedničkom trimaranu ovo je treći nastup na Route du Rhum, najprije pod imenom Lending Club II, zatim Banque Populaire VII. i konačno IDEC Sport. Bitna razlika između Gabarta i Joyona je što je pobjednički brod star 12 godina, Joyonov tim činili su njegova kćer, sin i prijatelji, dok je drugoplasirani Gabart jedrio na najsofisticiranijem trimaranu uz potpuno profesionalni tim. No Gabart je tijekom ove 3542 milje duge utrke pretrpio puno više štete nego prošle godine tijekom oplovljavanja svijeta. Pobjednica utrke 2014. Godine, Alex Pella koja trenutno jedri na Joyonovoj staroj jedrilici, izjavila je da Gabartov pristup kroz treninge uz velike budžete i velike timove s inženjerima, dok je Joyon samouk jedriličar s obiteljskim timom, koji voli učiti nove stvari i isprobavati nove tehnike i tehnologiju.

AC_20181112RDR_2363

ek1
Novosti

U Europskom Parlamentu usvojeno izvješće Ruže Tomašić o višegodišnjem planu upravljanja izlovom malom plavom ribom u Jadranu. Izvješće se protivi prijedlogu Europske Komisije kojim se predlaže uvođenje drastičnih kvota za izlov inćuna i srdele, dok Tomašić zagovara smanjenje od 4 posto ulova s referentnom godinom 2014., te nastavak dosadašnje prostorno-vremenske regulacije ribolovnog ograničenja na broj ribolovnih dana po plovilu. Dan uoči glasanja u parlamentu Tomašić je poručila da kvote nisu jedini način za zaštitu ribljeg fonda, već da trebamo kontinuitet dobrih politika oko kojih postoji konsenzus, a ne univerzalna polurješenja koja ne podržavaju ni znanstvenici ni ribari. S 342 glasom za, 295 protiv i 25 suzdržana podržano je izvješće Tomašić koja je potom izjavila – „Znala sam da će biti tijesno, ali uspjeli smo! Parlament je bio posljednja crta obrane i zahvaljujući napornom radu zaustavili smo štetan prijedlog Komisije koji bi imao devastirajući učinak na hrvatsko ribarstvo, industriju prerade, tunogojilišta, ali i priobalne zajednice koje žive od toga. Ne mogu vjerovati da bi Europska komisija predložila nešto što ima užasno negativne učinke na europsku ekonomiju, smanjuje domaću proizvodnju i dovodi do gašenja poslova, a u isto vrijeme povećava uvoz i jača treće zemlje na štetu država članica. Parlament je tome rekao odlučno ‘ne’ i sad nam slijedi trijalog na kojemu će se tražiti kompromis.“

P7130053[2]
Novosti

Ove subote zakazan je nesvakidašnji događaj u podmorju Kraljevice. Ispred kraljevičkog kluba podvodnih aktivnosti Adria dovršava se još jedna faza projekta „Mare Modul.“ Radi se o projektu potapljanja morskog staništa, odnosno keramičkih skulptura domaćih umjetnika u kojima će morski organizmi pronaći zaklon i razvijati osiromašeno podmorje, što je uzrokovao čovjek. Umjetnici pod vodstvom Lidije Boševski svoj su projekt realizirali u sklopu velikog međunarodnog znanstvenog projekta MERCES (Obnova morskih ekosustava u promjenjivim europskim morima), a razvijan je uz pomoć stručnjakinja izv. prof. dr. sc. Tatjane Bakran-Petricioli i dr. sc. Silvije Kipson s Biološkog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Bakran-Petricioli i Kipson rade na istraživanju obnove degradiranih morskih staništa, naročito na razvoju novih metoda i pristupa toj tematici. Keramičke skulpture koje će se ove subote postaviti u more činit će male grebene i tako postati podloga na koju će se naseliti različiti organizmi. Obrastanje keramičkih struktura organizmima potaknut će dolazak i trajni boravak drugih organizama – velikih riba i glavonožaca, koji su na tom području znatno prorijeđeni ljudskim aktivnostima. Buduća morska staništa potopit će na dubinu od 15 do 20 metara, na mjesta koja su odredili morski biolozi, a nakon potapljanja ronioci KPA Adria, te ronioci biolozi i fotografi promatrat će naseljavanje organizama. Širenjem podmorske fotografije, želja je potaknuti i druge ronilačke klubove na širenje te ideje.

suzuki-DF350A-1
Novosti

Konačan uzlet nautičke industrije ide na ruku svima, bilježe tako ovogodišnji rezultati poslovanja velikih igrača na tržištu. Osobito dobro ide proizvođačima vanbrodskih motora, o čemu smo već pisali, a sada je i Suzuki Marine objavio financijsko izvješće. Rast od 11 posto najviše zahvaljuju dobroj prodaji snažnih vanbrodskih motora DF350A u Sjevernoj Americi, dok je stanje u regiji oko Japana zadržano stabilno. Drugi kvartal Suzukijeva je prodaja rasla za 5,4 posto, dok su prihodi rasli i do 15 posto. Ipak, financijska izvješća pokazuju usporavanje uzleta, s manjim povećanjem u prodaji i prihodima u usporedbi s prvim kvartalom, što iz tvrtke pripisuju deprecijaciji valuta zemalja u razvoju.

suzuki-DF350A-2