pos2
Novosti

Vjerojatno najpoznatija hrvatska jedrilica HIR 3 s kojom su Mladen Šutej i Ozren Bakrač najprije plovili preko Atlantika a onda oko svijeta i na kojoj je Mario Saletto snimao prvu seriju čuvenih reportaža Jedrima oko svijeta kreće opet na veliki put. Zahvaljjući Saši Fegiću koji ju je kupio i četiri godine obnavljao i koji u slijedeću nedjelju, 17. lipnja 2018. isplovljava na još jednu plovidbu oko svijeta. Saša će čitavu rutu odjedriti na HIR-u 3 a na pojedinim dionicama pridružit će mu se veći broj prijatelja i djevojka Marina Đukanović s kojom isplovljava iz Malog Lošinja.

pos1

boravisna
Novosti

Namučili smo se svi ali izgleda da ćemo uspjeti, barem dijelom. Ministarstvo turizma je prije nekoliko dana u javnu raspravu poslalo prijedlog Uredbe o visini boravišne pristojbe za 2019 godinu kojom se regulira i plaćanje boravišne pristojbe za nautičare. U njoj se utvrđuje dvije osnovne promjene: boravišna pristojba se može plaćati i u marinama a ne samo u lučkim kapetanijama i uvodi se mogućnost plaćanja za razdoblje od tri dana. Neslužbeno doznajemo da bi i paušali trebali biti otprilike upola manji.

Time sa barem djelomično izlazi u susret velikim primjedbama i nezadovoljstvu koje je kreiralo ogromno povećanje pristojbe od početka ove godine radi koje su se brojni strani nautičari bunili pa i napuštali naše vezove.

No da bi sve bilo pravedno bilo bi potrebno učiniti jednu vrlo jednostavnu stvar. Osigurati plaćanje boravišne pristojbe elektronskim putem i to za stvarni broj osoba i stvarni broj dana koje provode na plovilu.

More je kontinuirano sudjelovalo u naporima za promjenu ove uredbe. Nastavit ćemo to činiti i dalje. Radi toga vas pozivamo da se uključite u e-savjetovanje. Nedostaje li vam argumenata, evo ih u našim tekstovima koje prilažemo.

m239-0161 m239-058-060-1m241-058-059

OpelCrosslandX_1
Zanimljivosti

Čini se da su proizvođači koji danas u potpunosti shvaćaju potencijal tržišta SUV-a ujedno otkrili recept za uspjeh – oni, naime, ne nude jedan, niti dva, već tri modela! Opelovu dosadašnju ponudu te najpopularnije vrste automobila donedavno je činila samo Mokka X, no od 2017. tu su i Grandland X te Crossland X. Potonji je po mnogočemu, a ponajprije cijenom, i najzanimljiviji, a poput većeg Grandlanda, platformu, motore i, u ovom slučaju, samo prednji pogon (nema 4×4 opcije) dijeli s modelima PSA grupacije. Tehnološki braća blizanci Crosslanda X, naime, aktualni su Peugeot 2008 i Citroen C4 Cactus.

Crosslandov dizajn usuglašen je s ostalim kućnim SUV-ovima, no svejedno ima dovoljnu dozu prepoznatljivosti, pogotovo kako ga ne bismo brkali sa samo 63 milimetra većom, ali osjetno otmjenijom Mokkom X. Jednostavan i prema funkcionalnosti usredotočen interijer raspolaže solidnom prostranošću te adekvatnom udobnošću za četiri osobe. Ovisno o položaju za 150 milimetara uzdužno pomične stražnje klupe, osnovni volumen prtljažnika varira od 410 do 520 litara, a spustite li stražnja sjedala, ukupan obujam raste na 1255 l.

Crossland X dostupan je s dva motora. Trocilindarski benzinac obujma 1,2 litre, dobro poznat iz raznih PSA modela, nudi se u izvedbi bez (81 KS) i s turbo punjačem (110 ili 130 KS), a srednja inačica može se dobiti i s automatskim mjenjačem. Samo s ručnim mjenjačem isporučuje se 1,6-litreni četverocilindarski turbodizelaš sa 99 (pet brzina) ili 120 KS (šest brzina). Svi motori snagu prenose samo na prednje kotače te se mogu kombinirati s Enjoy, Innovation i Ultimate razinama opreme.

Cijene Crosslanda X startaju od 114.511 kuna za početnu benzinsku, odnosno 130.757 kuna za osnovnu dizelsku verziju, a više informacija otkrijte na www.opel.hr.

300hp_V8_SeaPro_AMS_FS_STRBD
Zanimljivosti

Nakon što su u veljači ove godine predstavili V-6 SeaPro motore stigli su i novi V-8 4.6-litarski modeli. S ovim motorima Mercury je kompletirao gamu četverotaktnih motora u rasponu od 40 do 300 KS. Osim izdržljivosti, velikog zakretnog momenta i pouzdanosti karakterizira ih i činjenica da su najlakši motori u klasi. Motori su kalibrirani na način da više zakretnog momenta postižu na nižim razinama okretaja što omogućava upravljanje izvanbrodskim motorima bez dodatnog opterećenja za motor. Istodobno kompaktan i lagan dizajn i unaprijeđena optimizacija smanjuju potrošnju tijekom plovidbe. Za profesionalce je iznimno važno da motori trajno pružaju visoke performanse i da se ne troše. Zbog toga su SeaPro motori napravljeni od vrlo čvrstih komponenti, uključujući kućište za koje se procjenjuje da će trajati tri puta dulje od kućišta rekreacijskog motora.

Novi V-8 SeaPro s 300 KS dostupan je s ekskluzivnim Mercuryjevim AMS-om koji pomiče nosače motora kako bi eliminirao vibracije i njihovo prenošenje na brod pa su vibracije za 60% manje u usporedbi s motorima iste snage. Modeli koji imaju AMS imaju i elektro-hidraulično servo upravljanje i kompatibilni su s Mercuryjevim sustavom za upravljenje – Joystick Piloting sistem kojim se postiže maksimalna kontrola i upravljivost u primjeni dva motora.

Pored toga SeaPro modeli su kompatibilni s mehaničkim ili digitalnim sustavom upravljanja, hidrauličnim ili servo upravljanjem i sustavom za kontrolu Mercury Big Tiller, 15 do 30 posto su tiši od konkurencije, automatski prilagođavaju broj okretaja praznog hoda pri smanjenoj voltaži baterije, imaju alternator koji na motoru od 300 KS razvija 115 amp, opremljeni su filtrom za gorivo, SmartCraft uređajem, ulje se mijenja bez skidanja poklopca motora i imaju tvorničko jamstvo za profesionalne korisnike u koje ulazi i zaštita od korozije.

Princess_Yachts_R35[1]
Zanimljivosti

Brodogradilište Princess Yachts obznanilo je da će revolucionarnu novu jahtu Princess R Class 35 javnosti predstaviti 10. rujna, no već sada procurile su neke informacije i fotografije broda koji bi trebao biti uvjerljivo najbrža Princeza ikada sagrađena. Riječ je o jahti izrađenoj potpuno u karbonu, koja će biti opremljena s dva Volvo Penta 6.2-litarska V8 motora od po 430 konjskih snaga, s kojima bi trebala postizati brzinu od 50 čvorova. Iz škvera su potvrdili da će se na brodu moći udobno prenoćiti te da je cijela ovogodišnja planirana produkcija, koja će tek početi krajem kolovoza, već rasprodana klijentima koji su dobili povlašten pristup nacrtima. Prema prvim dostupnim fotografijama, brod iz nove R-klase izgleda kao luksuzni dnevni kruzer ili kao idealan tender za velike Princess jahte M klase. Princess Yachts je karbonsku ljepoticu razvio u suradnji s kompanijom BAR Technologies i studijom Pininfarina, nudeći nautičkom tržištu novi soj jahte s naprednom tehnologijom i navalnom arhitekturom. Jahte R Class bit će opremljene sustavom aktivnih krila (AFS) radi postizanja većih brzina. Špekulira se da bi na Princess R Class 35 mogli biti ugrađeni i foilovi, no pouzdanih dokaza za to još nema.

– Trenutno ne možemo dati više informacija o našoj novoj karbonskoj jahti, ali mogu reći da je to jedan od najuzbudljivijih i najrevolucionarnijih projekata razvijenih u našemu brodogradilištu, kazao je Antony Sheriff, izvršni predsjednik Princess Yachtsa.

46.1-Oceanis-Beneteau
Zanimljivosti

Slijedeći tradiciju svojih prethodnika, na svojih 46 stopa objedinjuje kvalitete prostranosti i opremljenosti s jedriličarskim performansama puno većih brodova koje ni iskusne jedriličare neće ostaviti ravnodušnima. Stoga nije ni čudo da će premijerno ovaj brod biti predstavljen upravo u Australiji, zemlji visokih standarda kako u cruisingu tako i ozbiljnom prekooceanskom jedrenju.

Specifične linije trupa – „stepped hull“ – posuđene od starije sestre (Oceanis 51.1, by Finot-Conq), omogućavaju znatno prostraniju unutrašnjost što će posebno zainteresirati čarter goste, dok se za layout palube na kojem će pozavidjeti i vlasnici mnogo luksuznijih brodova pobrinuo poznati studio Nauta Design. Kokpit, poprište najukusnijih gastro zločina, ugostit će do osam strastvenih hedonista, sljubljujući okuse iz tanjura s mirisom mora i najljepšim zalascima sunca, dok po završetku svaki od sudionika ima mogućnost bijega u osamu na prostranoj palubi pramca i nadgrađa. Kormilarsko mjesto funkcionalno je koncipirano, s vinčevima nadohvat ruke, omogućavajući skiperu da samostalno upravlja jedrima bez pomoći gostiju u bilo kojoj operaciji ili manevru. Stol kokpita vješto sakriva splav za spašavanje, a krmena stepenica palube gostima na prostranoj krmenoj platformi omogućava privatnost u morskim radostima.

Interijer odiše prostranošću, dok mnogi bokaporti tonovima svijetlog hrasta i mahagonija daju toplinu i osjećaj prozračnosti. Za dojam prostornosti i svjetline nisu ostale zakinute ni kabine, kojih prema željama naručitelja može biti tri (u jednoj od vlasničkih izvedbi broda) ili čak pet u čarter verziji. Dok će ostali gosti uživati u uobičajenom standardu, vlasnik će uživati u nešto većoj kabini te odvojenom tušu od toaleta.

Za okretan i spretan ples s vjetrom među valovima, brod je standardno opremljen roll glavnim jedrom (45 m2) te „self-tacking“ genovom (44m2), dok se mnoštvo dodatnih opcija nudi po želji naručitelja. Za strastvene ljubitelje „performance cruisinga“ nudi se nabrijana verzija s višim jarbolom i nešto dubljim gazom.

Zaključiti možemo da nas očekuje zanimljiva godina s mnogim novitetima, a u kojoj je Beneteau Oceanis 46.1 letvicu postavio prilično visoko.

ribar1
Feljton

Zaribario sam se još kao dječarac, i to na rijekama. Ono pravo je počelo tek kad sam prvi put zabacio udicu u more, pa i dandanas, kao vremešni umirovljenik, visim na toj udici. Shvatio sam da nema uzbudljivije i veselije rekreativne aktivnosti od ribanja. Mnogi bi me znali upitati kako mogu, zar mi nije dosadno? A što im odgovoriti? Obično bih rekao: probaj pa će ti se sve kazati. I zaista, tko nije probao taj nikad neće ni shvatiti.

Kušao sam sve ribarske alate, ali sam na koncu ostao na samo jednom – udičarenju. Znao sam nekad tegliti mrežu s profesionalcima, čupati već polumrtvu ribu iz okanaca čvrstog konca, zatim prati mrežu, sušiti je, prostirati, pa zatim slagati i pripremiti za novo bacanje.

Slično je i s parangalima: dok bi s mukom potezao više od sto metara dugi najlon, znao bih se često naginjati i gledati hoće li se nešto zabjelasati.

Bacao sam vrše i balune i u njima nalazio svašta, od raznog sitneža do rijetkih kapitalaca i rakova.

To mi ipak nije bilo dovoljno, nekako nije bilo pravo, osjećao sam da sam ribu našao, a ne uhvatio. Bio mi je potreban živi kontakt, ono kad riba dodirne ješku, gurka tamo-amo, pa uzme u usta, otpliva metar-dva kako bi to prugutala, a ja tada kontriram. E, to je ono pravo, zaključio sam i ostao zakleti udičar.

Toliko sam puta prebrao more, od Dakse do Mljetskog kanala i Sv. Andrije da sam odavno tu kao doma. Obično sam “plovio” sa zetom, a nekad bi nam se znala pridružiti i moja sestra, koja bi počesto znala biti uspješnija od nas dvojice. Pričali smo koještarije, zadirkivali se međusobno, hvalisali se ulovom, ali od svega se najradije sjetim zetovih duhovitih dosjetki. Bio je brižan i išao mi na volju. Kad bi se mračilo i spremali smo se spustiti olignjare, gledao bi me još uvijek golog do pasa i upozorio: “Obuci nešto “, a kad bih odgovorio da mi nije hladno zaskočio bi me dosjetkom: “Kad osjetiš da ti je hladno, bit će kasno“. Drugi biser, njegov ili ga je od nekoga pokupio bio je: gledao bi me kako “ždrucam“ isprekidano potežući olignjare, podsmješljivo bi dobacio: “Mah’o ga ti ne mah’o, nema ih.“ Uz to bi mogao ići i slučaj kad smo jednog hladnog sumraka kod Dakse uzaludno potezali olignjare gore-dolje, u jednom trenutku opazim kako se moj kompa lukavo smješka, upitam zašto se smijulji: “A ne znam, samo se pitam čime li ti to mašeš, što imaš u ruci?“ Pogledao sam promrzlu šaku, bila je prazna, nisam osjetio kad mi je najlon iz nje iskliznuo, šaka promrzla, ukočena i prazna.

ribar3

Bob-4
Ribarski jelovnik

Bob (Vicia faba L.) je jedna od najstarijih kultiviranih biljaka, koja se uzgajala još u pretpovijesti u kamenom dobu (sitnozrnata vrsta). Otkad čovjek za nju zna povezao ju je sa svijetom i kultom mrtvih. Iz povijesti je poznato egipatsko polje boba (simbolički) što je bilo mjesto gdje su pokojnici čekali reinkarnaciju. Vjerovalo se da su zrna boba, koji je bio prvi proljetni plod zemlje, simbol svih dobročinstava koja dolaze od ljudi ispod zemlje. Zrna boba su bila znak plodnosti odnosno utjelovljenja mrtvih. U Antici su vjerovali da se duše mrtvih sele u bob, a onda progovaraju u trbusima onih koji su ga jeli. Ponekad su „duše“ bile tihe, ali jakog vonja, a ponekad su bile i preglasne! U seobu duša u bob vjerovali su sljedbenici Pitagorine filozofske škole, pitagorovci, kojima je uživanje boba bilo zabranjeno. Zrna boba služila su i u svakodnevnom životu kao namirnica, ali i u političkome životu. Naime u starome Rimu zrna su se upotrebljavala za glasanje odnosno za ždrijebanje, bijelo zrno je značilo DA, a crno NE.

Pomalo zaboravljena, ali veza boba sa zagrobnim svijetom, ali i crna i bijela zrna kao simbol svijetlog nadzemlja i tamnog podzemlja, očuvala se do dana današnjega i to u središnjoj Dalmaciji i u slastičarskom obliku. Bolje rečeno u Splitu i njegovoj okolici i dabome na srednjodalmatinskim otocima odakle se i regrutirao veliki dio splitskog stanovništva, sredinom jeseni oko Dana mrtvih (Dušni dan, 2. 11.) u slastičarnicama (kultnom splitskom Bobisu) pojave se suhi kolačići u obliku malih crnih i bijelih kuglica. To su bobići ili u dijalektu fave di morti (tal. fave dei morti), ili bob mrtvih. Ovoj zanimljivoj temi vratit ćemo se jednom drugom prigodom, a sada navalimo na bob.

Bob-1

RENDER-(2)
Projekti

Otkad je brodogradnja brodica i jahti posljednjih godina opet uhvatila zamah, sa svakog nautičkog sajma na kojem imam priliku vidjeti i isprobati puno noviteta vraćam se podvojenog raspoloženja. Radostan što je čitav sektor u kojem i ja radim u usponu i prilično žalostan jer u njemu hrvatska proizvodnja slabo sudjeluje. Nije da nemamo znanja, proizvodnih mogućnosti, a i more nam je u krvi i pod nosom, ali eto takve su okolnosti… Zato me prošle godine obradovao susret s Darkom Valentićem, zagrebačkim građevinarom, zaljubljenikom u more i brodove, poznatim po Terra Nauti 40, krasnom brzom gucu koji je sagradio i predao moru ima tome ravno deset godina, u proljeće 2008. godine. Sviđalo mi se što je posve domaći proizvod, kvalitetno sagrađen, lijep i iznenađujuće ugodan za plovidbu. Plovio sam s njim jedanput nekoliko dana sjevernojadranskim otocima i sve to potvrdio. Svih ovih godina zadržao je proizvodnju i svoj mali škver na staroj karlovačkoj cesti, gradeći po jedan ili dva broda godišnje. A onda je procijenio da su okolnosti takve da nude priliku za ozbiljnije zahuktavanje proizvodnje. Pa je kupio novu proizvodnu halu u Desincu, angažirao Srđana Đakovića koji je projektirao četrdeseticu da nacrta novi brod i krenuo s gradnjom. Zato sam ga ponovo posjetio da vidim kako napreduje.

kompozotni
Tehnika

U prethodna dva članka o kompozitnim materijalima bavili smo se upoznavanjem polimernom matricom ojačanih vlaknastih kompozitnih materijala (FRP) te njihovom primjenom u brodogradnji, posebno maloj brodogradnji. Kako bismo uspješno i s razumijevanjem mogli primjenjivati navedene materijale u gradnji i popravku stakloplastičnih ili karbonskih plovila, potrebno je poznavati osnovne zakonitosti i principe mehanike vlaknastih kompozitnih materijala.

Već smo definirali da naprezanja unutar kompozitnih struktura prenose isključivo vlakna: staklena, ugljična (karbonska) ili aramidna (kevlar). Također smo zaključili da smola, odnosno polimerna matrica, ima ulogu zaštititi vlakna od mehaničkih utjecaja te omogućiti prijenos naprezanja s jednog vlakna na drugo, odnosno s jednog sloja na drugi. Zbog pomaka i deformacije cjelokupnog laminata, među vlaknima i slojevima dolazi do mikro pomaka jednog sloja laminata u odnosu na drugi, te se zbog toga javljaju tzv. smična naprezanja. Kako bismo mogli dobro procijeniti koliko je i kakvih slojeva potrebno staviti u laminat, moramo se pobliže upoznati s inženjerskim metodama proračuna kompozitnih materijala, te nekim osnovnim principima iz klasične mehanike krutih tijela. Budući da za svaki dio proračuna uvodimo neke pretpostavke, rezultati dobiveni proračunom ne opisuju u potpunosti realno stanje u materijalu, već približne vrijednosti. Stoga, pri svakom proračunu potrebno je odabrati neki faktor sigurnosti. U nekim slučajevima to iskustveno čini projektant, ali većina faktora sigurnosti propisana je u pravilima za gradnju kompozitnih plovila.