75394238_3165618760180204_3094758592306216960_o
Novosti

Jedna od najpopularnijih, ali i vrlo zahtjevnih regata koja se ove godine trebala po osamnaesti put održati od 13. do 15. studenoga je otkazana. Razlog je, naravno, nepovoljna epidemiološka situacija radi koje su zabranjena sva javna događanja i okupljanja na kojima je više od 50 osoba. Kako se na Jabuci ove godine očekivalo između 300 i 350 sudionika, Stožer civilne zaštite Šibensko-kninske županije predložio je odgađanje održavanja regate koje je organizator JK Tijat prihvatio unatoč činjenici da su poduzeli niz mjera koje su trebale na minimum svesti mogućnosti zaraze. Bilo je planirano da se regata održi bez ikakvog grupnog okupljanja, bez ceremonije dodjele nagrada, te uz postavljena sredstva za dezinfekciju i podjelu zaštitnih maski. I regatni ured radio bi uz poštivanje svih epidemioloških mjera, a prijave sudionika bile bi online, što bi dodatno odgovaralo sudionicima koji dolaze iz inozemstva, a kojih je već godinama više od domaćih. Naravno, teško je bilo očekivati da se posve zaustavi međusobno druženje jedriličara na kopnu te na jedna uz drugu vezanim jedrilicama, pa je i to vjerojatno dovelo do ovakve odluke.

d483
Novosti

Prošlog petka, 31. srpnja, zaključena je transakcija prodaje JJL Catamarana između francuske tvrtke Dufour Yachts i hrvatske čarter tvrtke Under Heaven. Pregovori su započeli u studenom 2019. i trajali su do srpnja 2020. Iznos dogovorene transakcije nije objavljen.

JJL Catamarans Srl jedino je talijansko brodogradilište koje serijski proizvodi katamarane. Tvrtku je 2017. osnovao Dufour Yachts, a započeo je serijskom proizvodnjom svog prvog modela – Dufour 48. Katamaran je dizajnirao Felci Yacht Design u skladu s filozofijom Dufoura i našao je klijentelu na mediteranskom tržištu čartera. Kako je u međuvremenu Fountaine Payot, jedan od najvećih graditelja katamarana na svijetu, preuzeo Dufour Yachts, očekivalo se da Dufour neće zadržati gradnju katamarana u svom portfelju pa upravo obavljena transakcija nije iznenađenje. Nakon promjene vlasništva tvrtka će i dalje nastaviti proizvoditi katamarane pod imenom Dufour kao dio sporazuma Dufour Yachts i Under Heaven. Novi vlasnik ima ambiciozne planove za daljnji razvoj brodogradilišta širenjem proizvodnje, razvojem nove ponude i pojačavanjem njegove prisutnosti na tržištu. O ozbiljnosti namjera govori i činjenica da je u JJL Catamarans prešao i Nikola Krasić, dosadašnji šef prodaje Dufoura za korporativne klijenta.

d481

d482

image017
Novosti

Petnaest godina nakon što je otvorena marina Nautica u Novigradu, Istra konačno dobiva novu veliku marinu. Kermas Istra, tvrtka poduzetnika Danka Končara koji je već investirao u marinu u Trogiru i tamošnji servisni centar, prije nekoliko godina dobila je koncesiju za gradnju nautičko-turističkog kompleksa Sveta Katarina Monumenti. Kad se dovrši, imat će 400 vezova u moru i 42 na kopnu te niz ugostiteljsko-turističkih sadržaja i prostora namijenjenih čarter kompanijama. Uz marinu je predviđena i izgradnja hotela s pet zvjezdica te suhe marine s modernim servisnim centrom. Područje pulske luke u kojem je smještena nautički je iznimno potentno jer je riječ o jednom od najvećih i odlično zaštićenih jadranskih zaljeva u neposrednoj blizini Brijuna, razvedenog vrha Istre i na korak od niske sjevernojadranskih otoka. Istodobno Puli gravitira niz velikih europskih gradova s kojima je nakon izgradnje prve faze Istarskog ipsilona i skorog dovršetka druge odlično povezana cestovnom mrežom. Tu je i zrakoplovna luka, iz godine u godinu sve uposlenija.

Projektiranje marine i hotelskog kompleksa od samog početka je bilo vrlo zahtjevno jer je čitava kulturno-povijesna cjelina Sveta Katarina Monumenti upisana u Registar kulturnih dobara RH radi povijesnih mornaričkih i zrakoplovnih gradnji. To čitav projekt čini kompleksnijim za ostvarenje, ali kad radovi jednom budu završeni, marina će po mnogo čemu biti jedinstvena izgledom i ambijentalnošću.

Sam nautički centar nalazi se na otoku Sv. Katarina, uz most koji ga povezuje s poluotokom Monumenti te uz sjevernu obalu istoimene uvale. Tu će se nalaziti dvije marine, od kojih jedna servisna, suhi vezovi i drugi sadržaji za nautičare. Na poluotoku Monumenti bit će hotel. Gradnja i obnova odvijat će se u tri faze, a ukupna investicija je 66 milijuna kuna.

Radovi su otpočeli još prije dvije godine kad je u cijelosti obnovljen 150 metara dugačak most dok se na prvoj fazi intenzivno radi mjesec i pol dana. Obnavljaju se i svrsi privode tri zgrade na otoku Sv. Katarina u kojima će biti recepcija, sanitarni čvorovi za nautičare, kafići, restoran, trgovina, uredi čarter tvrtki i brojni drugi sadržaji. Uređuju se rive na otoku i preslaguju školijere te gradi obalni zid na sjevernoj obali uvale Monumenti uz koji će se usidriti pet pontona za čiju gradnju je angažiran šibenski Marinetek koji će izvesti i čitav sidreni sustav. Planirano je da svi radovi prve faze gradnje marine budu dovršeni do proljeća sljedeće godine. Tada će Pula postati bogatija za 262 veza na pontonima i uz rivu Sv. Katarine. Potom bi trebala krenuti gradnja idućih faza.

Nautički centar će u svim segmentima od ugostiteljstva do brige o brodovima i nautičarima pružati vrhunsku uslugu kako je to već pokazao u Marini Trogir i tamošnjem servisnom centru. Zainteresiranih nautičara ne bi trebalo nedostajati. I ova godina pokazuje da se na ovom području traže vezovi, a kako čarter kompanije stacionirane u Istri ove godine pokazuju najbolje rezultate od svih na Jadranu, za očekivati je i njihov pojačan interes za vez u Puli.

DSC_6465
Novosti

Svima onima koji su strepili da li će ovogodišnje nautičke sezone uopće biti zbivanja proteklog tjedna vratila su dašak optimizma.

Na moru se konačno mogao vidjeti veći broj plovila, otočke rive po prvi put ove godine bile su popunjenije a ozbiljnije je počeo raditi i čarter. Naravno, sve su brojke daleko, daleko od prošlogodišnjih ali kotač se pokrenuo… Potvrđuju to i službeni podaci koji govore da je prošlog tjedna u Hrvtaskoj plovilo oko 6300 nautičara na iznajmljenim brodovima u usporedbi s 22500 koliko ih je plovilo u istom tjednu lani. A buking za ostatak lipnja kazuje da bi se njihov broj mogao još povečati. Rastu i rezervacije za srpanj i kolovoz ali one će i dalje itekako ovisiti o epidemiološkoj situaciji, zbivanjima u zemljama koja su naša glavna emitivna područja te o uspostavi avionskog prometa. Znatno više je i isplovljavanja stranih nautičara na vlastitim plovilima koja su vezana u našim marinama a evidentna su i uplovljavanja velikih jahti. Dio ih već krstari među našim otocima a dio je na vezu čekajući goste.

DSC_6450

20200612_090804

25
MOREObljetnice

252. brojem Mora obilježili smo 25 godina od dana kad smo pripremili i tiskali prvi broj našeg magazina. Obukli smo ga u novo ruho, učinili slavljeničkim, različitim od uobičajenog. U njemu ćete naći niz tema kojima se osvrćemo na sve ono što se dogodilo tijekom tog razdoblja, a odnosi se na more, podmorje, klimu, otoke, plovila, marine i čartere ne zanemarujući niti ono što nas čeka u budućnosti. Njih su ispisali Senko Karuza, Marko Vučetić, Danijel Frka, Katija Hladilo, Andrej Justin, Lari Lulić i Braslav Karlić, a fotografijom popratio Mladen Šćerbe.

DSC_5784
Novosti

DSC_5935
DSC_5611
DSC_5613
DSC_5535
DSC_5548
DSC_5550
DSC_5603
DSC_5563
DSC_5627
DSC_5624
DSC_5784
DSC_5638
DSC_5636
DSC_5633
DSC_5652
DSC_5655
DSC_5666
DSC_5656
DSC_5668
DSC_5683
DSC_5684
DSC_5687
DSC_5690
DSC_5707
DSC_5697
DSC_5699
DSC_5708
DSC_5709
DSC_5710
DSC_5715
DSC_5717
DSC_5857
DSC_5723
DSC_5725
DSC_5728
DSC_5729
DSC_5758
DSC_5756
DSC_5733
DSC_5775
DSC_5781
DSC_5787
DSC_5791
DSC_5790
DSC_5822
DSC_5800
DSC_5809
DSC_5815
DSC_5836
DSC_5835
DSC_5838
DSC_5842
DSC_5848
DSC_5846
DSC_5849
DSC_5854
DSC_5855
DSC_5881
DSC_5865
DSC_5891
DSC_5911
DSC_5908
DSC_5909
DSC_5921
DSC_5913
DSC_5923
DSC_5930
DSC_5917
DSC_5946
DSC_5943
senko
Kamara opskuraMORE

Kaže nam jedan šta po cile dane šeta po rivi i gleda da mu što ne promakne, da se sprema invazija Iraca na otoke, jer da su plaće i manće u turizmu koje se ovdje  raširilo tako da se uskoro ni sunce neće vidjeti, toliko narasle da su veće i od njihovih. A i naši su im zauzeli skoro sva mjesta tamo gore, tako da sad ionako moraju svoju sreću tražiti negdje drugdje. Kaže taj kako samo ludi čovik ne bi došao raditi na otok preko ljeta: imaš posao, spavanje i hranu i sve to samo za osam sati rada, a poslije kupanje i ljenčarenje do mile volje. Dođe ti to kao neki aktivni odmor s kojega odneseš doma i neke lipa pineze.
Nikada nismo bili protiv nikoga, ali isto pitamo toga našega što ako se tim Ircima svidi život na otoku i što ako se odluče ovdje trajno nastanit? Šta će onda biti s nama? Koje ćemo poslove onda mi raditi, kad je to ionako sve što nam je ostalo.
Kao prvo, uči nas taj mudri čovik s rive, nije to jedino što nam je ostalo, nego je to jedino što smo stvorili. A one druge koji su stvoreni i završili škole za nešto drugo smo potirali ili su sami pobigli, jer nisu mogli više gledat kako iz dana u dan prodajemo i gasimo sve ono što nije turizam. Evo, pogledaj rivu, kaže, sve neki nepoznati ljudi, nemaš više gušta prošetat i popričat s nekim, a kamoli se sprijateljit, jer taj je već za pola ure na nekom drugom otoku. Tako da bi, moj brale, bilo dobro da ti Irci ostanu, ako bi to tili. Sigurno ti je teško zamisliti da bi zimi imao s kime popričat i prošetat, bogati, radi toga bi se isplatilo i engleski naučit. Jer ti Irci, bogati, to su ti isto otočani i oni će uskoro, kao i mi, ostat bez svega. I onda je dobro da se i  bidni malo pomišaju. E, bogati.
I stvarno, gledamo rivu, bogati, i ne vidimo nikoga poznatog. Pitamo se zašto smo uopće izašli. Hvatamo pogledom konobare kako lete oko stolova i već zamišljamo kako bi bilo lipo da su to ti Irci koji bi ostali na škoju. Sada bismo ih sve poznavali od proš­le zime koju bismo zajedno prebacili preko leđa i mogli bismo ih sada pozdravljat i javljat im se do mile volje, svako bi vidio da nismo sami i da nekoga poznajemo. Barem one naše, radnike i konobare.  A i govorili bismo engleski. Svaki bi stranac vidio da nismo stranci.
Vraćamo se našom pustom kalom svojoj kući i razmišljamo o tome šta bi ti ljudi koji bi se trajno naselili na otok radili cijele zime? Da li bi kao i mi grintali i čekali drugu sezonu, jer lita za nas već odavno nema, ili bi se uhvatili nekog drugog, normalnog posla? I koji bi to posao bio, a da ga mi još ne znamo, koji bi se mogao radit zimi, i to još na otoku?
Nije vrag da smo i to zaboravili!