nsl-sigurna-plovidba-2019-pula
Novosti

Ovog ljeta sezona kiselih krastavaca u medijima srećom nije bila ispunjena požarima duž Jadranske obale i u njegovu zaleđu, ali se javnost zato zgražavala nad slučajevima u kojima su glavnu ulogu imala plovila, posada i kupači na Jadranu, uz kršenje propisa i zakona s nažalost tragičnim posljedicama. Čitajući te naslove, pomislio sam ‘čudno da se to ne događa i češće’, jer mi koji smo odrasli i boravimo na moru, pa i oni koji obalu posjećuju jednom godišnje, dobro znamo kakvih sve primjera kršenja zakona ima tik uz more, pa čak i unutar bovicama ograđene javne gradske plaže, te koliko su ti prekršaji ozbiljni i česti. Ipak, čitajući statistiku na kraju ‘Uspješno provedene akcije Sigurnosna plovidba 2019’ koje je Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture ponosno istaknulo na svojim internetskim stranicama, ne mogu se oteti dojmu da se radi o suludo velikom postotku prekršaja. Od ukupno 382 pregleda različitih kategorija plovila u Akciji, njih 142 zaradilo je prekršajni zapisnik, odnosno čak 35,67 posto plovila zatečeno je u prekršaju. Dakle Uspješno provedena akcija Sigurnosna plovidba 2019 je pokazala da više od trećine plovila ne plovi sukladno zakonu. U objavljenom izvješću piše da su izrečena 142 prekršaja naplaćena u ukupnom iznosu od 260.219,00 kuna, dok su „za brojne uočene manje nedostatke u vidu manjkavosti brodske opreme voditeljima plovila izrečene opomene, te im je ukazano na važnost pridržavanja svih sigurnosnih propisa tijekom plovidbe, ali i obveza tehničke opremljenosti i ispravnosti njihovih plovila, radi osiguranja opće sigurnosti svih sudionika u pomorskome prometu.“ Na nama je da se nadamo da je ‘uspjeh’ iz naslova akcije – rezultat, koji vrišti da se nešto hitno mora promijeniti po tom pitanju.

Ističu u izvješću da je najčešći i najopasniji prekršaj na moru, glisiranje unutar 300 metara od obale, odnosno, prekoračenje najviše dopuštene brzine plovidbe. Dodaju da se radi o iznimno opasnoj radnji za kupače ali i sve ostale sudionike u pomorskom prometu, a obrazloženo je i zašto. Ministarstvo u tom izvješću upozorava da takvo ponašanje, nažalost, ponekad rezultira sudarima plovila i naletima na kupače s tragičnim posljedicama, te se stoga gliserašima u nedopuštenim zonama izriču najviše zakonom dopuštene novčane kazne bez prethodne opomene. Uz glisiranje blizu obale, kao drugi najčešći prekršaj evidentirana je nepotpuna dokumentacija vlasnika plovila, dok se još uvijek u manjem broju bilježe prekršaji i propusti u vidu prekrcanosti plovila, manjkavosti brodske opreme ili nepoznavanje osnovnih propisa i normi u plovidbi morem, piše u izvješću.

Također stoji da prilikom akcije nije zabilježen niti jedan teži slučaj nesreće ili nezgode na moru. Samo dva dana nakon provedene akcije, Sjeverni i Srednji Jadran zahvatilo je olujno nevrijeme, nakon čega je Ministarstvo na svojim internetskim stranicama objavilo iscrpno izvješće o akcijama spašavanja, u kojem se vrlo slikovito, unatoč birokratskom jeziku izvješća, lako iščitava da se radilo o izrazito opasnim uvjetima na moru. Stara poslovica kaže da će iskusni nautičar nevrijeme dočekati u luci, ali i najboljima se dogodi, pa i tada ni najiskusnijima nije bezazleno. Što je dakle s ovih 35,67 posto čija plovila ili plovidba nije u skladu sa zakonom? Kako očekivati da će se broj tragedija i nesreća na moru smanjiti, ako se u mirnom danu trećina plovila morem kreće protuzakonito? Ovim putem apeliramo ne samo na lučke kapetanije i pomorsku policiju, već na zakonodavna tijela da dobro razmotre zatečeno stanje uspješno provedene akcije Sigurnosna plovidba 2019, te da se u budućnosti napravi strategija kako bi statistika sigurnosti u plovidbi bila u razumnim okvirima, jer s trendom rasta broja plovila i prometa naročito u špici turističke sezone, uz ovakvu statistiku ne ginu nam brojni novi tragični naslovi u novoj sezoni kiselih krastavaca.

Piše: Teo Marević

sigurna-plovidba-2019-pula-3

sigurna-plovidba-2019-pula-1

uecngode.fk4
Novosti

U sklopu najvećeg svjetskog sajma za nautičku opremu Metstrade u Amsterdamu, ove je godine po prvi put organiziran dvodnevni trening za dizajn marina. Program je namijenjen voditeljima i vlasnicima marina, a bavit će se projektima, dizajniranjem, redizajniranjem i projektiranjem infrastrukture u marinama. Organizira ga i vodi PIANC RecCom – Komisija za navigaciju pri Svjetskoj organizaciji navigacijske infrastrukture na vodi koja se bavi rekreacijskom, sportskom i turističkom navigacijom, održivim planiranjem, dizajniranjem i vođenjem svih rekreacijskih navigacijskih infrastruktura, uključujući marine, njihovu integraciju u obalu itd. Organizacija PIANC RecCom usko surađuje s međunarodnim udruženjem ICOMIA, sudjeluje u stvaranju MYP programa poput britanskog Global Marina Instituta, nizozemskog udruženja nautičke industrije HISWA, te nizozemskog udruženja Dutch Boating Industry Association. Program zakazan za 19. i 20. prosinca, odvijat će se u Marina & Yard paviljonu sajma na Mets-u. Fokus će biti na fundamentalnom dizajnu za vlasnike i operatere marina, a uključivat će i projekte osvježavanja, uljepšavanja, kao i vođenje novih projekata, te smjerove novih trendova u dizajnu marina. Drugog dana PIANC RecCom će sazvati i okrugli stol na temu potrebe prilagodbe marina s ciljem bolje usluge prema sve većem broju plovila s električnim pogonom. Organizacija će tijekom B2B susreta MYP Waterfront Drinks na sajmu dodijeliti nagradu PIANC Marina Excellence Design Jack Nichol za 2018. i 2019. godinu. Nagrada se dodjeljuje za izvrsnost u dizajnu modernih rekreacijskih objekata namijenjenim jahtašima diljem svijeta.

Grcka
Novosti

Grčki premijer Kyriakos Mitsotakis najavio je da grčka vlada radi na desetogodišnjem planu za turizam. Pritom je izjavio da je turizam najveći sektor u Grčkoj, te da ima neupitne i donekle neiskorištene komparativne prednosti. Ministar turizma Haris Theoharis izjavio je da trebaju desetogodišnji plan za turizam, te da će se u budućnosti fokusirati na kompetitivnost, inovacije i održivost, te da danas u Grčkoj ne može postojati turistički proizvod čiji prioritet nije ekološka osvještenost. Vlada će u suradnji s turističkim sektorom i drugim tijelima raditi na pripremi strateškog plana, a premijer Mitsotakis je pritom istaknuo da se nada suradnji s privatnim sektorom kako bi imali sveobuhvatni pristup potrebama, zahtjevima, identitetu i infrastrukturi. Dodao je da je upravo privatni sektor taj koji je držao zemlju na nogama tijekom gospodarske krize. Sjetimo li se u ovom trenutku što je grčka vlada najavljivala prije manje od godine dana u Ateni tijekom ICOMIA-ine konfrencije, najvećeg međunarodnog udruženja nautičke industrije u svijetu, a potom i najave ulaganja i poticanje ulaganja u infrastrukturu marina na grčkim otocima, za očekivati je da će ovaj plan zaista uključiti privatni sektor i struku u donošenje strateškog plana. Sve ćemo znati za šest mjeseci do kada planiraju dovršiti dokument, koji bi prema najavama, između ostalog trebao regulirati okvir kratkoročnih boravka u zemlji. Premijer Theoharis je najavio i da će unaprijediti turističku edukaciju u zemlji, a cilj im je da podignu ljestvicu na vrh turističke edukacije u svijetu, što je usporedio s njihovim turizmom kao najboljim na svjetskoj razini.

Screen-Shot-2019-08-20-at-16.01.25
Novosti

SAD-ov tim objavio je video transporta prve jedrilice AC75 klase, izgrađene prema standardima za America’s Cup 2021. godine. Misteriozni video ne otkriva mnogo jer je brod transportiran zamotan u foliju iz brodogradilišta u Bristolu, u Rhode Islandu, prema njihovoj jedriličarskoj bazi u Newportu, no poznato je da se radi o 23 metara dugom monotrupnom brodu s dugačkim hidrokrilima za jedrenje iznad površine. Prema pravilima natjecanja, svaki tim smije izgraditi dva AC75 prije America’s Cupa s posadom za 11-ero jedriličara svaki. Skipper i izvršni direktor New York Yacht kluba koji stoji iza American Magica, Terry Hutchinson izjavio je za Boat International da je poseban izazov izgraditi brod kakav još nije viđen, te kako nema drugog načina za testiranje nego na vodi, te naravno, u kombinaciji s najnovijom tehnologijom za simulaciju uvjeta. Iz kluba još nisu otkrili kada će AC75 biti potpuno dovršen. Vijest je stigla nakon što je tim otvorio novi centar za gradnju u Bristolu u kojem će sagraditi oba broda klase AC75 za America’s Cup 2021. godine. Rhode Island ima dugu tradiciju gradnje brodova za America’s Cup a prvi brod za natjecanje izradio je Nathaneal Greene Herreshoff u brodogradilištu Herreshoff Manufacturing Company tijekom 1892. i 1893. godine, gdje su građeni brodovi za to prestižno natjecanje sve do 1920. godine.

exterior-of-moorings-53pc-catamaran-2880x1440-web
Novosti

Globalna yacht charter kompanija The Moorings svojoj floti dodala je novi model Moorings 534 PS, katamaran kojeg za njih ekskluzivno dizajnira i gradi brodogradilište Roberts and Caine International. Ovaj luksuzni motorni katamaran može primiti 9-ero ljudi u četiri kabine s dvostrukim „queen-size“ krevetima i manjom sobom u provi s ležajem za jednu osobu, dok svaka kabina ima zasebni zahod i tuš kabinu. Pokreću ga dva Yanmarova motora svaki po 350 konjskih snaga sa spremnikom goriva zapremine 2200 litara. Kabine su klimatizirane, a model 534 PS dolazi i s dva solarna panela snage 100 w. U katamaran je ugrađen desalinizator, koji morsku vodu pretvara u pitku što je definitivno od iznimne koristi na brodu u svakom trenutku, a tank s pitkom vodom može primiti 700 litara. Moorings 534 PS dug je 16 m, širok 7,6 m, s gazom od 96,5 cm. U trup broda ugrađena su popularna podvodna svjetla, a kokpit je natkriven prostranim natkrivenim flybridge-om opremljenim električnim roštiljem. Paluba prostrana za sunčanje i u potpunosti okružena inoks gradom čitavom dužinom, dok se na krmi nalazi pomična platforma za pomoćno plovilo i koja može poslužiti za kupanje ili kao dodatni prostor krmene otvorene galerije. Središnji prostor je zatvorena galerija za dnevni boravak dizajnirana u svjetlom tonu, otvorenog stila, gdje su ugrađeni razni WiFi i Bluetooth sistemi s, kako najavljuju, impresivnim audio sistemom, kao i USB priključci koji se nalaze u svakoj sobi. Zamjenik direktora prodaje i marketinga tvrtke, Josie Tucci izjavio je povodom objave da su sretni što ulaze u novu eru Moorings motornih katamarana, te da nova jahta kombinira mnogo prednosti dizajna katamarana, poput prostora i manevra, s iznimnim i modernim interijerom koji odgovaraju današnjem gostu na čarter plovilu. Model će najprije biti moguće unajmiti na Britanskim Djevičanskim otocima od svibnja iduće godine, a za otprilike godinu dana na Exuma otocima na Bahamima. Katamaran će ekskluzivno biti dostupan u The Moorings čarteru, čime namjeravaju postaviti novi standard u globalnom poslovanju.

communal-area-of-moorings-53pc-catamaran-overlooking-sea-2880x1440-web

6517_giovannibesenzoni_952198
Novosti

Giovanni Besenzoni, osnivač i predsjednik tvrtke Besenzoni SpA, preminuo je u nedjelju u svom domu u Sarnici, na jezeru Iseo u sjevernoj Italiji. Napredni i inovativni poduzetnik, Giovanni je 1967. osnovao Besenzoni SpA. Tvrtka je globalni lider u dizajnu i proizvodnji dijelova i pribora za čamce. Najpoznatiji su po hidrauličnim pasarelama za sve vrste jahti. S više od 100 zaposlenih i sedam proizvodnih jedinica u regiji Sarnico, Besenzoni već 50 godina opslužuje klijente u 90 zemalja. Giovanni je donio snažnu inovaciju u nautički svijet. Njegovi izumi uključuju sve, od krmene platforme s ljestvicama uvedenim 1970-ih, zatim hidrauličnih prolaza s daljinskim upravljanjem 10 godina kasnije, do najnovijih tehnoloških sjedala koja su osvojila nekoliko međunarodnih nagrada.

„Proizvodnja visokokvalitetnih morskih proizvoda koji tehnološki napreduju s prepoznatljivim dizajnom, koji se mogu proizvesti u industrijskim razmjerima ili prilagoditi svakom kupcu.“ To je filozofija koja stoji iza kompanije koja se i danas nastavlja pod Giovannijevom djecom, Giorgiom i Fiorellom.

besenzoniluxuryyachtsolutionstoriagallery_02

storico-21

 

cannes
Novosti

Sa samo mjesec dana prije početka nautičkog sajma u Cannesu (CYF), broj već najavljenih svjetskih premijera sugerira da će događaj biti užurban kao i obično – ako ne i više. Među onima koji su najavili novosti su i naši stari znanci – Grand Soleil, Cantiere del Pardo, Bavaria Yachtbau, Hanse, Ferretti grupa, Beneteau grupa i brojni drugi.

CYF 2019 održat će se od 10. do 15. rujna u luci Cannes Vieux i Port Canto. Ove godine bit će velikih promjena u rasporedu sajma, jer će se jedrilice nalaziti u Port Cantou, s mnoštvom novih aktivnosti posebno dizajniranih za privlačenje ljubitelja jedrenja.

U cjelini, CYF 2019 obuhvatit će više od 600 brodica rangine od 2,5 do 50 m (8ft-164ft), preko 540 izlagača i više od 50 000 posjetitelja. Među njima će se naći i mnogobrojni Hrvati. Ponajprije zastupnici svih velikih brandova, a potom i njihovi kupci.

canes3

IMG_6341
Novosti

U marini Vela Luka pri završetku su radovi na čitavom pomorskom dijelu. Još desetak dana i bit će dovršeni svi vrlo solidno sagrađeni gatovi postavljeni na stotinu i pedeset pilona uključujući i onaj najistureniji, konstruiran u formi valobrana. Istodobno na platou marine na malom umjetnom otoku već su sagrađene i opremljene dvije zgrade u kojima će se nalaziti recepcija, sanitarni čvorovi, dućan i restoran. U tijeku je i postavljanje sidrenog sustava, a započelo je i opremanje gatova priključcima za vodu i struju. Prema stanju radova sasvim je realno očekivati da će marina biti dovršena početkom jeseni i spremna za tehnički pregled i dobivanje uporabne dozvole. Imat će nešto manje od stotinu i pedeset vezova za brodice i jahte, a moći će primiti i velike jahte, duže od trideset metara. Kad nakon preseljenja trajektnog pristana bude dovršena druga faza gradnje, dobit će još četrdeset vezova. Po otvaranju marine Vela Luka će se velikim slovima upisati na nautičku kartu Jadrana i zasigurno će privući znatno veći broj nautičara kojima je do sada bilo na raspolaganju svega desetak vezova na rivi i dvadesetak usidrenih bova.

DSC_4807

IMG_6335

scerbe1
MOREReportaže

Kako nestaje dnevna svjetlost na zapadu i tamu na istočnom nebu počinje probijati svjetlost prvih zvijezda, kao po pravilu, istovremeno zadrhti zrak pred nadolazećim svježim povjetarcem koji silazi s obližnje Učke. Tipična ljetna večer u Mošćeničkoj Dragi, ali večeras istovremeno s titrajima zraka čuju se i mnogima poznati titraji violina u A-duru koji u napetoj, majstorski izrežiranoj najavi, prepuštaju mjesto bujici pozitivnih emocija svima poznatog valcera plave boje. Gotovo istovremeno more pred mandračem su ispunila svjetla obojanih reflektora, a u obojanu svjetlost su veličanstveno dojedrili gucevi, gajete, leuti, batane, bragoci i pasare. Iz tame su na svjetlost iskakala sošna, latinska, strma i oglavna jedra, a zapljusnulo bi i poneko veslo. U ritmu oboa, flauta, klarineta, rogova, truba, violina i timpana, na kaićima se potezalo i natezalo škote, orce, brace, brage, arme, jargole, štimalo se jedra i flokove uvjeravajući nas da upravo ovo nedostaje tom veličanstvenom valceru. Da je Johann Strauss Mlađi sada ovdje, sigurno bi se složio s tim. Morem ispred Mošćeničkog mandrača zaista teče plavi Jadran. (Više pročitajte u Moru)

scerbe2

scerbe3

misura1
MORERazgovor

Krajem lipnja sa Sardinije je stigla neočekivana vijest: na svjetskom prvenstvu za klasu Zvijezda u Porto Cervu Marin Mišura i Tonko Barač zauzeli su u konkurenciji 63 posade četvrto mjesto. Zlato su osvojili Mateusz Kusznierewicz i Bruno Prada, a hrvatski dvojac bio je bolji, među ostalima, od jedriličarskih velikana kao što su Paul Cayard, Diego Negri ili TorvarMirsky. Klasa Zvijezda, Star ili Stella od 2012. nije u olimpijskom programu, no svejedno je iznimno popularna među vrhunskim jedriličarima, osobito otkako je ustanovljen Star SailorsLeague (SSL), izvrsno medijski, marketinški i organizacijski podržana serija regata koja top jedriličare privlači prestižem koji oko nje vlada te doista izdašnim nagradnim fondom, neuobičajenim kada je jedrenje u malim klasama u pitanju. Mišura i Barač u Stelli jedre zajedno već gotovo deset godina i već su postizali neke solidne rezultate, no friško četvrto mjesto na svjetskom prvenstvu, u konkurenciji osvajača olimpijskih medalja te sudionika i pobjednika America’s Cupa i Volvo Ocean Racea, doista je izvanredan uspjeh. Tim više što Marin i Tonko gotovo uopće ne stignu trenirati, a sve aktivnosti vezane uz Stellu svedu im se na nekoliko regata godišnje. Naime, Tonko živi u Zagrebu i vodi tvrtku Croatel, što mu ne ostavlja previše vremena za jedrenje, dok je Marin, zaposlen u istoj firmi, stacioniran u Splitu. Ni za ovaj razgovor Mišuru i Barača nismo uspjeli uhvatiti zajedno, već jednog po jednog, a o početku njihove suradnje u Zvijezdi ispričao nam je Marin. (Više pročitajte u Moru.)

misura3

misura2

inter2
IntervjuMORE

Tihomir Predović unatoč tomu što broji tek šezdeset i sedmu godinu spada u staru romantičnu gardu nautičara i čarteraša, onu koja je krstarila i vodila vlastitu čarter kompaniju u doba bivše države, dok je Jadran bio onakav kakvog ga najviše volimo pamtiti. Prije dvadeset i šest godina na regati America 500 jedrenoj u čast pet stotina godina od Kolumbovog otkrića Amerike pobijedio je u klasi i ukupno po korigiranom vremenu. Sve do prije nekoliko godina vodio je malu čarter tvrtku u Puntu i bio skiper na CNB-u 60. Onda je odlučio s time prestati, jedri za svoj gušt i usput opet plovi preko Atlantika. Tema za razgovor s njime ne nedostaje.

Odakle nagnuće plovidbi i jedrenju?

„Roditelji su kupili 1955. staru kuću u Puntu. Bili smo prvi vikendaši. Nekoliko godina kasnije otac je kupio batanu i počeli smo jedriti latinskim jedrom.“ (…) „1979. kupio šestmetarsku jedrilicu Star 6 francuskog proizvođača Maillarda.“ (…) „Počeo sam kupovati jedrilice pa bih svake dvije, tri godine kupio drugo plovilo dok nisam došao do brojke od pet vlastitih plovila. Bila je to jedna od prvih privatnih čarter flota na Jadranu. Radio sam preko Marine Punat jer d.o.o. nije postojao. Bilo je smiješno kad sam došao na Krk sređivati papire. Čovjek me na Krku pitao: Pa nećete vi valjda plovilo dati nekom drugom da plovi s njim? Nisu znali za riječ čarter.“ (Više pročitajte u Moru.)

inter1

inter3

boka1
MOREPlovidbe

Polovica je srpnja, vrijeme odavno planirano za otplovljavanje do Crne Gore i plovidbu Bokokotorskim zaljevom. Često smo tamo, barem dva, tri puta godišnje, znamo i zajedriti, kako smo to učinili prošlog kolovoza testirajući J 70 ili krajem svibnja ove godine ploveći Sunreefom 60, ali plovidba – to je ipak nešto drugo. Duboko u kopno, najviše na Jadranu, zavučeni zaljev, okružen u svome sjevernom dijelu visokim gorama, s obalnom crtom dužom od 100 km svakomu tko plovi od davnina je mitsko mjesto. Sudbinu su mu tkali pomorska tradicija i strateški značaj. Saloni kapetanskih i pomoračkih kuća građenih u doba jedrenjaka kad su ovdašnji pomorci navigavali svim morima svijeta puni ex voto slika i zavjetne relikvije u crkvama najbolje nam to kazuju. Za razumjeti ovdašnju povijest ne treba ništa drugo nego pristati na otočić Gospe od Škrpjela i zaći u crkvicu opločenu zavjetnim pločicama. (…)

Kasno je poslijepodne, isplovljavamo, odlazimo na pumpu tik uz marinu, pa na carinski gat jer valja napraviti izlaz ne samo iz Hrvatske već i iz EU. Razmišljam kako se vremena mijenjaju pa dolazim do zaključka da zapravo sve ostaje isto. Ako je išta bila konstanta na ovim prostorima, onda je to izmjena granica, država s njihovih strana, režima u kojima ljudi žive. (Više pročitajte u Moru)

boka2

boka3

holzer1
MOREMorska fauna

Sezona plovidbe u punom je jeku. Nautičare u svim oblicima i vrstama susrećemo po svuda. Jahte, jedrilice, skuteri, gliseri, katamarani… Gotovo ne postoji djelić mora koji nam nije dostupan. Posebice ljeti. U tom našem ljetnom “desantu“ na more, u našoj želji da bez razmišljanja iskoristimo sve što nam more pruža uglavnom zaboravljamo da je more stanište tisuća organizama koje svojim aktivnostima uznemirujemo, a ponekad i teško ozljeđujemo. Na pojedinim mjestima, posebice u kanalima između naših otoka, živi svijet izložen je gotovo trajnim susretima s ljudima, što u pitanje dovodi dobrobit i dugotrajni opstanak vrsta u pojedinim područjima. Organizmi koji imaju najveće probleme s nama su veliki morski kralješnjaci − morske kornjače, morske ptice, ribe i posebice dupini. Sve njih uznemiravaju naši slučajni prolasci pored njih ili namjerno proganjanje ne bi li ih bolje pogledali. Plovila povremeno nalijeću na morske kornjače koje se odmaraju i griju na površini mora uzrokujući teške ozljede ili čak njihovu smrt.

Što podrazumijevamo pod pojmom “uznemiravanje“? Mogli bismo reći da su to sve ljudske aktivnosti koje uzrokuju promjene u ponašanju životinja te imaju kratkoročne ili dugotrajne posljedice na dobrobit i opstanak životinja. (Više pročitajte u Moru.)

holzer2

holzer3

porti
MOREPorti

Konačno! Sjeli smo s olakšanjem. Sad smo bez ikakvih obveza. Prepustili smo se toploj ljetnoj noći obasjanoj mjesečinom. More se samo lijeno prelijevalo moguće više zbog toga što su nam umorno klimale glave, a ne zato jer se more micalo. Dvadesetak žutonarančastih svjetlosnih izduženih trakova lijeno je šaralo po površini mora samo valićima razumljive šare. Pred nama je tridesetak jedrilica privezanih za bove nepomično “sjedilo“ u moru. Iz zapadnog kraka prostranog zaljeva dopirali su jedva čujni mukli zvukovi razuzdanog veselja “nautičara“ koje nemilice puštamo da nam po Jadranu sami po svom nahođenju određuju mjerila veselja i zabave. S druge strane, istočne, do nas je dopirala tišina usnuloga primorskoga mjesta. Tek poneki ljetom zaluđeni cvrčak na tren bi “zastrugao“, a onda valjda i sam sebe bukom prepao pa se brzo primirio i prepustio kratkom noćnom odmoru, jer brzo će zora! A i mi smo dan započeli čak prije zore i evo umorni, ali zadovoljni dočekali njegov smiraj. S noge na nogu vukli smo se prema krevetu, pred butigom još je poneko u kutku sjedio i potiho, ispod glasa razgovarao o samo njima znanim temama pazeći da ne uznemire noćni spokoj, nešto je šušnulo u grmlju uz put, zacviljela su ulazna vrata, zagasili smo svjetla.

(…) Odlučili smo da će nam to biti prvi “bazni logor“ odakle ćemo pokušati uspostaviti vezu s gospođom kod koje imamo dogovoren smještaj. Čuo sam, jer sjedio je do mene, Braslavova pitanja, kako ćemo je naći i gdje je, ali i razgovijetno sam čuo odgovore! Gospođa je bila tek desetak koraka iza nas, pred svojom kućom! Vrteći glavom upitao sam se: “Kako smo se nekada uspijevali naći bez mobitela?“ Ostavili smo sada nama nepotrebne stvari i krenuli po mjestu. (Više pročitajte u Moru.)

porti2

porti3

bali1
MORETestovi

Kako ste, šjor Braslav, pozdravio me Hrvoje Miličević, skiper Balija 5.4 kojim već dva mjeseca planiramo zajedriti pred Splitom i opisati kako to izgleda čitateljima Mora. Hrvoje se već debelih dvadeset godina bavi skiperažom pa me i to podsjetilo kako vrijeme leti. Njegova mama i ja išli smo zajedno u srednju školu u Makarskoj, kretali se u istom društvu, odlazili na školske izlete, plesove i u disko klubove, ali eto sad sam šjor… i makar se tako ne osjećam, valjda ću to još dugo biti. Hrvoje je puna dva mjeseca na ovoj jahti splitskog Croatia Yachtinga, odradio je već par krstarenja i polako se srodio s brodom. Uostalom, Allure I, takvo joj je ime, može se iznajmiti samo sa skiperom pa će mi zajedno s Igorom Karmelićem, koji se u ovoj tvrtki bavi marketingom i prodajom, biti od dobre pomoći prilikom upoznavanja broda.

Naravno, Bali 5.4 imao sam priliku vidjeti i razgledati još prošle jeseni u Cannesu kad je upriličena njegova svjetska premijera i potom ponovo u Splitu za vrijeme trajanja Croatia Boat Showa, ali ovo je sad nešto posve drugo jer samo u plovidbi može se steći pravi dojam o nekom brodu. Još bolje bi bilo na njemu provesti par dana, ali to je sad u punoj sezoni nemoguće. No tko zna, možda se i za to ukaže prilika.

Bali je relativno novo ime u svijetu katamarana, brend je ustanovljen 2014. godine, ali iza njega je u tom času stajalo tridesetogodišnje iskustvo jednog od najpoznatijih graditelja dvotrupaca u svijetu, Oliviera Poncina i njegove Catana Grupe koja stvara Catana katamarane, dobrih jedriličarskih značajki i semi custom prilagodbi kupcima.

(…) Kako se u međuvremenu, kao najbrže rastući segment brodogradnje plovila za zabavu razvio onaj katamarana krstaša kod kojih se manje daje na jedriličarske karakteristike, a više na udobnost, Poncin je odlučio razviti i takvu vrstu plovila i uči u bitku s Lagunom, Fountaine Pajotom i sličnim brendovima. (Više pročitajte u Moru.)

bali2

bali3

elan1
MORETestovi

U ovih skoro dvadeset pet godina od kada postoji More isprobali smo sve Elanove krstaše, čak i one poput Elana 31, 34 i 43, sagrađene prije ožujka 1995. godine kad je tiskan prvi broj našeg magazina. Bili smo i prvi medij u svijetu čiji su urednici jedrili s Elanom 333, 45, 40, 285, Impressionom 434 i GT-om 5. Ipak, jednu smo jedrilicu iz Begunja preskočili testirati. Impression 45 nam je nekako promakao. Kako se to dogodilo ne znam ni sam. Ali, rekli bi oni što za razliku od mene vjeruju – ima Boga. U Elanu su odlučili baš taj brod ozbiljno redizajnirati. Njegovu evoluciju nazvali su Impression 45.1, a nama pružili priliku zajedriti s prvim sagrađenim primjerkom pred Portorožom i tako njime zaokružiti listu svih Elana s kojima smo jedrili.

Dovršetak ovog projekta obilježio je na svoj način i otvaranje novog razdoblja u Elanu. Prije nešto više od dva mjeseca okončana je vlasnička promjena u Elanu. Preuzeo ga je finski KJK Fond III koji raspolaže s 250 milijuna eura privatnog kapitala i ozbiljno ulaže u tvrtke koje proizvode za sport u baltičkim i balkanskim zemljama pa se očekuju snažnija ulaganja i u Elanovu nautičku diviziju koja bi trebala rezultirati i redizajnom postojećih i gradnjom nekih novih modela. (…)

Impressione općenito krase dobre karakteristike kod jedrenja, izdržljivost, udobnost i kvalitetna izrada, a Elan trenutno gradi tri modela Impression linije dužine 40, 45 i 50 stopa. Pretpostavljam da su za redizajn najprije odabrali četrdesetpeticu jer je ta veličina broda prilično zastupljena u čarter tvrtkama, a i dosta je kupuju i privatni vlasnici. (Više pročitajte u Moru.)

elan2

elan3

bavaria1
MORETestovi

Dok sam se tog svibanjskog jutra, jednog od onih rijetkih kad kiša nije lijevala, vozio prema Puntu gdje su nas spremne za isplovljavanje čekale dvije motorne Bavarije, misli su mi se stalno vraćale karmi velikih brodogradilišta koja gotovo sva iz ovog ili onog razloga prolaze kalvarije iz kojih u pravilu izlaze jače nego li su u njih ušle. Jed­nu takvu, prouzročenu nezajažljivim menadžmentom koji nije znao gdje su granice rasta, prošla je i Bavaria, najpoznatiji njemački graditelj jedrilica i motornih jahti za sport i zabavu. Skoro šest mjeseci, u proljeće i ljeto prošle godine prolazili su kroz neku vrstu predstečajnog postupka, a onda su se, njemački precizno i odlučno, pojavili novi vlasnici, učas pospremili kuću u kojoj proizvodnja ni na trenutak nije stala, protresli proizvodni program, unijeli potreban keš i krenuli u povratak na tržište u velikom stilu. Već na Bootu u Düsseldorfu najavili su da će ova godina biti posvećena konsolidaciji tvrtke oslonjenoj na postojeće modele, a da će potom krenuti s predstavljanjem novih, bez kojih je teško koračati naprijed. (…) Ovu jahticu osmislio je, dizajnirao i isprojektirao Marco Casali uz učešće kućnog Bavarijinog projektnog tima. To se osjeti po nizu rješenja koja su svakako plod iskustva nagomilanog u više od četrdeset godina gradnje jedrilica i motornih jahti, a koja su usmjerena prije svega funkcionalnosti i mogućnosti njene prilagodbe različitim vrstama namjene. (Više pročitajte u Moru.)

bavaria2

bavaria3

 

sunreef1
DogađanjaMORE

Kad je bal nek bude Gatsbyjev, vjerojatno je zaključio vlasnik i pokretač brzorastućeg poljskog graditelja luksuznih katamarana Francuz Francis Lapp, pa pozvao društvo od nas desetak predstavnika nautičkih medija i mnogo više svojih prijatelja i poslovnih partnera u Tivat kako bi im se pohvalio Sunreefom 60, svojim najnovijim brodom. Da šezdesetica krštena Gyrfalcon ne bi bila osamljena, društvo su joj pravili Sunreef 80 7X Split i Sunreef Supreme 68 Dreamliner 2. Veliki luksuzni katamaran pod jedrima, najveći što se trenutno bazira na istočnoj obali Jadrana i nešto manja motorna jahta.

Morski randevu, kako u Sunreefu nazivaju ova događanja, prvi put je prešao poljske granice. Svi dosadašnji randevui, a traju već četiri godine, organizirani su u Gdansku, na pragu brodogradilišta odakle otplovljavaju po čitavom svijetu. A kako ih je najviše u Mediteranu i na Jadranu, velike dileme oko male promjene scene nije bilo. Kao što maestral skreće za suncem, tako i Sunreef i kad slavi, ide sve bliže svojim klijentima. Naravno, nije samo fešta u pitanju, kao što vlasnici i gosti katamarana plove ne bi li otkrivali nove prostore, gradove i kulture, tako je i ova prilika iskorištena za prezentaciju ugode krstarenja luksuznim višekatnim katamaranima i otkrivanje prirodne i kulturne baštine Crne Gore. (Više pročitajte u Moru.)

sunreef2

sunreef3