DSC_8379
ČarterNovosti

Podatci koje smo danas dobili iz Ministarstva Mora o plovidbi nautičara i čarteru plovila u Hrvatskoj potvrđuju naša saznanja iz prve ruke da svjedočimo iznimno uspješnoj nautičkoj sezoni. Znatno uspješnijoj nego li su se i najveći optimisti još početkom svibnja mogli nadati. U posljednjem, tridesettrećem tjednu, čarteraši su na svoja plovila ukrcali više od 26000 ljudi, tristotinjak više nego li rekordne 2019 godine. Imamo li na umu da su to učinili po boljim cijenama nego prije dvije godine i u okolnostima u kojima su flotu od 4600 smanjili za petstotinjak plovila taj je rezultat još i bolji. Inače, usporedimo li njihove brojke od početka godine pa sve do 17. kolovoza sa istim razdobljem 2019 godine (283.334 u odnosu na 391.422 gosta) ostvaren je rezultat od skoro 73% u odnosu na pred pandemijski rekord. Vrlo brojna su i dosadašnja uplovljavanja stranih nautičara vlastitim brodicama i jahtama. Ove je godine do 15. kolovoza ostvareno njihovih 44033 prvih prijava dolaska odnosno produženja boravka. To je 84% od 52231 koliko ih je bilo 2019 godine ali i 20,96% više od lanjskih 36402. Vrijedi istaći pri tomu da je najveći rast od čak 50,89% ostvaren kod prvih prijava jahti, dakle najvećih plovila kojima stranci dolaze kod nas što je svakako zanimljiv podatak koji govori o sve većem interesu za plovidbu u Hrvatskoj najpotentnijih nautičara. A kako je buking u čarteru za ostatak sezone odličan a nautičare koji plove svojim brodovima i tek imaju namjeru doploviti kod nas teško išta u tomu može spriječiti mogli bismo očekivati da ukupna plovidba iz sporta i razonode u Hrvatskoj ove godine dosegne i svih 90% one iz 2019 godine. To bi bio zaista izvrstan rezultat, potvrda otpornosti nautičkog sektora na sve izazove pandemije osobito prisjetimo li se ozbiljnih restrikcija kojima smo bili suočeni u doba uskršnjih blagdana kad uobičajeno započinje sezona plovidbe. Znademo li da se sve ove brojke prelijevaju u prihode naših marina, lučkih uprava, restorana i općenito svake vrste otočkog i priobalnog gospodarstva sva je prilika da kad berba završi prionemo promociji i boljoj organizaciji na moru za slijedeću sezonu jer naša konkurencija neće spavati.

DCIM100MEDIADJI_0045.JPG
DCIM100MEDIADJI_0045.JPG
DSCN7111
NovostiOtoci

Le(a)vanda je sazrijela, može početi 13. festival levande! I počeo je! Eto, već trinaesti put Velo Grablje na otoku Hvaru organizira festival posvećen plavom cvijetu levande. Danas (9. srpnja) tek je početak, a sutra se očekuje prava „rapsodija u plavom“. Domaćini su se potrudili pa ima i nekih novitada kao izložba Pisma i pismenost otoka Hvara, (organizira Općinska knjižnica i čitaonica Jelsa, a autor izložbe, postava i tekstova Ivan Volarević), bit će tu i pisme po domaću, predavanje kako zaštititi hvarsku levandu Budrovku, izložba fotografija i dakako prezentacija svih mogućih proizvoda od levande, a i ne samo od levande kao i otočkih delicija. Novost je bezalkoholno osvježavajuće piće originalno Kombuchapretvorena u Crobucha. Ima i od levande. Izvrsno je! Vidjet ćemo što su domaćini pripremili za sutra.20210709_10480820210709_105357DSCN7148

DSC_8382
Novosti

Čarter dodaje gas

U prvom tjednu srpnja najam plovila dosegao je 82% istog razdoblja predpandemijske 2019 godine

Svatko tko se prošle subote zatekao u nekoj hrvatskoj marini mogao se uvjeriti u gužvu koja vlada na gatovima na kojima svoje jahte vežu čarter kompanije. Potvrdili su nam to i podatci koje smo dobili od Ministarstva mora koji kazuju da je u 27 tjednu ove godine u crew liste čarteraša upisana 21300 osoba. U istom tjednu 2019 godine bilo ih je 26100 što znači da je čarter u tom tjednu ostvario čak 82% svog učinka iz dosada najuspješnije 2019 godine.

Od početka nautičke sezone iz tjedna u tjedan taj je rezultat sve bolji. Tako je u lipnju na čarter plovilima bilo ukrcano 67500 nautičara što je 67% od 100.700 koliko ih je plovilo u lipnju 2019 ali i za 70% više nego li prošle godine u lipnju kad ih se ukrcalo svega 39700. I što je također važno, rezultat se popravlja iz tjedna u tjedan. Tako je u prvom tjednu lipnja ostvareno 60% rezultata iz istog razdoblja 2019, u drugom tjednu 56%, u trećem 74% a u četvrtom čak 79%.

Od početka godine do kraja lipnja u čarteru su plovila ukupno 115747 nautičara a i dalje prevladavaju oni iz Austrije, Njemačke, Češke, Slovenije i Poljske koji zajedno s hrvatskim državljanima broje 84080 osoba.

Uzmemo li u obzira da se u međuvremenu hrvatska čarter flota smanjila ja kojih petstotinjak plovila ovaj je rezultat još značajniji. Čarteraši s kojima smo ovih dana razgovarali jako su zadovoljni sezonom a još više rezervacijama za slijedeće mjesece. Sad sve ovisi o očuvanju dobre epidemiološke situacije. Zato, cijepite se vi koji to do sada

IMG_3592
Novosti

Završava Salone Nautico Venezia

Venecijanska nautička izložba i u doba pandemije nadmašila sva očekivanja

Sve skeptike koji su se pitali ima li smisla i budućnosti obnavljati nautičku izložbu što je godinama tavorila ponajprije u putničkoj luci a potom u prostorima Arsenala razuvjerilo je drugo izdanje SNV-a započeto 29. svibnja koje završava danas. Izvanredno okruženje Arsenala čije se rive i nekadašnje hale brodogradilišta sustavno obnavljaju i promišljen koncept sajma u kojem podjednak značaj imaju prezentacije najvećih talijanskih brandova, popraćenih nastupom pokojeg francuskog, njemačkog i slovenskog brodogradilišta sa širokim i osmišljenim predstavljanjem sveprisutnijeg elektro i hibridnog pogona na brodovima te iznimno lijepo dizajniranim zatvorenim prostorima sajma i posjetiteljima poput nas koji su obišli praktično sve nautičke sajmove u svijetu ostavlja vrlo ugodan utisak.

Doda li se tomu svakodnevan niz zanimljivih društvenih inicijativa najrazličitijih udruga, klubova i institucija vezanih za more eto formule u kojem pravcu razvijati sajam koji ima sve pretpostavke postati drukčiji pa možda i najvažniji na Jadranu. U okolnostima u kojima bilo kakvo nautičko sajmovanje osim onog koje dominira čitavim europskim tržištem, a to su u ovome času Düsseldorf i Cannes, postaje upitno venecijanci su izgleda pronašli dobitnu formulu.

Potvrđuju to i podatci da su sajmu podršku svojim vrlo ozbiljnim nastupom dala i tri najveća talijanska proizvođača motornih jahti Azimut, Ferretti Grupa i Absolute te da su im se pridružili i mnogi drugi poput Sesse, Lomaca, Beneteaua, Lagoona, Greenlinea. Pegasusa… Sve u svemu s više od 200 motornih jahti, jedrilica i brodica u moru na velikom prostoru na kojem unatoč brojnim posjetiteljima nema gužve niti onog uobičajenog naguravanja na koje smo na sajmovima navikli. A sudeći po razgovorima sa vlasnicima brodogradilišta i zastupnicima koje od ranije poznajemo i oni su bili zadovoljni interesom potencijalnih kupaca koji su osim iz Italije stigli i iz Austrije i Njemačke.

IMG_3608

IMG_3322
Novosti

Prošlog tjedna stiglo je 5900 čarteraša, 53% u usporedbi s 2019 godinom

Unatoč prilično nepovoljnim vremenskim prilikama na Jadranu se iz tjedna u tjedan sve više plovi. Na moru je priličan broj čarter plovila a nerijetko se mogu vidjeti i velike jahte. Da se ne radi samo o utisku nas koji i u ovo doba godine plovimo govore i podatci Ministarstva mora, prometa i infrastrukture koji kazuju da se nastavlja rast broja nautičara na unajmljenim plovilima. Proteklog tjedna, 20. u godini, bilo ih je 5900. To je za gotovo tisuću više nego li tjedan ranije kad ih se ukrcalo 4950 ali i znatno manje nego li pretprošle 2019 godine kad ih je bilo 11100. No činjenica da smo proteklog tjedna ostvarili 53% dolazaka čarteraša u odnosu na predpandemijsku godinu ohrabruje i ulijeva nadu da se nautički turizam vraća na velika vrata. Pravi rast tek bi trebao uslijediti početkom lipnja kad pada blagdan Tijelova a nakon što nas je Njemačka uklonila s crvene liste može se očekivati i veći broj nautičara iz te zemlje. Istodobno raste i broj stranih plovila privatnih vlasnika koji su do sredine prošlog tjedna prijavili 5026 dolazaka ili produžetka boravka što je promjena na više od 127% prema prošloj godini.

DSC09425
Novosti

Danijel Frka ispisao je hommage herojima sa savezničkog uzletišta na Visu za vrijeme II svjetskog rata

Jedan od ponajboljih hrvatskih ronilaca i istraživača podmorja i povijesnih zbivanja na Jadranu dovršio je još jedno od svojih vrijednih dijela. Knjiga Vis – the Last Hope detaljno opisuje događanja vezana za savezničko uzletište na Visu za vrijeme 2. svjetskog rata. Početkom 1944. godine otok Vis, zahvaljujući svome položaju na sredini Jadrana i činjenici da su na njemu bile stacionirane snažne partizanske jedinice potpomognute britanskim i američkim jedinicama i mornaricom bio je jedini slobodni saveznički teritorij usred nacističke okupirane Europe. Radi toga je na njemu bilo moguće izgraditi uzletište sa poletno sletnom stazom dugačkom 850 metara sa sigurnosnim produženjima i široku oko 150 metara. Uz nju su bile sagrađene pomoćno letilište, rulne staze, pomoćni aerodromski objekti, uređaji za veze i meteorološka stanica. Osim što su na njemu bile stacionirane manje lovačke jedinice viško uzletište imalo je ključnu ulogu u spašavanju života više od četiri tisuće savezničkih zrakoplovaca čiji se bombarderi i lovci, oštećeni u žestokim borbama nad okupiranom Europom nisu mogli vratiti u svoje baze u južnoj Italiji, već su slijetali na viški aerodrom. Nažalost, nisu svi u tome uspjeli, neki su pali u more pa su njihove posade stradale ili se spasile kao što je to bio slučaj sa američkom letećom tvrđavom B-17 koja je nakon prisilnog slijetanja na more potonula i koja i danas leži na dnu južno od uvale Rukavac. O njoj je Danijel Frka pisao i za naš magazin More a uspio je pronaći i preživjele članove posade ili njihove potomke.

Knjigu koja odaje počast svima koji su sudjelovali u ovoj velikoj ratnoj priči koja nam je omogućila slobodu izdala je nakladnička kuća Despot Infinitus na engleskom jeziku a uskoro se očekuje i njeno hrvatsko izdanje.vis-the-last-hope-3d

DSC_1415
Novosti

Solidan najam plovila u 19. tjednu

Čarter tvrtke nastavljaju s upola manjim iznajmljivanjem plovila u usporedbi s 2019. godinom

Podatci koje smo dobili za tekući, devetnaesti tjedan u godini, govore da se na moru u Hrvatskoj na iznajmljenim plovilima trenutno nalazi 4950 nautičara. To je odličan rezultat u usporedbi s prošlom godinom kad ih praktično nije niti bilo a ravnih 44% ukoliko tu brojku usporedimo sa 13000 nautičara koliko ih je plovilo u istom tjednu 2019 godine.

Isto tako, to je 850 nautičara manje nego li tjedan ranije kad je isplovilo 5800 nautičara. No, taj pad je uobičajen u drugom i trećem tjednu svibnja nakon kojeg obično slijedi značajniji rast najmova. Šefovi većih čarter kompanija očekuju da će se to, prema trenutnom bukingu, dogoditi i ovog svibnja. Svi se nadaju da će se rezultat popraviti i u odnosu na 2019 godinu i da bi moglo doći do značajnijeg rasta poslovanja.

Sve veća procijepljenost u Europi, sad već stalan pad zaraženih u zemljama iz kojih nam dolazi najveći broj nautičara, najava uvođenja covid putovnica i popuštanje mjera mogli bi biti dodatan impuls ostvarivanju dobre nautičke sezone. Očekuje se i veći dolazak nautičara na vlastitim plovilima u tranzitu ili onih koji ih vezuju u Hrvatskoj. To daje nagovijestiti i podatak da je broj prijava dolaska ili produženja boravka u prva četiri mjeseca i deset dana povećan za više nego li dvostruko. Sa 1586 na 4092 što daje stopu rasta od 158,1%.

CBS Dron 14-006-Edit
Novosti

Ništa od Croatia Boat Showa

Nade da će se u Splitu organizirati prvi europski nautički sajam ove godine definitivno su propale tjedan dana prije nego što je trebao započeti

Ništa nije pomoglo, ni odgoda travanjskog termina za drugu polovicu svibnja, niti to što su konačno brojevi zaraženih u Hrvatskoj počeli padati niti činjenica smo procijepili gotovo milijun ljudi. Nacionalni stožer civilne zaštite odlučan je u zadržavanju svih ključnih mjera opreza do početka lipnja a one uključuju i nemogućnost održavanja sajmova kako bi se osigurali čim bolji uvjeti za odvijanje turističke sezone.

I premda ta odluka još nije službena (bit će vjerojatno tek u petak) za organizatora CBS-a Vicenca Blagaića bio je preveliki rizik početi s postavljanjem skupe sajamske infrastrukture ne znajući sa sigurnošću da li će priredba dobiti zeleno svijetlo. Zato je sajam jednostavno otkazao. Odgoda, prema njegovim riječima a i našim saznanjima nije po drugi put dolazila u obzir jer je veliki broj izlagača vezan za čarter i poslovanje u sezoni koja se ipak polako zahuktava i u lipnju niti imaju vremena a niti brodova koje bi izložili, poglavito kad je riječ o jedrilicama.

Šteta, jer bila je to lijepa prilika da se zaljubljenici u nautiku, okupe pred ljeto i kreiraju onaj svima nama tako drag ugođaj iščekivanja plovidbe. Tako ćemo ipak na prvi hrvatski nautički sajamski susret morati sačekati listopad i Biograd Boat Show, jedan od rijetkih koji se održao prošle godine, nakon što je pandemija poharala sajamsku industriju.

57244612_2411407998917427_3256290929329307648_n CBS-169

DSC_5438
Novosti

Na moru 5800 nautičara u čarteru

Da li je čarter ovog tjedna ostvario samo ili čak 49% najmova u usporedbi s 2019 godinom

Svakome tko se ovih dana zatekao na moru jasno je da je sezona plovidbe započela. Brodice i jahte s nautičarima sve su češće vezane na otočkim rivama a ima ih i po sidrištima i marinama u tranzitu. Koliko ih je točno u odnosu na posljednju ”normalnu” 2019 godinu teško je reći jer dio nautičara plovi vlastitim brodovima ali podatci za čarter su egzaktni. I s obzirom na još uvijek zabrinjavajuću epidemiološku situaciju u Hrvatskoj i dobrom dijelu Europe prilično ohrabrujući. Naime, u crew liste brodica za najam u 18 tjednu ove godine – dakle onom koji ističe u nedjelju – upisano je ukupno 5800 nautičara. 5000 stranih i 800 domaćih. To je ravno dvostruko više nego li ih je bilo tjedan ranije. Usporedimo li tu brojku sa 11700 nautičara koji su isplovili u 18 tjednu 2019 godine dolazimo do rezultata od 49%. Ta je brojka ohrabrujuća imaju li se u vidu i trendovi porasta ali i činjenica da je prije dvije godine praznik 1. maja padao u sredinu tjedna pa je bio pogodan za spajanje dok je ove godine bio u subotu. To je dobar nagovještaj da bi s većom procijepljenošću, uvođenjem Covid putovnica i suzbijanjem još uvijek plamteće pandemije u Hrvatskoj i Europi nautički turizam mogao biti prvi koji će započeti s ozbiljnim oporavkom i povratkom na pred pandemijsko poslovanje. Naravno, brojevi nautičara nisu jedini važni već i cijena po kojoj su brodovi iznajmljeni pa smo o tomu i predviđanjima za slijedećih nekoliko tjedana porazgovarali s nekolicinom vodećih hrvatskih čarteraša.

U1-U4-Pitter30-Cover-außen.indd

I oni uglavnom potvrđuju da trenutno ostvaruju otprilike polovicu najmova u usporedbi s 2019 godinom a eventualne razlike na dolje mogu nastati jer ove godine još nema team building regata, poput Kornati kupa kojeg početkom svibnja organizira Pitter, najveća čarter kompanija u Hrvatskoj. Marin Katičin, njen direktor kazao nam je da je trenutno na moru ravnih 60 od njihovih 214 jedrilica i katamarana pa i taj podatak pokazuje da se u čarteru ipak počelo ponešto događati. No, činjenica da isplovljava ispod trećine flote a da tvrtka mora biti u punom pogonu dugoročno nije održiva. Zato nade polaže u solidan buking koji se nastavlja do kraja svibnja i početkom lipnja kad očekuje da bi, ukoliko se zadrže povoljni epidemiološki trendovi, moglo doći do znatno bolje zauzetosti flote. Kad je o cijenama riječ i dalje su niže nego li bi trebale biti a to je zasluga manjih kompanija i velikih online platformi. U Pitteru to nastoje izbjegavati a najviše im na ruku ide činjenica da ove godine imaju trideset posve novih plovila kod kojih su i rabati najmanji. Zanimljivo je da u dosadašnjem tijeku predsezone Pitter, koji najviše radi na njemačkom govornom području, mnogo bolje rezultate postiže na austrijskom nego na njemačkom tržištu. To tumači znatno strožim mjerama u Njemačkoj u usporedbi s Austrijom i većom disciplinom koju Nijemci pokazuju kad je riječ o pridržavanju svih preporuka pa i onih da se ne putuje ako to nije prijeko potrebno.

Damir Čargo, jedan od naših čarteraša sa najduljim iskustvom koje seže još tamo s kraja osamdesetih godina prošlog stoljeća i vlasnik Waypointa,  u ovome času na moru ima i više od 50% flote ali prema rezervacijama ne očekuje da će taj postotak zadržati i u slijedeća dva tri tjedna. Vjeruje da će on biti nešto manji ali kako stoje stvari sam kraj svibnja i početak lipnja morali bi donijeti ozbiljniji skok. Tad bi trebala započeti visoka ili puna popunjenost njegove flote i nastaviti se kroz sezonu. U ovome času zadovoljan je cijenama koje postiže, čak i u odnosu na pretprošlu godinu kad je radi velikog broja brodova bilo dosta dampinga, a trenutno mu je najveći rabat 20% od kataloške cijene. Nada se da će moći zadržati tu razinu makar je svjestan da će pritisaka na niže cijene biti poprilično kako sezona bude odmicala i u igru se sve više počne uključivati last minute booking.

Sikic

Živko Šikić, voditelj čartera Marine Hramina poznatom i po one design flotama, također je relativno zadovoljan poslovanjem svog čartera ali ističe da do sada stižu samo najhrabriji i radi jedrenja i boravka na moru na sve spremni nautičari. Jer, premda je ulazak u Hrvatsku jednostavan, protokoli mnogih zemalja iz kojih dolaze, poput Češke, Mađarske, Slovačke ili Njemačke povratak u zemlju čine zahtjevnim ili ga uvjetuju karantenom. Najave da bi jedan dio njih mogao relaksirati postojeće uvjete za desetak ili petnaest dana, ukoliko se ostvare, mogle bi znatno povećati potražnju. Kad se procjenjuju do sada realizirani najmovi treba ukalkulirati da je među njima znatan broj prošle godine otkazanih i dijelom ili u cijelosti plaćenih najmova i da je novih grupnih bukinga malo ili ih uopće nema. Što se rezervacija za sezonu tiće lipanj je još uvijek neizvjestan dok bi srpanj i kolovoz trebali biti jako dobri. Naravno, sve pod uvjetom da se uspostavi i održi povoljna epidemiološka situacija. Cijene su za sada na razini prošle godine pa čak i nešto bolje jer, makar su rane rezervacije krenule ranije nego prije nema onog dampinga kojeg je bilo lani.

Pasko

I Paško Klisović, predsjednik Udruge čartera HGK i direktor jedne od najpoznatijih tvrtki, Pina i Mare zadovoljan je bukingom koji je više nego dobar ali i on ukazuje na činjenicu da su u njega uvršteni i otkazani najmovi za prošlu godinu te najmovi čarteraša iz prekomorskih zemalja poput SAD-a, Australije i drugih za koje je neizvjesno da li će se uopće ostvariti ove godine ili će se još jedanput odgoditi za sezonu 2022. Inače, njegova tvrtka do sada je ostvarila 30% prometa za razdoblje od početka godine uz prisutan trend rasta. Njega će biti moguće zadržati pa i ubrzati samo ako popravimo epidemiološku situaciju, uspijemo kontrolirati pandemiju i ako brzo reagiramo na svako njeno eventualno pogoršanje.

Sve u svemu, možemo biti umjereni optimisti, ali na kraju sve će ovisiti o nama samima. A to je obično i najveći izazov.

2020-09-16 09.02.26
Novosti

Eppur si muove!

Nautička sezona polako ali sigurno hvata korak, sad će sve ovisiti o kontroli pandemije

Raspoloženje i predviđanja o uspjehu nautičke sezone proteklih smo mjeseci mijenjali kao košulje. Od euforičnih najava da će biti najbolja do sada jer odmor na brodu je najsigurnija stvar na svijetu koje su se naši gosti, zatvoreni mjesecima u kuće, silno zaželjeli do katastrofičnih prognoza u času kad su se drugi i treći val pandemije razbuktali Europom a Hrvatska zasjela među vodeće europske zemlje po incidenciji gdje uostalom već danima suvereno zauzima prvo mjesto. Odgovor na to pitanje tek djelomično možemo saznavati prateći iz tjedna u tjedan podatke o isplovljavanju gostiju na čarter plovilima jer to je jedini podatak koji se, uz uplovljavanja stranih brodica i jahti, može saznati u realnom vremenu. Svi ostali su post festum.

Već smo objavili (9. travnja) da je početak sezone koji obično obilježava blagdan Uskrsa bio prilično skroman i da je u čarteru isplovila otprilike trećina gostiju u usporedbi s posljednjom „normalnom“ 2019 godinom. Ipak, i s takvim rezultatom u doba dok je većina zemalja iz kojih nam dolazi najveći broj nautičara bila zatvorena i muku mučila s obuzdavanjem zaraze koronavirusom, mogli smo biti zadovoljni, poglavito uzevši u obzir vrlom lošu domaću epidemiološku situaciju.

Zbirni podaci iz crew lista čarter kompanija za 15, 16 i 17 tjedan ove godine pokazuju da je broj nautičara iz tjedna u trajno rastao te da ih je u 15 tjednu isplovilo 1580, u 16 tjednu 1770 a u 17 tjednu 2870. To je i dalje na razini jedne trećine u usporedbi s istim tjednima 2019 godine pa čak i manje usporedimo li podatke za 17 tjedan. No, prije dvije godine u tom tjednu su padali uskršnji praznici pa je oportunije podatke za prošli tjedan usporediti s prosjekom za travanj 2019 godine ne uvrstivši u njega uskršnji tjedan. Takva računica pokazala bi da je trenutna razina iznajmljivanja u čarteru negdje na 52 ili 53% u usporedbi s 2019 godinom. A to je ipak bolja slika. Naravno, ne još i dovoljna jer za pravu ocjenu trebalo bi znati i po kojoj prosječnoj cijeni su brodovi iznajmljivani…

Zanimljiv će biti i podatak što se događa u ovom času, jer to je tjedan u kojem tradicionalno Slovenci stižu u većem broju a i vrijeme se konačno počelo ozbiljnije popravljati i sličiti na proljetno. Kako se istodobno popravlja epidemiološka situacija u Europi i raste procijepljenost a nešto se konačno počelo kretati na bolje i u Hrvatskoj ovaj i sljedeća dva, tri tjedna dat će nam odgovor kako bismo mogli zaključiti predsezonu na moru.

No, to je tek uvod jer u predsezoni se realizira tek desetak posto plovidbenih dana pa će konačan rezultat ovisiti ponajviše o tri ljetna mjeseca i početku jeseni. Ne zabrljamo li s procijepljenošću i s mjerama, za što i ovih dana vidimo da nažalost nema nikakve garancije, mogli bismo početkom ljeta startati u punu nautičku sezonu na razini ili blizu one iz najboljih godina.

 

IMG_3116
Novosti

Skroman početak sezone

Zaplovili su prvi nautičari u znatno manjem broju nego što smo to prije koji mjesec očekivali

Još od kad su u opticaj krenula prva cjepiva započele su kalkulacije o uspjehu ovogodišnje nautičke sezone. Bit će bolja od svih dosadašnjih jer ljudi su se zaželjeli plovidbe a čarteraši neće imati dovoljno brodova za ukrcati sve koji bi htjeli na njih, tvrdili su optimisti, pokazujući na rastući buking i prodaju jahti.

Pesimisti su pak – ukazujući na treći val pandemije, zastoj u bukingu posljednjih tjedana i zatvaranje brojnih europskih država – najavljivali da ćemo posve ostati bez predsezone a dalje kako bude. A ni to neće biti sjajno. Zato smo svi s nestrpljenjem očekivali uskršnje praznike koji bi trebali biti prvi nagovještaj što će se u zbilji događati na Jadranu.

Ono što se zbivalo posljednjih tjedana nije išlo u prilog optimistima. Lijepi broj onih koji su namjeravali provesti uskršnji tjedan ili barem četiri ili pet dana praznika na iznajmljenom brodu otkazao je rezervacije ili ih je prebacio za jesenske termine. Otkazani su i neki team buildinzi a bilo je i veliko pitanje koliko će nautičara, inozemnih vlasnika plovila uopće doći do marina na svoja plovila suočeni s karantenom ili višestrukim testiranjima pri povratku doma. A niti prevrtljivo vrijeme nije bilo obećavajuće.

Sad kad su blagdani iza nas možemo reći da niti optimisti a niti pesimisti nisu bili posve u pravu. Marine su živnule, osobito one sjevernojadranske u koje su počeli stizati vlasnici plovila, više da ih malo srede i provjetre nego li da njima isplove. A krenuo je i čarter. Skromno doduše ali prema podacima koje smo dobili iz Ministarstva mora, prometa i infrastrukture na crew listama iznajmljenih brodica ili jahti u 13 ovogodišnjem tjednu, dakle onom neposredno pred Uskrs, našlo se 200 domaćih i 780 stranih nautičara dok se u 14 tjednu, dakle Uskrsnom, našlo 430 domaćih i 1180 stranih nautičara.

Ukupno je dakle u ta dva tjedna čarter brodovima plovilo 630 domaćih i 1960 stranih nautičara. Sve skupa njih 2590. Podatak o broju brodova koji su isplovili nismo dobili ali pretpostavimo li da je na svakom od njih bilo prosječno po 6 osoba ispada da je u ta dva tjedna isplovilo negdje oko 430 iznajmljenih brodova. To je nešto manje od 10% naše ukupne flote i svakako je barem tri puta manje nego što bi ih u normalnim okolnostima bilo unajmljeno.

Ali uzmemo li sve okolnosti u obzir i ovaj rezultat može obećavati. To su nam potvrdili i razgovori koje smo obavili sa šefovima nekoliko naših najvećih čarter kompanija koje su uglavnom iznajmile između pet i dvadeset jedrilica a drže da će se te brojke brzo početi povećavati dođe li do bilo kakvog značajnijeg stavljanja pandemije pod kontrolu. Svejedno, prizori poput ovih s viške rive uz koju niti u jednom času tijekom uskršnjih blagdana nije bilo vezano više od pet jahti, očito će još neko vrijeme biti naša svakodnevica.

IMG_3113

Novosti

Ligurija zabranila plovidbu

Ograničenje će najviše pogoditi lokalne nautičare

I dok u Hrvatskoj unatoč brojevima zaraženih virusom Covid-19, nikome ne pada na pamet zabraniti plovidbu, jedna talijanska regija je to učinila. Uredbom regionalnih vlasti Ligurije, regije sa velikim brojem marina i sportskih luka zabranjen je dolazak u vikendice i na brodice i jahte dok su moguće sportske aktivnosti.

U pooštravanju borbe protiv Covida za uskršnji vikend, na kraju su stradale i brodice. Mjera će za sada trajati do 7. travnja. Uredba izjednačavanjem vikendica (drugih domova kako ih Talijani zovu) stvara presedan za budućnost, jer je oko takvih mjera bilo mnogo nejasnoća i polemika tijekom pandemije.

U stvarnosti, zabranu odlaska u druge domove za ovaj vikend već su usvojile gotovo sve regije koje su učinkovito zatvorile svoje granice, novost je što se brodovi izričito spominju, što očito pogađa ligurske nautičare koji su se nadali provesti vikend na moru. Oni iz Lombardije ili Piemonta koji u velikom broju svoje jahte drže vezane u Genovi, Chiavariju, Savoni, Rapallu, Varazzeu ili drugim popularnim ligurskim gradovima i tako do njih ne mogu doći.

Međutim, situacija je drugačija za jedrenje na derivama, na dasci ili zmajevima, budući da se to smatra sportskim aktivnostima. Ono je prema uredbi dopušteno unutar općine prebivališta. Općinu mogu napustiti samo oni koji moraju trenirati za državna natjecanja ili kao sportaši sudjelovati na nacionalnim ili međunarodnim natjecanjima.

Kako za razliku od Italije u Hrvatskoj nema nikakvih ograničenja kretanja među županijama niti bilo kakvog ograničenja plovidbe uskrsni blagdani označili su kakav takav početak nautičke sezone. Vidjet ćemo na kraju da li će se boljim pokazati talijanski oprez ili naša domaća bezbrižnost.

m4741_crop169014_1024x576_proportional_1616117230CD54
Novosti

INEOS Team UK Challenger of Record

Prihvaćanjem izazova praktično je započeo novi ciklus America’s Cupa

Royal New Zealand Yacht Squadron danas je potvrdio da je prihvatio izazov za 37. America’s Cup (AC37) od Royal Yacht Squadron Racinga, kojeg zastupa INEOS TEAM UK, koji će djelovati kao Challenger of Record za AC37.

“RNZYS primio je i prihvatio izazov za 37. America’s Cup od naših dugogodišnjih britanskih prijatelja u Royal Yacht Squadron Racing.” izjavio je Aaron Young – RNZYS Commodore. „Sjajno je još jednom uključiti RYSR, s obzirom na to da su bili prvi jjedriličarski klub koji je ovaj trofej utemeljio prije više od 170 godina i s kojim je započela tradicija America’s Cupa. Zajedno s Emirates Teamom iz Novog Zelanda radujemo se što ćemo zajedno s njima razraditi detalje sljedećeg događaja. “

Protokol kojim se upravlja AC37 bit će objavljen u roku od osam mjeseci. Dogovoreno je da će klasa AC75 ostati klasa jedrilica u sljedeća dva ciklusa America’s Cupa, a pristanak na to uvjet je ulaska u natjecanje. Timovi će biti ograničeni na izgradnju samo jednog novog AC75 broda za sljedeći događaj. Bit će imenovano jedno tijelo za natjecanja koje će biti odgovorno za vođenje svih regata i upravljanje komercijalnim aktivnostima vezanim uz AC37.

Branitelj i izazivač istražit će i dogovoriti značajni paket mjera za smanjenje troškova kampanje, uključujući mjere za privlačenje većeg broja izazivača i pomoć u uspostavljanju novih timova.

Novo pravilo ekipne nacionalnosti zahtijevat će da su svi članovi timova vlasnici putovnice s datumom 19. ožujka ove godine u zemlji u kojoj je klub registriran, ili status rezidencijalnog stanovnika s minimalno dvije godine boravka u zemlji kluba (ili organizacijskog tima AC36), koji su se natjecali u 36. America’s Cupu do datuma 18. ožujka ove godine. Kao izuzetak, ponudit će se kvota za natjecatelje, članove jedriličarske ekipe iz drugih zemalja.

Navode i kako postoje različite opcije, ali je namjera da se kao destinacija America’s Cupa odredi u narednih šest mjeseci, a datumi regate se objave u kvalifikacijskom protokolu ili ranije.

 

14/03/21 - Auckland (NZL)
36th America’s Cup presented by Prada
America’s Cup Match - Race Day 4
Blair Tuke (Flight Controller - Emirates Team New Zealand)
Novosti

Zakazao vjetar

Otkazana natjecanja 36. America’s Cupa, Talijani i Novozelanđani ostaju na po tri pobjede

Danas nije bilo regata 36 America’s Cupa u zaljevu Hauraki. Čak i čudotvornim jedrilicama AC 75 koje postižu nadnaravne brzine potreban je vjetar a danas ga nije bilo dovoljno. Povjetarac nad regatnim poljem bio je preslab i ispod dogovorenog praga za početak utrke.

Okruženi ogromnom gledateljskom flotom od preko 1300 čamaca na vodi, Emirates Team New Zealand i Luna Rossa Prada Pirelli povremeno su uspjeli pripremajući se za regatu zajedrilti na foilovima – ali vjetar je bio ispod konstantne brzine od 6,5 čvorova potrebnih za start utrke 7. Direktor regate Iain Murray čekao je sa startom sve do 17:45, ali povjetarac jednostavno nije bio na strani timova i mase gledatelja kojih je osim oko regatnog polja bilo čak 48000 u America’s Cup centru.

Sa po tri dosadašnje pobjede, obje momčadi vratile su se u svoje baze pokušavajući se mentalno i fizički resetirati kako bi spremne dočekale sutrašnji nastavak dvobojskog jedrenja koji bi se, prema prognozi, trebao po prvi put odviti u uvjetima nešto jačeg vjetra za koji se pretpostavlja da bi više trebao pogodovati braniocima naslova.

Njihov kormilar Peter Burling za sada je dobro raspoložen: ”Današnji dan iskoristili smo da na moru iznova proučavamo svaki i najmanji detalj broda i smišljamo načine kako ga učiniti bržim. Radimo puno malih preinaka kako bi naš brod krenuo još brže. Kao tim morate biti sve bolji, a mi definitivno osjećamo kako smo se poboljšavali tijekom ovih uvodnih utrka – u smislu tehnike, opreme ili kako nešto koristimo – i svaki mali detalj čini veliku razliku. ”

Foto: America’s Cup

28/12/20 - Auckland (NZL)
36th America’s Cup presented by Prada
PRADA Cup 2021 - Around Auckland
Auckland Lookout Point - Mount Eden
Novosti

Odgođen prvi vikend America’s Cupa

Jedriličari slijede sudbinu građana Aucklanda; njihovi dvoboji zakazani za slijedeći vikend su odgođeni

Makar ima jednu od najpovoljnijih epidemioloških situacija na svijetu novozelandska vlada je od nedjelje ujutro za područje Aucklanda uvela najstroži mogući lockdown u trajanju ne kraćem od sedam dana. Takvu odluku izazvala su tri slučaja pojave britanskog soja koronavirusa u južnom Aucklandu i naročito ponašanje jednog zaraženog studenta koji je umjesto da ostane u karanteni pohađao predavanja, odlazio vani jesti i trenirao u teretani. Poznati po brzom i sveobuhvatnom reagiranju na svaku pojavu zaraze čije su širenje uvijek do sada uspjeli efikasno spriječiti i ovaj put su reagirali strogim mjerama među koje spada i zabrana sportskih natjecanja koja uključuju i jedrenje, premda se ono odvija daleko od obale, a dvoboji Emirates New Zealanda i Prada Pirelli Luna Rossa timova se mogu odvijati bez prisustva gledatelja.

Radi toga su organizatori iz America’s Cup Eventa odgodili prvi vikend regata koje su se trebale održati u subotu 6. i nedjelju 7. ožujka. Svrha ove rane odluke je pružiti barem izvjesnu sigurnost u planiranju i pripremanju svih sudionikaovog događanja s obzirom na početni vikend. Ipak, pokušat će osigurati da natjecanja započnu i održe se čak i ako se lockdown najstrože treće razine nastavi.

Predsjednica America’s Cup Eventa, Tina Symmans, izjavila je: „ ACE će zatražiti izuzeće za regate prema ograničenjima razine 3 kako bi što više opcija ostalo otvoreno. Međutim, dvoboji se neće dogoditi barem prije  srijede, 10. ožujka. ” U međuvremenu, ACE će nastaviti blisko surađivati ​​s relevantnim vlastima tijekom sljedećih nekoliko dana kako se bude razvijala ova najnovija situacija s COVID-om.

“Moramo razumjeti sve vjerojatne scenarije kako bi se mogao uspostaviti ažurirani raspored regata, a istovremeno osigurati ispunjavanje regulatornih zahtjeva”, zaključio je Symmans. Predstavnici talijanskog i novozelandskog tima za sada nisu komentirali odgodu i nastavljaju s pripremama očekujući da bi se prvi dvoboji America’s Cupa mogli dogoditiu srijedu 10. ožujka.

152339866_5423568981001443_4233813619757925708_o 150526427_2121248084677251_3566192479164840247_n