Novosti

U Dubrovniku održan Adriatic Sea Forum

Više od 300 sudionika raspravljalo je o iskustvima i budućnosti putničkog prometa u jadranskim lukama i nautici

Šesto izdanje skupa koji organizira talijanska istraživačka i konzultantska tvrtka Risposte Turismo uz suradnju grada Dubrovnika pokazalo je kao niti jedno dosadašnje potrebu i mogućnosti zajedničkog djelovanja svih dionika svakog oblika pomorskog putničkog prometa na Jadranu. Održiv razvoj, zaštita okoliša ali i promocija ne poznaju granice na moru i zato je suradnja nužna. U dva dana održano je više od 15 susreta i rasprava o turističkim potencijalima i izazovima s kojima se suočava jadransko područje. Sudjelovalo je više od 50 međunarodnih predavača i više od 250 operatera koji predstavljaju različite strukovne kategorije uključene u pomorski turizam na Jadranu.

Ulazak Hrvatske, kojoj pripada najatraktivniji dio jadranske obale u Schengensku zonu otvara niz novih razvojnih mogućnosti. To potvrđuje i činjenica da se u slijedeće tri godine očekuju ulaganja od preko 416 milijuna eura u infrastrukturu pomorskog turizma na Jadranu. Sektor kruzera i trajekta imat će najviše koristi od novih ulaganja u trogodišnjem razdoblju koje je u tijeku, ukupno oko 210 milijuna eura. Što se tiče nautičkog sektora, u tijeku su ulaganja od 206 milijuna eura, od čega najmanje 182 milijuna eura za izgradnju novih marina i daljnjih 24 milijuna eura za proširenje postojećih objekata. Veliki dio tih ulaganja odnosi se na marine u Hrvatskoj.

Što se tiče prometa na kruzerima, prema prognozama, kretanje putnika (ukrcaj, iskrcaj i tranzit) u 2023. iznosit će ukupno 4,5 milijuna u 32 luke za kruzere na Jadranu, što je porast od 29,3% u odnosu na 2022., a ticanja će se povećati na 3.000 (+3,9%). U 2023. Italija će biti prva na ljestvici prometa kruzera, s nešto više od 2 milijuna putnika (+35%), što čini 46,2% ukupnog prometa, ispred Hrvatske (cca. 1,1 milijun putnika, +33,1%) i Grčke (624.000 putnika, +17,2%). Prognoze za kraj godine pozitivne su i za ostale zemlje na području Jadrana, od Crne Gore (479.000 putnika, +10,4%) do Slovenije (119.000 putnika, +59,3%) i Albanije (25.000 putnika, +53,9%). Oporavak će se nastaviti i u pogledu kretanja putnika na trajektima, hidrogliserima i katamaranima. Prema ažuriranim prognozama do kraja 2023. godine 13 glavnih luka na Jadranu zabilježit će 19,3 milijuna putnika (+7,9%) i više od 79.000 ticanja (+9,9%). Prognoze su pozitivne za Split, koji je i dalje čvrsto na vrhu, s 5,2 milijuna putnika (+8%), Igoumenitsu (2,6 milijuna putnika, +7%) i Zadar (2,5 milijuna putnika, +3%).

 I kad je riječ o nautičkom turizmu povjerenje operatera u njegov porast a na Jadranu je i dalje visoko, Nakon ohrabrujućih rezultata iz 2022. U marinama I čarter tvrtkama se očekuje nastavak rasta. Sve to ukazuje na sveopći oporavak pomorskog turizma na Jadranu, segmenta koji će uskoro – do 2024., ako ne već 2023. – svjedočiti povratak na brojeve zabilježene prije pandemije.

 Na kraju prvog dana foruma, iza zatvorenih vrata, održan je prvi Summit predsjednika jadranskih luka koji je ponudio priliku za dijalog između čelnika luka i nacionalnih trgovačkih udruženja.

Novosti

Tri Mornara na krovu Europe

Naši izvrsni laseraši u strašnoj konkurenciji pokazali su koliko vrijede. Šteta samo što na Olimpijadi može nastupiti samo jedan

Jedriličari Mornara Tonči Stipanović i Filip Jurišić ostvarili su u svjetskim okvirima nezabilježen uspjeh, osvojivši zlatnu i srebrnu medalju na europskom prvenstvu klase ILCA 7 u Andori. Da bi trijumf trofejnog splitskog kluba bio potpun, pobrinuo se Cipranin Pavlos Kontides, pridruženi član Mornara (formalno jedri za Limassol Nautical Club) i već 15 godina stalni sparing partner naših laseraša, koji je u Andori osvojio broncu. Legendarni trener naših jedriličara Jozo Jakelić ušao je tako u povijest, budući da nikada do sada u niti jednoj jedriličarskoj klasi tri natjecatelja iz istoga tima nisu popunila postolje na nekom kontinentalnom ili svjetskom prvenstvu

i-VXrZ5cg-X3Otvoreno europsko prvenstvo u Andori okupilo je čak 186 jedriličara u klasi ILCA 7, a konkurencija je bila strašna, jer pored najboljih europskih natjecatelja na regatu je stigla kompletna australska reprezentacija, predvođena aktualnim olimpijskim pobjednikom Matthewom Wearneom. Naši jedriličari pokazali su već na otvaranju regate da su dobro radili ove zime, da su u dobroj formi i spremni za velike stvari. Nakon četiri kvalifikacijske regate Tonči Stipanović zasjeo na peto, a Filip Jurišić na deseto mjesto. Jurišić je pritom na samome startu imao veliku pegulu, nakon što je u prvome plovu – u kojemu je prvi stigao na cilj – naknadno diskvalificiran, zbog preranog starta, a nesretnog UFD-a koštali su ga milimetri. Kako je regata odmicala, naši su jedriličari bili sve bolji. Nakon prva tri finalna jedrenja u zlatnoj skupini na čelo flote izbio je Matthew Wearn, ispred aktualnog europskog prvaka Philippa Buhla (NJE) i Stipanovića na trećem mjestu, a priključak s vodećima uhvatili su i Jurišić, koji je pobijedio u jednome plovu, te Kontides. Uoči zadnjeg dana regate prvi je bio Wearn, s bodom ispred Stipanovića, dok se Jurišić probio do četvrtog mjesta. Zadnji dan regate donio je dramu: jedrilo se po slabom vjetru promjenjivog smjera, bilo je nekoliko opoziva, a regatni odbor nije uvijek najbolje reagirao i donio je neke dvojbene odluke, no na kraju je sve ipak bilo regularno, a i vrlo sretno za naše jedriličare. Australac je zadnjega dana podbacio i u tri plova zauzeo 16, 2 i 21 mjesto, što su iskoristili Stipanović i Jurišić koji su ga prestigli i zasjeli na prvo, odnosno drugo mjesto. Kontides je u konačnici zauzeo četvrto mjesto u ukupnom poretku, odnosno treće u konkurenciji Europljana. Stipanović je  zlato osvojio samo s bodom prednosti u odnosu na Jurišića, koji je regatu zaključio s pobjedom i petim mjestom. Tončiju Stipanoviću, našem najtrofejnijem jedriličaru svih vremena, ovo je peta zlatna medalja na europskim prvenstvima, dok je njegov nešto mlađi klupski kolega Filip Jurišić svoju kolekciju s kontinentalnih prvenstava obogatio svojim drugim odličjem. Stipanović i Jurišić morat će se inače uskoro međusobno nadmetati za nastup na Olimpijskim igrama. Na olimpijsku regatu nažalost može samo jedan od njih dvojice, a hoće li to biti dvostruki osvajač olimpijskog srebra Stipanović, ili pak Jurišić, kojemu bi to bile prve olimpijske igre, doznat ćemo za godinu dana, nakon Svjetskog prvenstva u Australiji i regate Svjetskog kupa u Hyeresu koja se održava u travnju 2024.

2023 ILCA SEN. E. C. 04-0645

Novosti

Senku Karuzi nagrada Ivan Goran Kovačić za najbolju pjesničku knjigu

Naš prijatelj, suradnik i kolumnist Senko Karuza ovjenčan je nagradom IGK za najbolju pjesničku zbirku publiciranu u posljednje dvije godine.

Danas je jedan od onih dana koji započinju radošću i osmjehom. Naš prijatelj, suradnik i kolumnist Senko Karuza ovjenčan je nagradom Ivan Goran Kovačić za najbolju pjesničku zbirku publiciranu u posljednje dvije godine. Zaslužila ga je njegova prva zbirka pjesama Nestajanje u izdanju Meandarmedie. Najcjenjenija naša nagrada za književno djelo Ivan Goran Kovačić utemeljena je 1971 godine a od prije četiri godine naizmjenično se dodjeljuju Goranov vijenac za cjelokupni pjesnički opus nekog autora i njegova dostignuća u hrvatskoj književnosti i nagrada IGK za najbolju pjesničku zbirku. Do ove zbirke pjesama Senka smo poznavali po esejima koje je objavljivao u nizu novina i portala i knjigama priča Busbuskalai, Ima li života prije smrti, Vodič po otoku, Teško mi je reći i Kamara Obscura. Neke od njih a posljednja u cijelosti inspirirane su tekstovima kolumni objavljenih u Moru. Objavio je i pjesničku knjigu Otimanje a u koautorstvu sa Brankom Čegecom i Miroslavom Mićanovićem knjigu Tri krokodila. Nastavit će se ovaj popis uskoro jer Senko ne staje. U maniri pravog renesansnog čovjeka on piše, ribari, kuha, obrađuje vinograd, prijateljuje, organizira druženja i festivale, brine o sudbini svog otoka, Komiže i Mole Trovne… I kad god ga trebaš on je tu!

Žiri u sastavu Dorta Jagić, Miroslav Mićanović i Branislav Oblučar jednoglasno je odlučio o ovogodišnjoj nagradi u konkurenciji 93 naslova. Ovako su obrazložili svoj stav:

„Knjiga Nestajanje Karuzin je pjesnički prvijenac, kojim je otvorio svoju poetsku dionicu. U ovoj je zbirci na površinu izbio pjesnički impuls koji se nije očitovao samo u nastupima, nego i u knjigama Karuzine kratke proze, osobito ondje gdje se autor osvjedočio kao majstor kratkih poteza… U tekstovima što stanu na jednu stranicu, a koji žanrovski šeću od kratke priče do crtice i pjesme u prozi, Karuza u nekoliko nabačaja gradi atmosferu i oblikuje perspektivu, prepleće emociju i misao i na kraju sve zavrće autoironičnom poantom. Ton pritom najčešće ostaje staložen i kontroliran, što je često podcrtano karakterističnim pripovjednim „mi“ kojim se donekle poopćava udio osobnog i intimnog. Čita li se zbirka Nestajanje u relaciji prema takvoj (poetskoj) prozi, u oči upada činjenica da ovdje nije riječ o pukom ogoljenju poetske srži od proznoga tkiva niti o stihovnom preoblikovanju poznate prozne materije – na djelu je otkrivanje jednog sasvim novog prostora i njegovih mogućnosti, i upravo taj zamah otkrića nosi ove pjesme i čini ovu knjigu uzbudljivim štivom…”

Novosti

Marina Izola treća najveća na Jadranu

Ulazak Hrvatske u Schengenski prostor pospješit će potražnju za vezom u slovenskim marinama

 Završeno je postavljanje tri nova pontonska gata u istočnom dijelu marine Izola. Gatovi su, zajedno sa četvrtim koji ih spaja sa kopnom ukupno dugi više od 400 metara i na njima se nalazi 161 novi vez za plovila dužine do 15 metara. Svi vezovi imaju priključak na električnu energiju i vodu. Investicija je vrijedna 2,3 milijuna eura i predstavlja dio napora novih vlasnika marine (tvrtke Grafist) da podigne razinu usluge i obogati ponudu. Novi vezovi su dobili uporabnu dozvolu i na njima su već vezane prve brodice. Novi vezovi dobro su zaštićeni visokim koljenastim lukobranom marine sa sjeverozapadne strane i dugačkim lukobranom koji štiti luku i komunalne vezove u gradu sa sjeverne strane.

Sa dosadašnjih 620  marina Izola sada ima ukupno 781 vez i po broju vezova postala je treća najveća marina na istočnoj obali Jadrana. Može primiti jahte dužine do 45 metara. Marina je inače dobro popunjena a s ulaskom Hrvatske u Schengenski prostor i ukidanjem graničnih kontrola još je bliža akvatoriju u kojem slovenski i talijanski nautičari plove pa je za očekivati da će potražnja za novim vezovima u Izoli biti poprilična. Kako nam je kazao direktor marina u Izoli i Kopru Vladimir Gavran očekuju da će ih u cijelosti popuniti u roku od godine dana.

Novosti

ACI prihodovao 247,2 milijuna kuna

Radi se o najvećem prihodu u dosadašnjem poslovanju naše nautičke tvrtke

Naš najveći lanac marina ACI d.d., u 2022. godini upravo je objavio da su ostvarili ukupno 247,2 milijuna HRK poslovnih prihoda, što predstavlja rekordne rezultate u 40 godina dugoj povijesti tvrtke. Prema nerevidiranom izvješću o rezultatima poslovanja, EBITDA Društva u proteklom je razdoblju dosegla vrijednost od 101 milijuna HRK, što je porast od 21% u odnosu na godinu ranije. Istodobno, tijekom 2022. godine u sustav marina uloženo je ukupno 58,4 milijuna kuna.

„Poslovna godina 2022. za ACI je bila izazovna u više segmenata, posebice s obzirom na potrebu balansiranja učinaka rasta inflacije te rasta troškova energenata, roba i usluga, ali i povećanog obujma posla u marinama. Ovogodišnji poslovni rezultati odraz su dugogodišnjeg zajedničkog rada i truda svih naših kolega te odluka koje smo zajedno donosili. Ove godine, jubilarne 40. godine od ACI-jeva osnutka, očekujemo nastavak povećane potražnje za našim uslugama te nastavak stabilnog poslovanja“, izjavio je tim povodom je predsjednik Uprave ACI d.d. Kristijan Pavić.

Kristijan Pavić, predsjednik Uprave ACI-ja

Prihodi od prodaje u 2022. godini iznosili su 238,7 milijuna kuna te su za 33,1 milijuna viši u odnosu na godinu ranije, a rast je zabilježen u svim marinama sustava. Najveći rast zabilježen je od usluge dnevnog i godišnjeg veza s udjelom od 75% u ukupnom povećanju. Poslovna jedinica s najznačajnijim rastom je ACI marina Korčula, u koju je godinu ranije izvršeno i 25 milijuna kuna vrijedno ulaganje u rekonstrukciju lukobrana. Uprava tvrtke je tijekom protekle godine potpisala Aneks Kolektivnog ugovora iz 2019. godine čime su povećana dosadašnja prava svih radnika i to prvenstveno kroz povećanu osnovicu plaće te podizanje koeficijenta složenosti poslova. Osnovica plaće zaposlenicima je povećana već za prosinac 2022. godine.

U 2023. godini ACI će težiti daljnjem nastavku ulaganja u marine, s posebnim naglaskom na izgradnju buduće ACI marine Rijeka. Do kraja 2023. godine Društvo planira donijeti i Strategiju održivog razvoja ACI-ja za razdoblje od 2023. do 2027. godine. Naposljetku, najveći fokus tvrtke  i dalje ostaje na aktivnostima vezanim uz produljenje koncesijskih ugovora koji u najvećoj mjeri ističu 2030. godine.

default
Foto: ACI

Novosti

Zapadna obala Lučkoj upravi SDŽ

Atraktivni dio splitske rive konačno će legalno u funkciju. Istodobno, grad Split gubi bilo kakvu ingerenciju.

Današnjom odlukom Vlade RH završena je trakavica na temu upravljanja splitskom Zapadnom obalom, jednom od najatraktivnijih riva za privez jahti na Jadranu i zlatnim rudnikom za onoga tko će ubirati naknadu za vez. Teško bi se moglo naći veliku jahtu koja ljeti plovi dalmatinskim akvatorijem a da njeni gosti nisu zaželjeli bar na dan svratiti u Split i vezati baš na tom najuređenijem dijelu rive. A tamo nikad nisu znali što će ih zateći. Od protivljenja gradskih vlasti da se tamo itko veže jer krme velikih jahti smetaju šetačima do davanja jednog dijela rive na upravljanje lokalnoj gradskoj firmi Splitska obala a drugog u zakup Nava Boatsu do posvemašnjeg nereda koji je vladao posljednjih godinu i pol dana kad je Zapadnom obalom nije upravljao nitko a koristio ju je svaki koji se na nju uspio vezati.

Vladinom „Odlukom o davanju suglasnosti na Odluku Županijske skupštine Splitsko-dalmatinske županije o dopuni Odluke o osnivanju Lučke uprave Splitsko-dalmatinske županije“ praktično je stavljena točka na i, a Zapadna obala dana je na upravljanje Lučkoj upravi Splitsko-dalmatinske županije i bez ove obale instituciji koja uz komunalne kontrolira daleko najveći broj komercijalnih vezova za nautičare u Dalmaciji. Nema sumnje, sudeći po dosadašnjem iskustvu, da će Domagoj Marojević koji već punih dvanaest godina čvrsto u rukama drži ovu instituciju, i njegova ekipa solidno upravljati rivom i uredno je održavati. Pitanje je jedino da li je logično da se sve gradsko i komunalno koncentrira u njihovim rukama.

Podsjećamo, samo u posljednje dvije godine preuzeli se upravljanje (privremeno?!) marine Zenta i Spinut u Splitu i Ramovu u Krvavici a sada stiže i najveća nagrada – Zapadna obala. Koja je, nota bene sagrađena za vrijeme gradonačelnika Željka Keruma, sredstvima gradskog proračuna i to onima namijenjenima za sanaciju deponija Karepovac u iznosu većem od 85 milijuna kuna. A po našim zakonima o upravljanju njome odluku donose županijska i centralna vlast koje dok je trebalo graditi nisu ni luk jele niti ga mirisale. Ali sad je to neka druga priča… Koja će donošenjem novog Zakona o pomorskom dobru biti samo još bolje podebljana. Gradska tvrtka Splitska obala koja je njome jedno vrijeme upravljala maknuta je na stranu a rješenjima Carine i Državnog inspektorata oduzima joj se (praktično gradu Splitu) više od 15 milijuna kuna imovinske koristi. Sličnu, premda znatno manju kaznu (više od milijun kuna) dobila je i platila i tvrtka Nava Boats. Prava naša priča. I možda nova bitka za gradonačelnika Ivicu Puljka.

Formalno pravno Županijska skupština je prema aktualnim odredbama Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama odlukom donesenom 8. lipnja 2022. utvrdila novo lučko područje, odnosno novu luku otvorenu za javni promet lokalnog značaja, konkretno područje Zapadne obale luke Split, za što je sad dobila suglasnost Vlade. Površina lučkog područja nove luke iznosi 49.289 m2 (kopneni dio 1.425,76 m2 i morski dio 47.863,24 m2), a predviđeni broj vezova iznosi cca 40 vezova. U svojem priopćenja Vlada ističe „Na ovaj način uvodi se red na atraktivnom području koje se u stvarnosti koristilo kao lučko područje, a bilo je izvan lučkog sustava.“ Što je čije i kako bi trebalo biti previše ih ne zanima.

Piše: Braslav Karlić
Foto: Arhiva More

Novosti

Preminuo Zoran Brajčić

U 74 godini života preminuo poznati viški ugostitelj

Jutros je na Visu u 74 godini života preminuo Zoran Brajčić. Bez sumnje najzaslužnija osoba za nautički i gastronomski preobražaj grada Visa i čitavog otoka od zapuštene i zatvorene vojne baze u jedno od najatraktivnijih nautičkih odredišta čitavog Jadrana pa i Mediterana. Zagrepčanin po rođenju a Višanì po obitelji, opredjeljenju i uvjerenju, vrativši se na otok donio je energiju i znanje iskusnog poduzetnika. Njegovi restorani Lambik a potom Pojoda postaju mjesta uzvišenog i inovativnog kulinarstva koje niti u jednom času ne zaboravljaju tradiciju, iskustvo i podneblje otoka i namah se pretvaraju u mjesta blagovanja koja se jednostavno moraju posjetiti i osjetiti.

Pokazao je primjerom i visoko podignutom ljestvicom što za takvu sredinu znači vrhunska gastronomija i nije čudo da su ga slijedili mnogi pretvorivši kulinarsku ponudu otoka u nadaleko poznatu. Istodobno, Zoran je inicijator osnivanja Issa Adria Nautike, lokalne tvrtke koja je godinama vodila brigu o vezovima na viškim rivama na Luci i Kutu i sidrištima, održavala ih, gradila i iz godine u godinu podizala razinu usluge. Bio je snažno društveno angažiran u gradskom poglavarstvu, promičući ideje modernog razvoja otoka nikad na uštrb ambijentalnosti  i zapostavljanja istinskih otočkih korijena. Širokog srca, velikog kruga prijatelja, poznavatelj viške povijesti, života ribara, vinogradara i vlastele nedostajat će svima koji su ga poznavali i voljeli.

Prošle godine u srpnju razgovarali smo za naš magazin.

brajcic1brajcic2brajcic3brajcic4

Novosti

Startom posada dvije jedrilice koje su krenule iz Pule kako bi sudjelovale u prvoj od tri etape regate Pula – Pesaro danas je započeo sadržajno vrlo bogat tjedan pulskog jedrenja. Već sutra prema Puli će se iz Trsta zaputiti maksi jedrilice na regati MAXI ON među kojima znani Portopiccolo Prosecco, 90 stopa dugačak maxi koji u svojoj bogatoj regatnoj povijesti bilježi i pobjede na Sydney Hobarth regati. Potom 80 stopa dug Nautor Swan Anemos, pa Volvo 60 Cleansport… Maxiji će potom dva dana regatavati u pulskom akvatoriju sa startom u luci da bi se zaključili regatu četvrtog dana povratkom u Trst. S njima stiže i osam šefova okićenih Michelinovim zvjezdama koji će u petak prirediti Cooking Challenge Show i ekskluzivnu večeru u novoobnovljenom Grand Hotelu Brioni. Istog dana starta i druga etapa regate Pesaro – Pula. U subotu je velika gradska fešta sa bogatim zabavnim programom, regata optimista i nastavak jedrenja maxija. U nedjelju se održava 58. Pulska regata sa tridesetak jedrilica a maxiji se vraćaju u Trst. Čitav program se zaključuje u ponedjeljak 9. svibnja startom treće etape Pula – Pesaro.279870387_3125121661045917_755932963310285701_n279889839_3125121617712588_3495597956142989113_n

Novosti

Unatoč rekordnim brojevima zaraženih u svijetu krajem prošle i početkom ove godine među čarterašima je vladao optimizam. Rezervacije su se približavale rekordnim razinama a onda su u veljači krenule napetosti a potom i napad Rusije na Ukrajinu koji je na nekoliko tjedana umrtvio interes za iznajmljivanje brodica i jahti. Ipak, premda se situacija u Ukrajini ne smiruje, dolazak proljeća obnovio je interes i nautičari ponovo bukiraju brodove kao u najboljim godinama pa se možemo nadati odličnoj sezoni. Možda i na razini 2019 godine makar u ponudi imamo tristotinjak plovila manje nego prije tri godine.

Ta nadanja osnažuju i podatci o dolasku čarter gostiju u razdoblju od početka ove godine pa do 29. travnja i njihova usporedba s 2019 godinom. Naime, u tom razdoblju imali smo u čarteru na brodicama, jahtama i brodovima (mini kruzerima) ukupno 23813 gostiju koji su ostvarili 121815 noćenja. Prije tri godine u prva četiri mjeseca imali smo znatno više gostiju, 34964 što je 45% više ali oni su realizirali 145819 noćenja što je 19% više. Drugim riječima, stiglo nam je manje nautičara ali su boravili znatno duže i u najvećoj mjeri na većim brodovima jer se naša čarter flota stalno obnavlja sve većim plovilima.  Uzmemo li u obzir sve okolnosti koje su nas ovih mjeseci pratile i gotovo potpuni izostanak ruskih, ukrajinskih i bjeloruskih nautičara koji čine otprilike 3% gostiju u čarteru to je svakako dobar i obećavajući rezultat.

 DSC02915

ČarterNovosti

Podatci koje smo danas dobili iz Ministarstva Mora o plovidbi nautičara i čarteru plovila u Hrvatskoj potvrđuju naša saznanja iz prve ruke da svjedočimo iznimno uspješnoj nautičkoj sezoni. Znatno uspješnijoj nego li su se i najveći optimisti još početkom svibnja mogli nadati. U posljednjem, tridesettrećem tjednu, čarteraši su na svoja plovila ukrcali više od 26000 ljudi, tristotinjak više nego li rekordne 2019 godine. Imamo li na umu da su to učinili po boljim cijenama nego prije dvije godine i u okolnostima u kojima su flotu od 4600 smanjili za petstotinjak plovila taj je rezultat još i bolji. Inače, usporedimo li njihove brojke od početka godine pa sve do 17. kolovoza sa istim razdobljem 2019 godine (283.334 u odnosu na 391.422 gosta) ostvaren je rezultat od skoro 73% u odnosu na pred pandemijski rekord. Vrlo brojna su i dosadašnja uplovljavanja stranih nautičara vlastitim brodicama i jahtama. Ove je godine do 15. kolovoza ostvareno njihovih 44033 prvih prijava dolaska odnosno produženja boravka. To je 84% od 52231 koliko ih je bilo 2019 godine ali i 20,96% više od lanjskih 36402. Vrijedi istaći pri tomu da je najveći rast od čak 50,89% ostvaren kod prvih prijava jahti, dakle najvećih plovila kojima stranci dolaze kod nas što je svakako zanimljiv podatak koji govori o sve većem interesu za plovidbu u Hrvatskoj najpotentnijih nautičara. A kako je buking u čarteru za ostatak sezone odličan a nautičare koji plove svojim brodovima i tek imaju namjeru doploviti kod nas teško išta u tomu može spriječiti mogli bismo očekivati da ukupna plovidba iz sporta i razonode u Hrvatskoj ove godine dosegne i svih 90% one iz 2019 godine. To bi bio zaista izvrstan rezultat, potvrda otpornosti nautičkog sektora na sve izazove pandemije osobito prisjetimo li se ozbiljnih restrikcija kojima smo bili suočeni u doba uskršnjih blagdana kad uobičajeno započinje sezona plovidbe. Znademo li da se sve ove brojke prelijevaju u prihode naših marina, lučkih uprava, restorana i općenito svake vrste otočkog i priobalnog gospodarstva sva je prilika da kad berba završi prionemo promociji i boljoj organizaciji na moru za slijedeću sezonu jer naša konkurencija neće spavati.

DCIM100MEDIADJI_0045.JPG
DCIM100MEDIADJI_0045.JPG
NovostiOtoci

Le(a)vanda je sazrijela, može početi 13. festival levande! I počeo je! Eto, već trinaesti put Velo Grablje na otoku Hvaru organizira festival posvećen plavom cvijetu levande. Danas (9. srpnja) tek je početak, a sutra se očekuje prava „rapsodija u plavom“. Domaćini su se potrudili pa ima i nekih novitada kao izložba Pisma i pismenost otoka Hvara, (organizira Općinska knjižnica i čitaonica Jelsa, a autor izložbe, postava i tekstova Ivan Volarević), bit će tu i pisme po domaću, predavanje kako zaštititi hvarsku levandu Budrovku, izložba fotografija i dakako prezentacija svih mogućih proizvoda od levande, a i ne samo od levande kao i otočkih delicija. Novost je bezalkoholno osvježavajuće piće originalno Kombuchapretvorena u Crobucha. Ima i od levande. Izvrsno je! Vidjet ćemo što su domaćini pripremili za sutra.20210709_10480820210709_105357DSCN7148

Novosti

Čarter dodaje gas

U prvom tjednu srpnja najam plovila dosegao je 82% istog razdoblja predpandemijske 2019 godine

Svatko tko se prošle subote zatekao u nekoj hrvatskoj marini mogao se uvjeriti u gužvu koja vlada na gatovima na kojima svoje jahte vežu čarter kompanije. Potvrdili su nam to i podatci koje smo dobili od Ministarstva mora koji kazuju da je u 27 tjednu ove godine u crew liste čarteraša upisana 21300 osoba. U istom tjednu 2019 godine bilo ih je 26100 što znači da je čarter u tom tjednu ostvario čak 82% svog učinka iz dosada najuspješnije 2019 godine.

Od početka nautičke sezone iz tjedna u tjedan taj je rezultat sve bolji. Tako je u lipnju na čarter plovilima bilo ukrcano 67500 nautičara što je 67% od 100.700 koliko ih je plovilo u lipnju 2019 ali i za 70% više nego li prošle godine u lipnju kad ih se ukrcalo svega 39700. I što je također važno, rezultat se popravlja iz tjedna u tjedan. Tako je u prvom tjednu lipnja ostvareno 60% rezultata iz istog razdoblja 2019, u drugom tjednu 56%, u trećem 74% a u četvrtom čak 79%.

Od početka godine do kraja lipnja u čarteru su plovila ukupno 115747 nautičara a i dalje prevladavaju oni iz Austrije, Njemačke, Češke, Slovenije i Poljske koji zajedno s hrvatskim državljanima broje 84080 osoba.

Uzmemo li u obzira da se u međuvremenu hrvatska čarter flota smanjila ja kojih petstotinjak plovila ovaj je rezultat još značajniji. Čarteraši s kojima smo ovih dana razgovarali jako su zadovoljni sezonom a još više rezervacijama za slijedeće mjesece. Sad sve ovisi o očuvanju dobre epidemiološke situacije. Zato, cijepite se vi koji to do sada