Highfield Sport 650
Novosti

Premijere u Biogradu

Izdvojamo svjetske, mediteranske i hrvatske premijere 23. Biograd Boat Showa

Sutra počinje 23. Biograd Boat Show. U nastavku izdvajamo svjetske, mediteranske i hrvatske premijere brodica koje ćemo u narednim danima moći vidjeti na sajmu u Biogradu. Među njima su neka manje poznata, ali i neka zvučna imena svjetske nautičke industrije.

Seamaster 45 Fortuna – Poljsko brodogradilište s više od 20 godina iskustva gradnje jedrilica i motornjaka, održat će svjetsku premijeru najnovijeg motornjaka iz njihova kataloga. Ovu 13,5 m dugu Flybridge krstaricu krasi suvremeni dizajn s velikim prozorima i ugodno uređenim luksuznim interijerom.

Seamaster 45 Fortuna

Colnago 42 T– Još jednu svjetsku premijeru imat će Colnago Marine s novim Colnago 42 T. Aluminijska brodica duga 12,5 m i teška 10 tona, s motorom 480 ks postiže 23 čvorova brzine. Dizajnirana je za big game ribolov ali i za obiteljsko krstarenje tijekom cijele godine.

Colnago 42 T

Optimus 5.0 – Slovenska tvrtka Planet Marine na 23. BBS-u održat će svjetsku premijeru Optimus 5.0, tendera za luksuzne jahte dugog 5 m. Riječ je o gumenjaku s jet pogonom, tvrdim dubokim V trupom, ugrađenim klupama za 8 putnika i malom centralnom konzolom.

Optimus 5.0

Beloniformes 25 TriToon – Pontonski tip trimarana su vrsta plovila koja se tek probijaju na mediteranskom tržištu. Slovenska tvrtka Ningbo će u Biogradu održati svjetsku premijeru aluminijskog trimarana Beloniformes 25 dostupan u dvije verzije, ovisno o pogonu s jedinim ili dva motora, za postizanje brzina do 18, odnosno 29 čvorova.

Beloniformes 25 TriToon

Firefighting boat FFB 640 F-RPA – Domaći proizvođač radnih plovila Flammifer održava svjetsku premijeru novog vatrogasnog plovila FFB 640 F-RPA. Radi se o moćnom stroju za borbu protiv požara u marinama, na brodovima, obalnim područjima gdje se pristupa samo s mora. Opremljen je vodenim topom koji izbacuje mlaz i do 45 m.

Flammifer FFB 640 F-RPA

Solar Ferry – Agena Marine će u Biogradu otkriti kako izgleda njihov novi solarni brod za transport do 12 putnika. Namijenjen je za prijevoz na kraćim relacijama, a sa solarnim panelom kapaciteta 1800 W koji konstantno puni baterije, brodica može konstantno ploviti od 5 do 8 sati, ovisno o opterećenju.

Agena Marine

Mediteranska premijera

Hallberg-Rassy 50 – Mediteransku premijeru imat će i lanjski model švedskog brodogradilišta Bluewater cruisera. Nakon Southamptona, HR50 bit će premijerno prikazan na Biograd Boat Showu. Klasični Rassy dizajn s modernim elementima, ujedno i prva brodica na koju je ugrađen karbonski jarbol s in-mast roll sustavom tvrtke Selden.

hallberg-rassy 50

Hrvatske premijere

Bali 4.6 – Hrvatsku premijeru imat će i popularni charter katamaran Bali 4.6. Katamarani imaju daleko više prostora od monotrupaca, a Bali je zbog koncepta kombiniranog prostora salona i kokpita po tom pitanju jedinstven. Tu je i veliki leteći most, prostrane krmene platforme, te tvrdi međuprostor u provi.

Bali 4.6

Bali 4.2 – Još jedan novi model iz brodogradilišta koji se odlikuje iskorištavanjem prostora na brodici, sa svim elementima koji se traže u charter brodovima. Tvrtka je pogodila recept za uspjeh u charteru te svake godine izbacuje osuvremljenije verzije koncepta. Brodica je stvorena za uživanje u ljetnim krstarenjima.

bali 4.2

Solaris 44 – Talijansko brodogradilište poznato je po gradnji kvalitetnih brzih i oku ugodnih brodica za luksuzno krstarenje. Prošlogodišnji model premijerno je prikazan u Cannesu prije mjesec dana, a u Biogradu će imati svoju hrvatsku premijeru. Riječ je o brodici koja utjelovljuje sve trendove moderne brodogradnje cruising jedrilica.

solaris 44

Fountaine Pajot Isla 40 – Prošlogodišnji model imat će hrvatsku premijeru. Catana Group napravila je izvrstan posao s Fountaine Pajot katamaranima i uz Bali postavio novi standard za charter plovila. Brodica koja predstavlja dizajnerski maksimum kada je u pitanju iskorištavanje prostora i pruža izdašnu komociju u krstarenju s više osoba.

Fountaine Pajot Isla 40

Oceanis 40.1 – Nakon svjetske premijere u Cannesu, Beneteauov prošlogodišnji model Oceanis 40.1 održat će hrvatsku premijeru u Biogradu. Jedrilica je visoka i široka, a volumen u nižoj razini boka može zahvaliti double chine bokovima trupa. Iznutra i u kokpitu to je moderan krstaš s različitim opcijama rasporeda.

Oceanis 40.1

De Antonio Yachts 42 D – Luksuznu dnevnu ili vikend brodicu španjolskog brodogradilišta De Antonio Yachts testirali smo ovog ljeta, što ste mogli čitati u kolovoškom broju Mora. Prostrana, moderna i brza walkaround brodica, stvorena za party na moru, uživanje u ljetnim radostima, te može služiti kao tender megajahte.

D42

Cranchi E26 – Moderan talijanski klasik, kako mu mnogi tepaju, Cranchi E26 je zapravo moderan dnevni gliser s klasičnim linijama trupa. Dizajnom upravljačke konzole podsjeća na sportske automobile, a kokpit je udoban za dnevna ili večernja druženja uz koktel, a u provi ima kabinu s toaletom za noćenje na sidru.

Cranchi E26

Saxdor 200 Sport – Jedan od najvećih hitova među malim sportskim gliserima je Saxdor. U Biogradu će se predstaviti novim Saxdor 200 s četiri sjedala. Model koji u kombinaciji s maksimalnom snagom motora postiže brzinu od 45 čvorova.

SAXDOR 200 SPORT

Zodiac Medline 6.8 – Novi gumenjak prepoznatljivog francuskog brenda s tradicijom više od 125 godina brodogradnje takvog tipa plovila. Spada u njihovu mediteransku liniju. Napravljen je za uživanje u dnevnim izletima, obalnu plovidbu i vodene sportove. Registriran je za prijevoz i do 14 osoba.

Zodiac Medline 6.8

Highfield Sport 650 – Mali ali luksuzan aluminijski trup s gumenim opasačem, ima mogućnost instalacije do 150 ks na krmenom zrcalu. Zbog male mase, lako se spušta i vadi iz mora, te ga je lako vući na prikolici. Trup je višestruko premazan zaštitom pa se ne treba brinuti o održavanju niti hoće li se oštetiti kod nasukavanja.

Highfield Sport 650

Idea 70.2 WA – Kompaktni Walkaround gliser s bogatim vanjskim prostorom unutar 7 metara, te centralnom konzolom i pametnim rasporedom u kokpitu. Opremljen je kuhinjicom i hladnjakom, te je pogodan za dnevne obiteljske izlete, a s maksimalno 300 ks, može postići i ozbiljne brzine.

IDEA 70 WA

Nordkapp Noblesse 660 – Nordkapp Noblesse 660 iz premium ponude norveškog proizvođača plovila. Nasljednik je popularnog modela Noblesse 655 s novim dizajnom unutrašnjosti i trupa, s visokim bokovima i niskim podom. Kokpit ima pametno riješeno sjedište, gdje se može i udobno leći.

Nordkapp Noblesse 660

Marinello Eden 590 Open – Talijansko brodogradilište ima novi gliser koji će hrvatsku premijeru također imati u Biogradu. Riječ je o malom otvorenom gliseru za dnevnu plovidbu. Budući da je većina površine glisera sunčalište, ovo je idealan brodić za obiteljska kupanja. S izvanbrodskim motorom 150 ks, Eden 590 Open je i prilično brza brodica.

Marinello Eden 590 Open

Oceanus 17 VST – Robustan mali gumenjak odličan je za dnevne izlete ili kao tender većih jahti. Centralna konzola, umjetna tikovina na podu, ugrađeni spremnik goriva, spremište za lanac i sidro, spremišni prostor i robusna klupa, čvrsti stakloplastični trup s gelcoatom. Dizajn je tradicionalan s detaljima poput kromiranih rukohvata i zatamnjenim vjetrobranom.

Oceanus 17

2021-10-15
Novosti

Savvy Navvy vs. Navionics

Popularne aplikacije za navigaciju olakšavaju nam plovidbu i planiranje ruta. U videu pogledajte usporedbu.

Protekle dvije godine gotovo u potpunosti rute planiram uz pomoć aplikacije Navionics. Odmah da napomenem, ne radi se o plaćenoj reklami, već o činjenici da se radi o jednoj od najpopularnijih aplikacija za navigaciju morem. Kada sam kolegi u redakciji pokušao ukratko objasniti zašto bismo trebali testirati sve popularniju Savvy-Navvy to sam kazao ovako: Navionics je u principu digitalna karta s manualnom i automatskom opcijom planiranja ruta, dok Savvy-Navvy u kalkulaciju uzima stvarne elemente – morske struje, valove i vjetar, pa prema preferencijama plovidbe predviđa rutu i koje dijelove rute ćemo morati paliti motor, odnosno kada ćemo moći jedriti.

Naravno, obje aplikacije imaju svoje „prednosti i mane“ no zapravo, radi se o dva različita principa planiranja rute. Navionics je više tradicionalna, koja za planiranje kalkulira uz pomoć upisivanja dubine gaza, te duljinu brodice u vodenoj liniji, prosječnu potrošnju, te prosječnu brzinu, pa uz online i offline praćenje rute pruža informacije u realnom vremenu. Nautičke karte na Navionicsu kupuju se prema regijama u svijetu, vrlo su precizne i do 0,5 m dubine, te imaju mogućnost vizualizacije nautičke karte s izobatama, zatim u opciji posjenčane dubine gdje je tamnije dublje a svjetlije pliće, reljefni prikaz, prikaz 2D satelitske snimke. U vlasništvu je Garmina, koji se s godinama prometnuo u jedan od sinonima navigacije, nešto poput Kalodonta i pasti za pranje zubiju.

Na jedra ili na motor

Savvy-Navvy je nešto konkretnija po pitanju predviđanja plovidbe, te je korisnija za nautičare koji plove na jedra zbog predviđanja rute prema brzini vjetra i ostalim uvjetima na moru. Primjerice, kada odredite da vam je brzina plovidbe od 3 čvora dovoljna, onda će veći dio rute biti označen linijom koja označava jedrenje, a kada predviđena brzina plovidbe padne ispod 3 čv, tada će ruta biti ispisana linijom koja označava upotrebu motornog pogona. Ako vam je 3 čvora presporo, tada ćete primjerice napisati 5 ili 6 čvorova, pa će u slabijim uvjetima vjetra ruta u manjem dijelu biti ispisana linijom koja označava jedrenje, te će sugerirati da će se više upotrebljavati motor. S-N u osnovnom prikazu ima jako pojednostavljenu kartu, bez „suvišnih“ podataka. Tradicionalni će se nautičari blago rečeno zgražati nad time, jer tu primjerice nema oznaka podmorski kabela ako se radi o većim dubinama, nema oznake plovidbene rute za velike brodove, te drugih „manje važnih“ oznaka. Ipak, kada se krećete u relativno poznatim vodama, ili uz prethodno dobro proučenu nautičku kartu, te su informacije smetnja.

Razlikuju se u cjeniku i cijeni

Cjenovno se naravno razlikuju te je teško reći koja je jeftinija, kada ne pružaju identične informacije, pa je i cjenik različit. Obje imaju opciju online i offline korištenja, te obje imaju prilično izdašan period pokusne verzije. Tu moram naglasiti da Savvy-Navvy još nisam isprobao na moru, no Navionics u „trial“ verziji radi puno sporije i pruža nešto manje podataka od kupljene verzije. Također u „Trial“ verziji, Navionics pruža pregled čitavog svijeta, dok se u kupljenoj verziji odnosi na karte dijelova svijeta koje smo platili.

Savvy-Navvy pak ima u svim opcijama karte cijeloga svijeta, no cjenik se razlikuje prema uslugama koje aplikacija pruža. Pa ćemo u osnovnom paketu imati karte, GPS praćenje, mogućnost planiranja do 4 dana, informacije o sidrištima i marinama, mjerenje daljine, automatsko planiranje ruta u odnosu na vremenske uvjete i plimu, te automatski prikaz željenog kursa i stvarnog smjera kretanja. U naprednijoj opciji nudi se grafički prikaz plime, mogućnost korištenja karte i vremenske prognoze offline, eksportiranje rute u chartplotter, te planer za polazak. U najnaprednijoj opciji nudi izrazito praktično praćenje plime i struja na lenti vremena, noćni mod rada, te satelitski prikaz.

Više o aplikacijama možete saznati u video usporedbi koju je napravio Stephen Wright, koji sa suprugom Judy jedri svijetom i snimaju epizode koje objavljuju na YouTube kanalu Sailing Fair Isle. Napominjemo da su navedene aplikacije odlična pripomoć za plovidbu, te ih nikako ne bi trebalo koristiti kao jedini izvor informiranja i navigacije, kada se radi o vodama koje ne poznajete dobro, kao ni u teškim vremenskim uvjetima. Ipak omogućavaju nam da u roku od nekoliko sekundi približno odredimo rutu te koliko će nam otprilike biti potrebno za plovidbu. Pritom valja uračunati brojne faktore, te specifičnosti svake brodice koje mogu utjecati na zamišljenu rutu, za što su potrebne brojne vještine i godine znanja, iskustvo plovidbe. No, uredništvo Mora svakako ohrabruje nautičare da koriste sve dostupne alate i olakšaju si plovidbu.

Piše: Teo Marević
Foto: Screenshot YouTube

DSC_5943
Novosti

5 dana do Biograda

Sredinom idućeg tjedna počinje najvažniji hrvatski nautički sajam 23. Biograd Boat Show

Na sajam će se kako doznajemo moći ući samo uz predočenje digitalne potvrde tzv. Covid-putovnice ili uz negativan brzi test koji će se moći obaviti na licu mjesta po cijeni od 50 kn. Ta se praksa pokazala najuspješnijom i na drugim europskim sajmovima, a skeniranje digitalnih potvrda odvija se brzo i ne stvaraju se dodatne gužve na ulazu. Petodnevni sajam održava se od 20. do 24. listopada. Posjetitelji će moći razgledavati brodove i razgovarati s izlagačima svakog dana sajma od 10 do 18 sati. Ulaznice po cijeni 45,00 kn moguće je kupiti na samom ulazu u sajamski prostor.

Biograd je uz Genovu jedini europski sajam koji se prošle godine uspio održati, najviše zahvaljujući dobroj organizaciji, te činjenici da se radi o sajmu na otvorenom, s velikom marinom i dovoljno mjesta da se naprave odvojeni koridori za kretanje u oba smjera na svim rivama, te vanjskim površinama na kojima se odvijaju veći skupovi i svečanosti. Uz sajam koji ove godine donosi i neke uzbudljive premijere, u sklopu Biograd Boat Showa, održava se i niz drugih događanja koji obogaćuju nautički program. Za profesionalce iz nautičke industrije i turizma, tvrtke koje se bave poslovima vezanima uz nautiku organizira se Biograd B2B. Događaj koji služi za umrežavanje, prisustvovanje kongresu s bogatim programom, prezentacijama i sjednica iz područja nautičke industrije.

Charter tvrtke treću godinu zaredom imaju prilike sudjelovati na specijaliziranom B2B događaju Croatia Charter Expo. U od srijede 20. do petka 22. listopada održat će se i „5. Dan hrvatske nautike.“ Riječ je o kongresnom programu sa sastancima i prilikom za umrežavanje, u sklopu čega se okuplja i Udruženje marina, Udruženje male brodogradnje, Udruženje pružatelja usluga na plovilima, Udruženje chartera, Udruženje turističkih brodara, te Zajednica ronilačkog turizma. Na sajmu će izlagati svi važni izlagači iz Hrvatske i susjednih zemalja, uz stotine novih brodica, kao i bogatog izbora opreme za brodice, motora, te drugog nautičkog pribora, ribarskog alata i rekreativne opreme i igračaka.

Foto: Arhiva Mora

ameriac's cup valencia
Novosti

Valencia bi – ne bi

Nakon odustajanja od ponovne kandidature, pojavile se nove informacije o pregovorima za organizaciju 37. AC-a u Valenciji

Nekoliko dana prije otvaranja ponuda i predstavljanje protokola za održavanje 37. America’s Cupa Valencia je povukla svoju ponudu za organizaciju America’s Cupa. Potom je otvaranje ponuda odgođeno za mjesec dana, a onda za još jedan mjesec. Odustajanje Valencije je popratila izjava gradonačelnika Joana Ribóa da grad Valencia ove godine plaća 6 milijuna eura i iduće također za dugovanje od organizacije legendarnog 32. America’s Cupa 2007. godine.

Sada španjolski mediji pišu kako se vode pregovori između vlade u Madridu i Team New Zealand, pa organizacija 37. AC-a u Valenciji ponovo dolazi u obzir. Kormilar Defendera Team New Zealand, Peter Burling je po povratku u Auckland sa serije natjecanja u SailGP-u izjavio da se pregovori odvijaju u dobrom smjeru, ali da ne može još ništa detaljnije komentirati.

Talijanski portal Fare Vela piše da je prema njihovim izvorima autonomna pokrajina Generalitat Valenciana i zajednica Comunitat Valenciana imaju potporu španjolske vlade u Madridu. Spominju se i zainteresirani privatni fondovi koji vide interes u organizaciji idućeg ciklusa u tom španjolskom gradu. Budući da je za potrebe organizacije America’s Cupa u Valenciji 2007. godine izgrađena odgovarajuća nova infrastruktura, nisu potrebna velika ulaganja u tom segmentu, a interes da se događaj odvija u Španjolskoj, ima i susjedna Italija i tim Luna Rossa Prada Pirelli koji su u ovogodišnjem ciklusu bili glavni favoriti za preuzimanje titule Defendera.

Burlingova izjava je znakovita, budući da se radi o trenutačno najcjenjenijem jedriličaru profesionalnog jedrenja i jednom od glavnih aktera događaja America’s Cupa. Međutim, u slučaju da se događaj iz Aucklanda zbog bolje financijske ponude premjesti negdje drugdje, lojalnost novozelandske posade u Team New Zealand postaje upitna, te su sve glasnije špekulacije da će se ponoviti slučaj s početka milenija kada su Novozelanđani dobrim dijelom činili posadu Alinghi, švicarskog milijardera Ernesta Bertarellija.

Piše: Teo Marević
Foto: America’s Cup

dubai-2367021_1920
Novosti

 

ICOMIA u Dubaiju

Nakon otkazane konferencije 2020., danas je započela Svjetska konferencija ICOMIA-e u Dubaiju.

Danas je održan prvi dan Svjetske konferencije ICOMIA-e u Dubaiju gdje su se s velikim entuzijazmom okupili brojni svjetski predstavnici marina, investitora, operatera, te drugih igrača iz industrije. Trodnevna konferencija ima program koji obilje debatama i panelima koji rasvjetljavaju budućnost sektora. Topli dan u Dubaiju započeo je uvodnim programom pod nazivom „Marine osnažuju turizam i ekonomiju,“ gdje su domaćini iz Leisure Marine Association MENA, kao i predstavnici ICOMIA-e, Dubai Tourism i glavnih sponzora.

Govornici su isticali povezanost Arapskog zaljeva s morem, te uspon kulture rekreativne plovidbe u regiji, kao i sve veći broj yachting entuzijasta, vlasnika plovila i investitora u nautički biznis. Zatim se program nastavio pod nazivom „Vision of a Marina“ razgovorom o održivosti poslovanja marina s posebnim naglaskom na kolosalne promjene s kojima se svijet susreće posljednje dvije godine. Tim više je važna međunarodna usklađenost legislative, zajednička predanost održivosti, te razvoj novog pristupa generaciji koja ima usađene navike i ideje za očuvanjem prirode. Bilo je govora o investicijskim segmentima marina, infrastrukturi, te koliko je važno ulaganje u vodeni front nautičkih centara za korisnike, s naglaskom na rekreativnu uporabu i čime se stvara dodatna vrijednost.

Zadnja tema prvog dana konferencija bila je posvećena glavnoj misiji ICOMIA-e, razvoj marina s osvrtom na različite destinacije u svijetu. Pritom se misli na održiv ekonomski razvoj u skladu s očuvanjem bioraznolikosti, te prednjačenju među industrijama k smanjenju zagađenja. Jedna od osnova za to ističe se uključivanje lokalnih zajednica i pomaganje u pozitivnom oblikovanju slike o industriji. Završna riječ pripala je jedriličarskom entuzijastu (kako su ga najavili) Andrewu Pindaru, a koji je govorio koliko klubovi i vodeni sportovi mogu biti pokretači lifestylea i turizma u marinama. Konferencija se sutra nastavlja uz vođene obilaske lokalnih marina i posjete nautičkim centrima, klubovima i ključnim mjestima nautičkog turizma u Dubaiju.

Piše: Teo Marević
Foto: Pixabay

26C127F0-D9EF-49B3-A994-6F9940CAA53E
Novosti

Bura na Barcolani

Jak vjetar i zahtjevno jedrenje obilježili 53. Barcolanu

S gotovo 30 čvorova bure na startu Barcolane, nekolicinom isparanih jedara, te jednim prevrtanjem jedrilice, organizatori iz kluba Barcola e Grignano su nakon druge bove morali prekinuti regatu za sve osim za jedrilice 1. kategorije.

Tako se u finišu ispred Trsta odvijala regata Maxi i Super Maxi jedrilica.

Pobjedu je odnijela posada Arca SGR s kormilarom Furio Benussijem. Slijedile su posade Way of life s Gasper Vincec, pa
Maxi Jena s kormilarom Milošem Radonjićem, zatim Adriatica Europa Dušana Puha, pa Woodpecker Cube Alberta Rossija.

Kako je sve izgledalo, pogledajte u video prilozima iz regate.

Melwin Fink
Novosti

100 milja pred skupinom

Hrabrom odlukom da nastavi prvu etapu Mini Transata, Melwin Fink (19) debelo odmakao drugoplasiranom iz skupine

Devetnaestogodišnji Nijemac Melwin Fink preko noći je postao jedriličarska senzacija nakon što je pobijedio u prvoj etapi Mini Transat 2021 u skupini Serie koju čini flota od 65-ero jedriličara, dok je u prvi ukupno i u skupini Proto prvo mjesto pripalo Francuzu Tanguyju Bouroullecu. Fink je ujedno i prvi Nijemac i najmlađi natjecatelj kojemu je to pošlo za rukom. Pobjedu može zahvaliti hrabroj, ali riskantnoj odluci da ipak nastavi jedriti ispred obale Portugala, kada su svi preostali iz njegove kategorije potražili zaklon u portugalskim ili španjolskim lukama.

Regata koja kreće iz neslužbenog glavnog grada prekooceanskih regata, Le Sables d’Olonne krenuo je i ovogodišnji Mini Transat s 24 sata odgode zbog izrazito teških uvjeta. Ove godine je natjecanje okupilo do sad okupio najveći broj registriranih jedriličara. Njih 65 u skupini Serie koju čine jedrilice serijske proizvodnje prema strogim mjerama i 25 u skupini Proto koju čine jedrilice čije praktički jedino ograničenje na 6,5 m duljine brodice.

Fink je u Santa Cruz de la Palma stigao nakon 10 dana i 35 min jedrenja s preko 100 nautičkih milja prednosti u skupini, tri dana nakon prvoplasiranog u skupini Proto. Nakon dolaska u cilj prve etape, Melwin Fink je objasnio zbog čega je nastavio regatu u uvjetima od 30 do 40 čvorova ciklona, kada su svi ostali iz njegove skupine uzeli predah, što su sugerirali organizatori regate.

„Još ni sam ne znam. Nisam se ni usudio nadati za ovako nečime! Imao sam malo sreće i također, vjerojatno donio ispravnu odluku. Na kraju je sve dobro završilo jer je sve prošlo prema planu. Ovi uvjeti su bili potpuno u skladu s vremenskom prognozom, s 30 čvorova u prosjeku i udarima do 40 čvorova.“ Fink je dodao da je preko VHF-a čuo razgovore drugih natjecatelja i nije mu bilo jasno zašto 36 sati prije prolaska fronta razgovaraju o povlačenju u zaklon. „Mislim da je bilo jako rano za donošenje odluke o pauziranju regate. Razgovarao sam s Christianom Karglom. Odlučili smo da ćemo nastaviti čim južnije možemo, pa kad dođe trenutak, odlučiti hoćemo li se sakriti u luci ili ne. Kako smo napredovali, oboje smo shvaćali da su, kako je najavljeno u prognozi, uvjeti južno od Porta bili podnošljivi, stoga nije bilo razloga za zaustavljanjem.“

Mladi Nijemac jedino je strahovao za jarbol, no  nakon što su preživjeli prvi udar ciklona u Biskajskom zaljevu, sa snažnim vjetrom i vrlo visokim valovima, brod je bio bez ikakvih oštećenja. „Imamo vrlo snažne brodove, te mogućnost kraćenja na više načina, te mnogo načina za osiguravanjem jarbola. Jedini strah mi je bio da vidim kako mi pada jarbol, jer su valovi bili zaista veliki, ali je sve prošlo u redu.“

Odluka da ostane na kursu prema planu dovela ga je do prednosti od 100 milja nad drugoplasiranim Karglom, na što je kazao: „Ne mogu vjerovati što se događa! Sanjao sam da ću biti u top 10 i evo me, prvi brod koji je stigao na La Palmu s važnim vodstvom nad drugoplasiranim! Ovo je ludo i postavlja malo pritiska na mene u drugoj etapi, ali ništa još nije završeno. Imat ćemo još puno uvjeta niz vjetar, vidjet ćemo kako će se sve odviti.“

Mini Transat EuroChef

Foto: Vincent Olivaud – Mini Transat EuroChef / Melwin Fink Racing Facebook

yo4
PROMO

Siguran privez broda na bovu

Ukoliko smo izabrali za predah ili noćenje neku uvalu u kojoj se nalazi koncesionar s poljem bova, moraju biti zadovoljeni sljedeći uvjeti za siguran vez. Najprije, s obzirom na aktualnu vremensku prognozu, moramo provjeriti da li je bova sigurna za naš brod u postojećim, odnosno očekivanim vremenskim uvjetima.

Važno! Koncesionar nije odgovoran za siguran vez vašeg broda, bez obzira što ubire novce za vez! Nažalost, ali to je tako bez obzira na logiku, Zakon o obveznim odnosima i sl. Skiper je odgovoran za sigurnost broda na bovi!

Skiper je dužan provjeriti sigurnost bove slijedećim postupkom: mora provjeriti o kakvoj bovi je riječ (plastičnoj ili metalnoj) i u kakvom su stanju hvatišta za privez. Primjerice, ukoliko je riječ o metalnoj bovi, tada su i hvatišta i tijelo bove od metala, pa cijela bova podnosi sve sile priveza. Ukoliko je pak bova plastična, tada je bitno da tijelo bove od plastike nije oštećeno i da bova ima metalnu šipku postavljenu kroz cijelu bovu sa ispravnim hvatištima na oba kraja. Ima plastičnih bova kod kojih se vezujemo na hvatište ispod bove. Potom valja provjeriti kako je i sa čime bova sidrena, a to znači pregledati u kakvom stanju su konopi, gambeti (škopci) ili lanac između bove i utega (corpo morto). Najbolje je da je corpo morto što veći, da se sastoji od betonske kocke s uglavljenom željeznom omčom za koju su pričvršćeni konopi do bove. Naravno, gambeti ne smiju biti pretjerano korodirani, a konopi ne smiju biti natruli. Provjerava se tako da se bova malo izvuče iz mora i procjeni izgled konopa i gambeta, ili se pogleda sve to uz pomoć maske.

Nakon svih tih provjera, skiper će s odgovarajućim pramčanim konopom privezati brod na bovu, koristeći se pri tome čvorom za bovu. Na kraju ovog postupka, valja još i procijeniti da li kružnim pomicanjem broda na bovi, uslijed vjetra i valova, neće doći do kontakta s ostalim privezanim plovilima.

Pravilnik za izbjegavanje sudara na moru uvjetuju za brod duljine iznad sedam metara, da se po danu istakne crna kugla, kao znak da se brod nalazi na bovi ili sidru, dok noću mora biti uključeno bijelo sidreno svjetlo vidljivo pod kutom od 360 stupnjeva.

Siguran privez na vlastito sidro

Sidrenje je sa stajališta struke definitivno način vezivanja broda s najviše sigurnosnog rizika!

Dok privez na bovu, ili tranzitni privez u nekoj marini planiramo već unaprijed, sidrenje na nekoj lokaciji najčešće je neplanirani odabir na koji nas je potaknula trenutna inspiracija tijekom plovidbe. Sidrimo se, dakle na mjestu gdje smo nakanili privremeno zastati s plovidbom, a ne postoji drugi način za privez broda. To može biti kraće vrijeme zbog kupanja, obroka, kraćeg izlaska na kopno, ili pak kada na toj poziciji želimo prenoćiti.

Želim ponoviti i naglasiti, da odabir mjesta i načina sidrenja spada u izravnu odgovornost skipera.

Postupci i radnje prilikom izbora pozicije sigurnog sidrenja na željenoj lokaciji ovise o konfiguraciji dna, konfiguraciji priobalja, o ispravnosti našeg sidra i lanca, o prisustvu drugih brodova na sidru i ono najvažnije – o aktualnoj vremenskoj prognozi.

Ponovno ističemo vremensku prognozu, jer je ona opet najvažniji faktor u izboru šire i uže lokacije i točnog mjesta na koje ćemo baciti sidro.

U postupku pripreme sidrenja, najprije ćemo, naravno, procijeniti uvalu u odnosu na prognozirani vjetar i trenutno opažanje, te ocijeniti hoće li i koliko vjetar stvarati poteškoće brodu na sidru. Potom ćemo potražiti dio uvale gdje će očekivani vjetar razviti najmanje vala. Nadalje moramo utvrditi da li smo dovoljno udaljeni od kopna, da li je naša kobilica i kod maksimalno zategnutog lanca (pritom računajući na dol očekivanog vala), na sigurnoj udaljenosti od morskog dna i na kraju da li na odabranoj poziciji ima dovoljno mjesta za slobodno kretanje broda oko sidra, u odnosu na ostale usidrene brodove.

U postupku spuštanja i provjere držanja broda na sidru, prva radnja je dakako – bacanje sidra, a potom ćemo polaganim pokretanjem broda zatezati lanac, kako bismo provjerili da li sidro dobro drži.

Osim opisanih radnji kod pravilnog sidrenja posebno ističem pravila koja se odnose na ispuštanje sidrenog lanca. Tako, nakon što sidro „ukopamo“, moramo ispustiti minimalno pet dubina sidrenog lanca, a pri najavi nevremena i više. Npr.: ukoliko smo bacili sidro na pet metara dubine, ispustiti ćemo minimalno 25 metara lanca!

Time je postupak pravilnog sidrenja završen, ali ne i radnje koju nalažu pravila o obilježavanju broda na sidru i pravila o brodskoj straži. Najprije moramo obilježiti sidro, na način da iznad njega postavimo malu bovu, da svaki nailazeći brod vidi gdje je bačeno, te da svoje sidro ne baci preko našeg. Osim toga, danju podižemo crnu kuglu, a noću uključujemo bijelo sidreno svjetlo, da se vidi da smo na sidru.

Nadalje, za vrijeme boravka broda na sidru skiper mora nadzirati ostale brodove koji se žele usidriti u blizini, kako bi ih upozorio na smjer gdje leži sidro njegova broda, ili da su se previše približili i sl. Na kraju, brod na bovi i na sidru ima isti raspored brodske straže kao i u navigaciji! (nastavlja se)

ing. Đek Šurija, ekspert u osiguranju brodica i jahti, sudski vještak za plovila, stručni savjetnik za nautiku, skipper, EOQ auditor i menadžer kvalitete

sezona1
BusinessMORE

Sezona 2021. – Lice i naličje

Sezona se polako primiče kraju, vrijeme je da proanaliziramo koliko je bila uspješna i kako su poslovale tvrtke koje čine hrvatsku nautiku

Ima tomu otprilike mjesec dana otkad je postalo jasno da je Hrvatska imala relativno dugu turističku sezonu, kako je počelo busanje u prsa naših vrlih državnika, kao i obično najzaslužnijih što se to dogodilo. Sve nam je išlo odlično, a u nautici još i bolje jer kako znademo to je najpropulzivniji, najdugotrajniji i najsigurniji vid naše turističke ponude.

Ovo posljednje je nesporno, ali svaka medalja ima lice i naličje. Lice ove naše sezone je sjajno. Tamo negdje polovicom lipnja naš se dio Jadrana napunio brodovima. Iz dana u dan isplovljavali su u sve većem broju čarteraši, stizali su nam nautičari vezani u marinama u susjednim zemljama i s Mediterana, kao i obično, navalile su megajahte, a zaplovili su i stranci vezani kod nas pa na kraju i mi, obični domaći smrtnici. Sve zajedno, izuzmemo li krajnji jug Hrvatske, posljednja tri i pol mjeseca more nam izgleda jednako kao i u najboljim nautičkim godinama. A kakvo je naličje te slike? Na to pitanje nije baš jednostavno odgovoriti. Našu nautičku ponudu čine komercijalne marine i rive, sidrišta, čarter tvrtke, niz servisnih usluga, ugostitelji i još mnogo toga što se često niti ne doživljava nautikom. O mnogima od njih nemamo saznanja kako su poslovali ili ćemo ih imati tek kad ih statistika i završni računi iskažu, ali ponešto možemo već sada znati. Recimo, kad je riječ o čarter tvrtkama, a one po svim procjenama ostvare trećinu našeg ukupnog nautičkog prometa, dosta je toga poznato.

Karta kanta

Brojke su neumoljive. Sudeći prema ostvarenim najmovima u čarteru, broju ljudi koji su plovili na iznajmljenim jahtama te uplovljavanjima stranih nautičara, sezonu koja polako odlazi a nikako da ode možemo bez sumnje proglasiti vrlo uspješnom. Puno, puno uspješnijom nego što su se to nadali i najveći optimisti još tamo sredinom proljeća. Činjenica da smo od početka godine do 30. rujna na čarter plovilima imali 431.199 nautičara što je 79% od broja onih koji su nam stigli u prvih devet mjeseci 2019. godine, više je nego zadovoljavajuća jer ne smijemo zaboraviti da smo u sam početak sezone krenuli u vrijeme lockdowna. (…) Više pročitajte u 262. broju Mora.

Piše: Braslav Karlić
Foto: Marin Srzić

sezona2

mrduja1
MORENatjecanja

Rutinska pobjeda Maxi Jene

Zbog vrlo slaboga vjetra samo 21 brod od njih 200 uspio je savladati 22 nautičke milje dugu rutu od Splita do Mrduje i natrag

Naša najstarija i najmasovnija regata vraća se, izgleda, na staze stare slave i popularnosti, jer na jubilarnom 90. izdanju Mrduje prve subote u listopadu okupilo se podno Sustipana ravno 200 jedrilica, odnosno 50-ak više negoli ih je uglavnom bilo posljednjih nekoliko godina. Osim napora organizatora iz Labuda, koji su se svojski potrudili animirati domaće posade da nastupe na našem “jedriličarskom Wimbledonu”, dobrom odazivu kumovalo je i lijepo vrijeme, jer Split je toga subotnjeg jutra osvanuo okupan suncem, a najava nadolazeće dugotrajne ciklone potakla je i one neodlučne da se baš na splitskom festivalu jedrenja oproste od ljeta. U uvalu Baluni vratio se tako poznati šušur, na brodove je pohrlilo staro i mlado, a već u jutarnjim satima Labudova lučica potpuno je opustjela, jer na more su izašli svi koji su mogli dignuti jedro. Odaziv lokalnih posada ove je godine bio izniman, jedrilice iz Labuda, Splita, Mornara te drugih klubova iz splitskog bazena činile su 90 posto flote na Mrduji, no standardno su došli i brojni drugi pasionirani regatijeri od Istre do Cavtata, s tim da je naročito jaka flota stigla iz Dubrovnika i Zadra. Međunarodni karakter Mrduji su dale dvije jurilice iz Crne Gore, iz Kotora je stigla Maxi Jena, a iz Herceg Novog RC44 Black Mystery.

mrduja2

Lijepo i sunčano vrijeme značilo je da će na regati biti malo vjetra i da će ovogodišnja Mrduja biti jedna od sporijih. Isto tako je, već prije starta, bilo prilično izvjesno da će pobjedu odnijeti Maxi Jena, uvjerljivo najveći brod na regati koji je uz to i posebno prilagođen za jedrenje po slabijem vjetru. Start je u 11 sati s broda lučke kapetanije Pojišan oglasio splitski gradonačelnik Ivica Puljak. Krenulo se po svega nekoliko čvorova burina, koji je vrlo brzo potpuno izdušio, pa je brojna publika sa Sustipana dugo mogla pratiti statičnu borbu sudionika za svaki dašak vjetra. 24-metarska Maxi Jena odmah se na startu odvojila od ostatka flote i krenula put Mrduje, a iz mase brodova zarobljenih bonacom polako su se odvajali i ostali favoriti, Mario Hrvoj na maxiju Toto Travel Tutta Trieste, prošlogodišnji pobjednik Nikola Dešković na TP-u 52 Polet Furioso i Mate Arapov na Fatamorgani 2. Kormilaru Maxi Jene Milošu Radonjiću trebala su dva sata i 37 minuta da savlada 11 nautičkih milja i okrene Mrduju, a 35 minuta nakon njega to je pošlo za rukom i drugoplasiranom Mati Arapovu. (…) Više pročitajte u 262. broju Mora.

Piše: Lari Lulić
Foto: Juraj Vrpcić

mrduja3

canes1
MORESajmovi

Cannes, grad sajam

Zbog apstinencije međunarodnih sajmova u 2020., povratak Cannesa 2021. dočekan je kao orgazam za nautičku industriju

Da imamo još sto motora, napravili bismo još sto brodova i odmah ih prodali — kazao nam je jedan od zadovoljnih dealera luksuznih talijanskih brodica i ukratko opisao stanje duha na sajmu u Cannesu.

Prije dvije godine Cannes se proširio iz Stare luke gdje su sada samo motornjaci i na Port Canto gdje se njišu jarboli. Zbog apstinencije međunarodnih nautičkih sajmova u 2020., povratak Cannesa 2021. dočekan je kao orgazam za nautičku industriju. Proteklih godinu dana otvoreno se zazivalo povratak velikih sajmova, unatoč svim virtualnim prilagodbama. Dobra prodaja brodova više je bila nastavak dobrih prethodnih godina u kombinaciji s nuspojavama izolacije koja je neodlučne nagnala da se odvaže ispuniti si vlastite želje. Na sajmu je održana 141 svjetska te niz europskih i francuskih premijera koje su izmamile novinare, dealere i posjetitelje iz cijelog svijeta da se prošetaju rivama Azurne obale i srdačno rukuju s ljudima koje običavaju pozdravljati na sajmovima.

canes2

Veliki sajmovi su specifični događaji, na koje kao da svi jedva čekaju doći, pa zbog umora ne mogu dočekati otići kući. Mješavina je to osjećaja uzbuđenja, iščekivanja, zadovoljstva, iscrpnih razgovora, poslovnih i privatnih susreta, deseci kilometara pješačenja na dnevnoj bazi, sudjelovanja u različitim slavljima, predstavljanjima, konferencijama i nesvakidašnjim, ali ugodnim podražajima za oči. Čovjek od tog ružičastog planeta na trenutak zaboravi da živi u svijetu gdje nije sve savršeno. Sajmovi su općenito mjesta gdje je površni razgovor jedan od “službenih” komunikacijskih alata, osim kod starih znalaca. Takvi bi se radije sreli negdje izvan sajma. Ipak, razgovori na sajmu u Cannesu su ove godine osjetno drugačiji. Umjesto rezerviranih neslužbenih izjava o uspjehu i neuspjehu, protekloj i nadolazećoj sezoni, te konkurenciji, stekli smo dojam da se nautička industrija izvukla iz novonormalne situacije bez ogrebotina, te su joj sada izazovi odgovoriti na postojeću potražnju. U svim segmentima!

Miriše na novo

Trendovi u brodogradnji šire se poput virusa. Ono što je dobro izgledalo na jednom uspješnom modelu lani, ove godine imaju svi u kategoriji. S druge strane, lijepo je vidjeti da su pojedini brendovi odani sebi i svom stilu te uporno odolijevaju pokleknuti pred kratkotrajnim trendovima koji će za nekoliko godina kazivati da vaš brod nije nov, a možda i točno iz koje je godine. (…) Više pročitajte u 262. broju Mora.

Napisao i snimio: Teo Marević

canes3

genova1
MORESajmovi

Nova Genova

61. Salone nautico je dobio novo ruho, a uspješna godina iza Talijana dovela je i optimistični vjetar u Genovu

Salone Nautico di Genova predstavio je niz novosti. Lani smo napisali da sajam unatoč godinama nije za mirovinu i bili smo u pravu. Izgled sajma transformirao se u dijelu marine, a na kopnu se gradi punom parom. Povratak velikih novih jahti u sve većem broju svakako doprinosi važnosti, ugledu i izgledu međunarodnog sajma. Osjetno je uloženo u infrastrukturu, organizaciju i promociju sajma, poboljšana je komunikacija s javnosti, a protokol s mnoštvom događaja je optimiziran. Prostor je uređeniji, funkcionalnije organiziran, a u udarnim danima čini se i premalen. Za dva glavna datuma, tijekom vikenda kada je i inače najviše ljudi na sajmovima, ulaznice su ras-prodane dan ranije. Posjetitelja je bilo puno i tijekom ostalih dana, ukupno 93.782, a ove godine smo na sajmu susretali nešto više Hrvata i drugih posjetitelja iz Italiji susjednih zemalja.

Talijani vole talijansko, a vole i drugi. To govore i podaci o prodaji talijanskih plovila. Oni su svjetska velesila u brodogradnji rekreativnih plovila. Kada je dobra godina iza talijanske brodogradnje, sajam u Genovi dođe im kao proslava i za nautičku industriju je važno biti tamo, vidjeti kako dišu jedni od onih koji postavljaju trendove. Posebno za njihove domaće tvrtke, ali i kao smjernice za strane. Doduše, svi znamo kako se brojke mogu različito prikazati, pa su se na izlaganju ekonomskih stručnjaka i predstavnika iz talijanske nautičke industrije mogli čuti gotovo isključivo hvalospjevi, a problemi s opskrbom materijalima i opremom tek su oprezno spomenuti.

genova2

Ipak, s nekim brojkama nema šale. U Genovi se tradicionalno za vrijeme sajma odvijaju različite konferencije, okrugli stolovi, grupni intervjui i uzbudljiva ekonomska prognoza za nautičku industriju. Ove godine je održano ukupno 78 konferencija i drugih popratnih događaja. Tijekom sajma izdano je 947 novinarskih akreditacija, a Salone Nautico je za vrijeme trajanja bio tema 1827 novinskih članaka na internetu i u tisku, te u televizijskim prilozima činio ukupno 9,5 sati programa. Na sajmu su ukupno održane 5874 testne vožnje. Prema riječima predsjednika Confindustria Nautica, Saveria Cecchia, ove je godine sklopljeno 12 posto više ugovora nego lani. Međutim, ove godine je bilo i 30 posto više posjetitelja, ali rezultat je vrijedan spomena jer ipak većina posjetitelja dolazi tek vidjeti što je novo i eventualno kupiti pokoju sitnicu. (…) Više pročitajte u 262. broju Mora.

Napisao i snimio: Teo Marević

genova3

intervju1
IntervjuMORE

Intervju Nikola Dešković

Labudašu, poslovnom čovjeku i čuvaru obiteljske tradicije mora i jedrenja nikada nije dosta

Mrduja i Viška, omiljene Labudove jesenske regate, dvije su rijetke prigode kada pouzdano možete računati da ćete u najstarijem splitskom jedriličarskom klubu naići na Nikolu Deškovića, jedriličara i labudaša “od kolina” te uspješnog poslovnog čovjeka koji je doktorirao na čuvenom bostonskom MIT-u, a potom ostvario sjajnu poduzetničku karijeru u Njemačkoj. Iako većinu vremena zbog poslovnih obaveza provodi u Münchenu, Nikola koristi svaku priliku da barem nakratko navrati do Splita, a kako ga je nono Žarko još u djetinjstvu inficirao ljubavlju prema jedrenju, to vrijeme gotovo uvijek provodi na moru ili u krugu prijatelja u Labudu. Prošle godine ostvario mu se dječački san, kada je po prvi put na svojoj jedrilici Polet Furioso pobijedio na Mrdujskoj regati. TP52 jedrilica Polet Furioso šesta je jedrilica u obitelji Dešković koja nosi to ime, a prvoga Poleta davne 1932. godine izgradio je osnivač Labuda, Nikolin djed Žarko.

intervju2

Povijest obitelji Dešković mogla bi se ispričati kroz brodove na kojima ste jedrili. Sjećate li se nonovog prvoga Poleta i što pamtite iz tih vremena?

Nono je umro 1972. kada sam imao osam godina, a kako smo živjeli u istoj kući, on je bio dosta angažiran oko Žarka i mene i usadio nam je ljubav prema jedrenju. Prvi Polet je nakon drugog svjetskog rata konfisciran i nacionaliziran, a nono je nakon toga dao sagraditi njegovu manju repliku koju je nazvao Mali brodić. Sjećam se toga broda, imao je dva drvena jarbola i jedra od platna, jer tada nije postojao dacron. Mi bismo svako popodne i vikend provodili u Labuda i meni je klub bio neka vrsta dječjeg vrtića, tu sam proveo cijelo djetinjstvo. Cijeli život vrtio nam se oko Labuda. Nono je i svog sina Pjera inficirao ljubavlju prema jedrenju pa je i on postao višestruki prvak države u Jolama. Zahvaljujući njemu, cijela obitelj uvijek je bila vrlo posvećena jedrenju i sportu.

Što je bilo s prvim Poletom i Malim brodićem?

Žarko i ja pronašli smo ga 1995. u Crnoj Gori, na vezu u Kumboru u Boki kotorskoj. Raspravljali smo što bi se s njim moglo napraviti, ali brod je bio u vrlo lošem stanju, godinama uopće nije bio održavan. Dok smo bili u pregovorima o otkupu, učinila je nevera i brod je potonuo, a kada su ga pokušali izvaditi i obuhvatili ga bragama, brod je, budući da je bio od drva koje se nije održavalo, pukao. Mi još imamo njegove originalne nacrte od Sparkman & Stephensa, ali danas bi bilo iznimno zahtjevno i skupo ponovno izgraditi takav brod. Mali brodić imao je, nažalost, sličnu sudbinu. Nakon studija sam se preselio u Njemačku, a Žarko je također bio vrlo zaposlen, tako da naprosto nismo imali vremena baviti se tim brodom. On je izgrađen nakon rata s vrlo oskudnim materijalima, s rebrima od željeza.

To željezo bi svake zime zahrđalo pa bi ga na proljeće trebalo otući litom i čekićem, a potom mazati katranom. Bokovi mu nisu bili lijepljeni, nego su bili od hrastovih letvi bakrenim zakovicama pričvršćenim za rebra. Brod bi se zimi osušio i stvarale su se pukotine tako da bi uvijek na prvim jedrenjima na proljeće bio pun vode koju je trebalo ispumpavati. Stoga je Mali brodić uvijek bio vlažan i tako je pomalo propadao. Zato smo ga odlučili pokloniti jednom poznaniku koji je obećao da će se o njemu brinuti. Prvo ga je neko vrijeme držao u Stobreču, a onda ga je prebacio u Nečujam i tamo ga planirao urediti. Međutim, opet je učinila jedna nevera od bure i brod je potonuo u nečujamskoj vali. Tamo se nalazi i danas. Ponekad ljeti odemo do Nečujma, tamo se usidrimo, zaronimo i pogledamo Mali brodić. S vremenom je postao neprepoznatljiv, od trupa je ostalo jako malo, ali isto ga volimo povremeno obići. (…) Više pročitajte u 262. broju Mora.

Piše: Lari Lulić
Foto: Juraj Vrpcić

intervju3

porti1
MOREPorti

Duba Pelješka, posljednje ljeto bez mosta

Stanovnici ubavog naselja na krajnjoj sjeverozapadnoj obali Pelješca jednom su nogom u Neretvanskom kanalu, a drugom na ušću Mississippija gdje drmaju uzgojem kamenica

Prvi su dani jeseni, a mi još plovimo babljim ljetom. Bonaca kao ulje, sunce nas kupa svjetlošću ali ne i onim ljetnim nepodnošljivim žarom. Bit ćemo lišeni užitka jedrenja, no to je jedino što će nam faliti. Uputili smo se iz Krvavice i tamošnje marine Ramova put Dube Pelješke, usamljenog naselja i posljednjeg put zapada na sjevernoj obali Pelješca. Čemu Duba kad uz ovu obalu rijetki nautičar plovi, a u njenoj lučici se nađe vez tek za jedan do dva njihova broda i to ako ih nije zauzeo kakav izletnički brodić što dovodi kupače na neke od najljepših jadranskih plaža? Razlog je u onoj velikoj konstrukciji koja se kad se približimo punti Sućurja nazire put istoka — Pelješkom mostu. On će ovu divlju, gotovo nedirnutu ljepotu učiniti znatno bližom gomili turista, a kad se to dogodi eto i investitora koji će kupovati maslinike, pretvarati ih u građevinsko zemljište, graditi apartmane… a onda: adio Pelješac, adio Mediteran kakav si nekad bio, adio ljepoto, adio pameti. Možda je to tek moj strah od već viđenog, nakaze u koju se pretvorila moja Makarska ali i Zavalatica na Korčuli i još puno naših lipih malih mista koja više nisu ni lipa ni mala i od kojih u širokom luku bježe oni gosti kakve bismo htjeli i koji ovakvim prostorima prirodno pripadaju. I zato idemo tamo dok je još sve po starom pa, ako se naši strahovi obistine, imat ćemo barem ovu reportažu za uspomenu.

porti2

Prošli smo svjetionik kod Sućurja, bacili pogled na baržu i dizalice što grade novu trajektnu luku i uzeli kurs ka Dubi. Kad odjedanput pred nama i okolo nas more vrije. Vidi se da je neki predator u akciji, a deseci galebova klikću i traže svoj dio plijena. Promatramo malo bolje i vidimo tune u lovu. Svakih nekoliko trenutaka zapjeni se more i ukažu se peraje i leđa lijepih primjeraka, sigurno dužih od metra. Kolika su to jata teško je procijeniti, ali nisu mala. Sreli smo ih u tih nekoliko milja barem dvadesetak, u nekim trenucima vidjeli smo ih na različitim stranama barem četiri ili pet u istom času. Očito ih je ovaj dio Neretvanskog kanala pun ovih dana. Čudi nas jedino da ne vidimo nikoga da ih lovi. U ovo doba nema lovostaja na tune. Pitat ćemo u Trpnju Jakova Begovića, jednog od najboljih lovaca tuna u ovome kraju zašto je tomu tako. Preplovili smo tako posljednjih šest milja i spremamo se pristati u Dubu, ali događa se ono čega smo se plašili. Jedino mjesto na kojem možemo vezati našu jedrilicu zauzela je posada Grand Banksa koja tu namjerava prenoćiti. Mjesta bi se našlo na krajnjem, izlomljenom dijelu lukobrana, no počela je tramuntana i tamo bi nas valjalo pa odlučujemo primijeniti Plan B. — danas ćemo se vezati u Trpnju, iznajmiti auto i tako stići do Dube. A doplovljavanje ostavljamo za sutra ili prekosutra.

Nova trpanjska riva

Za malo više od pola sata, nakon što smo prošli uz plaže Dube i Divne, obje divne i krasne, evo nas na vezu u trpanjskoj luci zaštićenoj onim toliko karakterističnim lukobranom što se s obje strane nastavlja na greben s Gospinim kipom Zvizda mora na vrhu. Volim ovdje doći i ljeti jer je rijetko gužva u luci, ona nije na ruti čarteraških plovidbi, pa kad u petnaestak milja udaljenom Lovištu zna biti i po stotinu jahti na vezu i na sidru ovdje ih bude tek desetak i još koja na sidru u uvali Luka. Sad smo jedini gosti koji će ostati noćiti na vezu uz rivu. Lijepi Pershing 65 s talijanskom zastavom vezan na mulu s druge strane trajektnog pristana otplovit će u predvečerje, a na njegovom mjestu vezat će trabakul koji po otocima prevozi grupe biciklista. Još jedan će stići malo kasnije pa vezati na rivu do nas. (…) Više pročitajte u 262. broju Mora.

Piše: Marin Srzić
Foto: Mladen Šćerbe

porti3

DSC_0132
MOREOtoci

Anatomija otoka

Kako povratiti identitet izgubljen u globalnoj jednoličnosti turističke ponude koja uporno satire svaku posebnost

Poput svakog dobrog otočanina u permanentnoj krizi vješto izbjegavam putovanje na kopno da bih se prebacio na drugi otok. Ovoga puta to je Lastovo, razlog je 9. simpozij Anatomije otoka. Utorkom katamaran iz Visa dodiruje Hvar u ranim jutarnjim satima, a dodiruje ga poslijepodne i onaj iz Splita za Lastovo. Čekanje provodim na trećem otoku, Jeronimu, sa dragim otočnim prijateljima, zajedno tugujući za vremenima u kojima je tzv. otočka transverzala povezivala otoke dok je još na njima bilo otočana, kako se ironično našalio jedan otočanin koji već dugo ne živi na otoku. I eto me kasno navečer na Lastovu, zahvaljujući ostacima te iste isplakane transverzale.

Na terasi restorana u Dobroj luci tridesetak dobrih ljudi, vrhunskih znanstvenika iz Hrvatske i ostatka svijeta čak i za vrijeme večere neumorno dijeli iskustva i znanja iz svojih istraživanja, i ne mogu se oteti dojmu koji na mene ostavlja razlika između njih i nautičara koji su okupirali okolne stolove i večer ispunili smijehom. Nestvarna je bila spoznaja da se na otok ovoga puta netko nije došao odmoriti nego raditi. I to raditi na otoku za otok.

Udruga „Anatomija otoka – centar za istraživanje i razvoj“ osnovana je 2012. godine na otoku Visu i ispostavom u Zagrebu i slijednik je aktivnosti koje je provodila sekcija „Anatomija otoka“ pri udruzi „Lavurat za poja“ iz Podšpilja na otoku Visu. U opisu djelokruga rada udruge stoji da je cilj formiranje međunarodne platforme za istraživanje i razvoj otoka kao aktivnog sudionika u afirmaciji života na otocima, a nastala je iz potrebe proizašle iz nedovoljne posvećenosti razvoju hrvatskih otoka, nedostatnog stvaranja znanja o otocima u znanstvenom i obrazovnom sustavu, nedostatka međunarodne razmjene znanja o razvoju otoka i nedostatka svijesti o nužnosti implementacije novih razvojnih modela koji doprinose zadržavanju stanovništva na otocima. (…) Više pročitajte u 262. broju Mora.

Piše: Senko Karuza
Foto: Arhiva Mora

PHOTO-2021-10-03-12-55-43